Jagode u bašti: Kako ih se rešiti i šta saditi nakon njih?

Jagode u bašti su divne dok daju plodove, ali ako ih godinama ne podmlađujemo, postaju invazivne – puštaju vreže u svim smerovima i pretvaraju gredicu u gusti splet korenja i listova.

Takva površina ubrzo iscrpi zemlju, a biljke daju sve manje plodova. Jedina dobrobit je što njihovi cvetovi privlače pčele i druge oprašivače. Ipak, ako su godinama bile na istom mestu, pravo je vreme za temeljnu obnovu.

Kako sprečiti njihovo širenje u bašti?

Najbolje vreme za uklanjanje starih je kasno leto ili rana jesen, kad završe s rodom.

Zemlja na kojoj rastu treba aerisati vilama ili motikom, da se lakše izvuče korenje. Čupa se cela biljka, sa što više korena jer ako i najmanji ostane, vrlo lako će opet poterati.

Zašto i čime malčirati jagodu?

Ako su vreže u bašti već prodrle dublje, možete prekopati zemlju do 25–30 cm dubine i iščupati ostatke.

Na očišćenu gredicu možete privremeno postaviti malč od kartona ili guste folije, koji će onemogućiti ponovni rast korena ili novih vreža. Time sprečavate da se samonikle biljke ponovo pojave iz podzemnih pupoljaka.

Vratiti počupano kao malč može biti dobra ideja, ali samo ako su biljke bile zdrave, bez pegavosti lista ili truleži korena. Ta će lisna masa zadržati vlagu, razgraditi se i obogatiti tlo.

Kako pripremiti gredicu nakon jagoda?

Nakon uklanjanja dodajte organsko đubrivo – kompost, peletirani stajnjak, glistenjak ili đubrivo od bilja. Lagano ga unesite da se hranljive materije rasporede.

Ako planirate sadnju tek na proleće, zemlju možete prekriti slojem lišća, sena ili slame ili kao što sam rekla, počupanim biljkama – to će ga zaštititi od isušivanja i stvaranja pokorice.

Na proleće ćete samo ukloniti malč i zemljište će biti spremno za setvu.

Šta saditi nakon jagoda?

U kasnu jesen na ovu gredicu možete posaditi crni i beli luk i posejati spanać. Takođe, možete posejati bob i grašak za prolećnu berbu.

Ako želite da popravite zemlju, možete posejati biljke za zeleno đubrivo, kao što su raž, stočna repica ili facelija, a koje ćete ukopati u zemlju u proleće.

Jagode ostavljaju tlo blago iscrpljeno, ali obično bez štetnih toksina, pa nakon njih može ići većina povrća.

Kao što sam već spomenula, to su crni i beli luk, spanać, te bob, grašak, boranija i pasulj koji obogaćuju tlo azotom. Ipak, nakon njih odlično uspevaju kupusnjače, cvekla, mrkva, peršun te blitva i salata.

Kako brinuti o jagodama u rano proleće?

Izbegavajte ponovo sadnju jagoda ili drugih Rosaceae vrsta, poput malina i kupina, na isto mesto barem 3–4 godine, jer dele slične bolesti korena.

Mogu li se stare jagode presaditi?

Ako su stare više od tri godine, ne vredi ih presađivati budući da im rodnost opada, a veći su rizici od bolesti.

Umesto toga odaberite mlade vreže s ovogodišnjih biljaka, dakle one koje su se ukorenile uz matičnu biljku.

Odvojite ih, posadite na novo mesto ili u posude i imaćete podmlađeni zasad.

Dakle, jagode u bašti, ako se ne kontrolišu, lako preuzmu gredicu, ali nakon što ih uklonite, zemljište ostaje bogato organskom materijom. Pravilnim aerisanjem, đubrenjem i kratkim periodom mirovanja, gredica se brzo oporavlja i spremna je za novi ciklus – bilo da sadite zimski beli luk, lisnato povrće ili planirate prolećnu sadnju.

Kada je reč o novom zasadu, on neka bude mlad, prozračan i redovno obnavljan svake tri godine, pa neće više zaposesti baštu.