Pretraživanje tekstova
Ovo je jednostavan način da iskoristite materijal i alat, koji verovatno već imate, kako biste svoju baštu postavili bilo gde i počeli sa setvom ili sadnjom istog dana.
Da li ste se nekada našli u situaciji da prilikom kopanja kućica za povrće naletite na kamenje ili korenje? Ili ste možda želeli da napravite drvene kutije (podignute krevete), u kojima ćete gajiti povrće, ali nikada niste našli materijal? Ili povrće uzgajate u kontejnerima, ali vam je potrebno još malo prostora? Za sve ovo rešenje je - lazanja bašta!
Ovo je jednostavan način da iskoristite materijal i alat, koji verovatno već imate, kako biste svoju baštu postavili bilo gde i počeli sa setvom ili sadnjom istog dana, piše sajt Bonnie Plants.
Ime je dobila zbog mnogo slojeva, koji podsećaju na one koje ima popularno italijansko jelo - lazanje. U pitanju je raspoređivanje, koje za rezultat ima baštu bogatu hranivima. Tvorac ove ideje je Patrisia Lanca (Patricia Lanza), koja je smatrala da postoji jednostavniji način za obradu bašte, od onog koji je primenjivala njena baka.
Da biste napravili lazanja baštu, možete da koristitie krevet za povrće, najčešće plastični, ali i ne morate. Potrebi su vam:
Odaberite mesto gde ćete postaviti baštu, tako da bude ravno. Poželjno je da bude od šest do osam sati osunčano. Važno je da u blizini imate izvor vode i da baštu zaštitite od jakog vetra. Potom skicirajte gde bi trebalo da bude vaša bašta (koristeći drvca, žicu ili brašno). Trebalo bi da bude maksimalne širine 122 cm. Potom dodajte sastojke u lazanju.
Postavite novinski papir ili karton u debelom sloju unutar iscrtanog prostora, tako da se preklapa. Natopite vodom, pomoću creva. Ovo će sprečiti pojavu trave ili korova. Dodajte lišće u debljini od pet do osam centimetara. Potom dodajte sledeći sloj, u debljini od 10 do 20 cm - travu, kompost, soc, biljne ili životinjske ostatke. Dodajte još jedan sloj lišća, potom organskih materija i sve tako dok ne napravite baštu visine 45 do 60 cm visine.
Ne morate ništa da čekate, bašta je spremna za upotrebu! Samo napravite rupice i posejte ili posadite željeno povrće ili voće. Ono što je važno napomenuti jeste da ćete imati mnogo manje potrebe za navodnjavanjem, nego inače. Naravno, kao i u svakoj bašti, vodite računa o štetočinama i bolestima.
Pogledajte u videu primer kako da napravite lazanja baštu:
Izvori
Tagovi
Lazanja bašta Krevet za uzgoj povrća Kompost Uradi sam
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje. Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim pre... Više [+]
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje.
Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim presovanjem semena dobije se ulje svetle boje. Ne fermentira, odnosno ne može se užegnuti jer sadrži sezamin.
Ulje dobijeno toplim presovanjem slabijeg je kvaliteta, a služi za podmazivanje, izradu sapuna, parfema, hartije za kopiranje, za fiksiranje cvetnih mirisa. Čađ od sagorelog susamovog ulja upotrebljava se za izradu crne boje za crtanje i pisanje (tuša). Susamom se pre pečenja posipaju razne vrste peciva, što je karakteristično u novo doba.
Morfologija. Koren je vretenast i dopire 70 do110 cm u dubinu. Razgranat je i najveća masa razvija se do 30 cm, u sušnijim krajevima ponekad i do 50 cm. Najintenzivnije se razvija iza cvetanja i pre zrenja čaura. Stablo je uspravno, maljavo ili golo, visoko 40 do 100 cm, u preseku četvrtasto ili osmouglasto. Ima 2 do 4 ili 6 bočnih grana, koje izbijaju po celoj dužini ili pri osnovi stabla. Boje je zelene ili ljubičaste, a takve mogu biti i čaure. Listovi su naizmenični, otvorenozeleni do zatvorenozeleni, na dugoj peteljci, slabo nazubljeni ili jako usečene liske. Većinom su maljavi. Pri zrenju čaura listovi počinju žuteti i opadati od osnove ka vrhu stabla. Plod (čaura) i zvonasti izgled cveta susama su karakteristični. Cvet je zvonast, petodelan, beo, ružičast ili ljubičast. Cvetovi izbijaju po 1 do 3 u pazuhu lista. Cveta 35 do 50 dana. Susam je samooplodna ili stranooplodna biljka. Oplođuje se pomoću vetra i insektima.
Uslovi uspevanja. Susam je osetljiv na niske temperature. Uginjava od mraza na 0oC. Minimalna temperatura za klijanje je od 15o do 18oC. Niže temperature od 15oC temperature zaustavljaju rast i razvoj susama. Za period vegetacije koja traje 90 do 120 dana, treba mu oko 2500oC. Otporan je na sušu. Semenjača je tanka pa seme brzo bubri i klija ako u zemljištu ima dovoljno vlage i toplote. Klija za 24 sata, a niče za 4 do 5 dana, samo ako je zemljište dobro obrađeno i nezakorovljeno. Najbolje uspeva ako vlage ima od 70 do 80 % od poljskog vodnog kapaciteta zemljišta. Najveće zahteve prema vlazi ima u fazi cvetanja i u početku zrenja. Atmosferska suša ispod 15 % relativne vlažnosti vrlo je štetna za susam. Prevelika vlažnost u toku cvetanja izaziva bakteriozu.
Susamu najbolje odgovaraju strukturna zemljišta, odnosno aluvijalna, karbonatne smonice, černozem. Na vrlo lakim zemljištima kao što su peskuše daje vrlo slabe prinose. Nepodesna su i zaslanjena, teška, zbijena zemljišta, na kojima se lako stvara pokorica.
Biljka je kratkog dana i kratkog stadijuma jarovizacije. Rane forme susama nisu toliko osetljive na dužinu dana. Prva dva ovalna zatvorenozelena listića pojavljuju se 5 do 10 dana posle nicanja a zatim svakih 2 do 5 dana drugi parovi. Susam voli svetlost. Pupoljanje počinje 20 dana posle nicanja, a posle 20 do 25 dana javljaju se cvetovi. Cvetanje traje 35 do 50 dana. Listovi počinju opadati 60 dana od početka cvetanja, a tada dozrevaju i pucaju prve čaure.
Agrotehnika. Od stranih sorata mogu doći u obzir: Dolco, Rio, Palmento, Sadovo 1, Kubaniec 55, Taškent 122 i dr. Susam najbolje uspeva posle strnina i jednogodišnjih leguminoza. U jesen se ore na 20 do 25 cm. Prolećna obrada je detaljna na dubinu 8 do 10 cm. Za visoke prinose, susam zahteva 60 do 80 kg N, 80 do 100 kg P2O5 i 100 do 120 kg K2O. Đubrenje susama je prilikom dubokog oranja.
Setva se obavlja u drugoj polovini maja i završava se u drugoj polovini juna (druga setva), kada je zemljište zagrejano na dubini 10 cm od 15 do 18 CoC. Setva je sejalicama za kukuruz, međuredno 40 do 60 cm i u redu 10 cm, odnosno u gustini 200-250.000 biljaka/ha. Količina semena je 12 do 15 kg/ha. Dubina setve je 2 do 3 cm. Sa dva zalivanja (u početku stvaranja cvetnih pupoljaka i punog cvetanja) sa 300 do 400 m3 vode/ha, a potom izvođenja kultiviranja, može se dobiti prinos preko 1. t/ha semena.
Berba. Izvodi se kada su čaure mrke, najčešće u prvoj polovini septembra. Zbog osipanja semena iz čaura, najbolja je dvofazna berba, žetelicama i samovezačicama. Pokošene biljke u „snopovima“ se suše i u drugoj fazi vršu na prilagođenim vršalicama sa brojem obrtaja bubnja od 600 u minutu. Ovršeno seme se skladišti i čuva u džakovima sa vlagom 9 do 10 % ili se čuva u magacinima u sloju od 30 cm.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije