Plodove koje napadnu smrdljivi martini ostavim njima da ih i dalje jedu kako bi biljke naučile da se odbrane od njih. Juče sam ubrala jedan paradajz na kojem je bilo vidljivo da su pokušali da ga izbuše, ali se on nije dao. Danas ću izvaditi njegovo seme i napisati da je bio otporan na te stenice, kaže iskusna sakupljačica i čuvarka semenja Marcele Velfl.
U julu i avgustu prazne se gredice i sade nove biljke za jesenju i zimsku berbu, ali pre nego što sve poberete kako biste napravili mesta, ostavite neke biljke za seme i pripremite se na vreme za novu baštovansku sezonu.
Marcele Velfl iz susedne Hrvatske u svojoj bašti okolini Križevaca već je sakupila seme matovilca, rukole, raznih kupusnjača, jagoda, žitarica, grahorica, ali i začinskog bilja te raznih salata.
“U narednim nedeljama sakupiću seme paradajza, slatkih i ljutih paprika, patlidžana, lubenica, dinja, krastavaca, koje je potrebno ostaviti da skroz požute i posmeđe na biljci, tikvica koje je potrebno ostaviti da narastu skroz velike i da im kora bude skroz tvrda, kao i raznog cveća”, savetuje Marcela.
Seme raznih tikava će, kaže, sakupljati tokom jeseni i zime jer je dobro da tikve odstoje nekoliko meseci pre nego što se seme izvadi. Njen pristup je adaptivno baštovanstvo što znači da semenju uvek daje priliku da se prilagodi uslovima i razvije otpornost na klimatske projene, ali i razne štetočine. “Svako seme koje sačuvate u vašem vrtu ove sezone sledeću će sezonu biti bolje prilagođeno, bolje će rasti, razviti otpornost i prilagoditi se stilu baštovana koji ga je posejao”, ističe.
Marcelino seme već raste po raznim baštama u Hrvatskoj, a počelo se, na njenu radost, i da se vraća oplemenjeno iskustvom iz drugih bašti. Tako će njene dinje koje sam i sama posejala u svojoj bašti rasti u drugačijim uslovima nego kod nje, stvoriće neku novu otpornost i možda se tek sledeće godine pokažu u punom sjaju, mada već sada oduševljavaju brojnošću i rastom.
“Ove konkretne dinje će biti spremne za branje sredinom ili krajem avgusta kada će biti fine sočne. Kada se plod sa lakoćom može skinuti sa peteljke, dinja je spremna za branje. Ako nema nikakvih oštećenja, može još stajati neko vreme u hladu kako bismo bili sigurni da je seme sazrelo. Tada je presečemo, pojedemo sočno meso, a semenke izvadimo”, objašnjava sakupljanje semenja na konkretnom primeru i dodaje kako se semenke mogu isprati u vodi i zatim staviti na sušenje. Kako je dovoljno toplo mogu se sušiti i u hladovini.
Korak po korak: Sakupljanje i čuvanje semena paradajza iz sopstvene bašte
Ona svoje semenke označava, smešta u papirne kesice i čuva za iduću godinu u teglama li kutijama za kolače. Prepoznaćete da je seme suvo, reći će, ako pukne pri pokušaju savijanja, stiskanja ili sečenja.
“Svako seme ima svoje karakteristike i neko je lakše, a neko teže za razmnožiti. Meni je do sada najizazovnije bilo seme raznog začinskog bilja jer je često klijavost mala, a i semenke su sitne pa mi ih nekada oduva vetar pre nego što niknu i zakorene se”, priča ističući kako je ovu sezonu sve osim paprika, patlidžana i paradajza sejala direktno u zemlju. I sve što je niklo na taj način odlično je podnelo junske suše. Kako je Marcela poznata po tome da svojim biljkama ne želi da stvori idealne uslove za rast nego, pre svega, realne, u njenom vrtu nema reagovanja pri svakoj promeni.
“Jednom nedeljno sam zalivala samo ono što sam presađivala, i dva puta u osam nedelja sam zalila dinje i lubenice jer su još bile dosta male tokom suše. Imala sam nešto štete od smrdljivih martina na paradajzu, ali plodove koje ostavim njima da ih i dalje jedu kako bi biljke naučile da se odbrane od njih. Juče sam ubrala jedan paradajz na kojem je bilo vidljivo da su pokušali da ga izbuše, ali se on nije dao. Danas ću izvaditi njegovo seme i napisati da je bio otporan na te stenice", objašnjava ova neobična sakupljačica semenja.
Cilj je, kaže, posejati što više različitih sorti, pustiti ih da se ukrštaju bez uplitanja tokom rasta kako bi biljke u semenu sačuvale informacije o tome kako su se otrgle svim predatorima, kako su se nosile sa raznim izazovima. Sve te informacije biljka prenosi na sledeću generaciju koja je puno otpornija i prilagodljivija na prirodan način.
Iako je baštovanima koji možda nemaju dovoljno prostora u bašti ponekad teško da ostave prostor za biljke od kojih će sakupiti seme, ipak savetuje: “Važno je sakupljati seme sa više biljaka da bi očuvali karakteristike sorte, a baštovani često ostavljaju samo jednu biljku ili jedan plod te im se određena sorta sa godinama 'izrodi', klijavost je slaba ili nikakva”.
Uvek ima i nerealnih očekivanja poput onog da će seme sakupljeno od biljke uzgojene iz industrijskog hibridnog semenja oznake F1 dati jednako uspešan rod. “To seme neće uroditi istim plodovima iduće godine, a i puno tih biljaka je sterilno što znači da sledeća generacija uopšte neće roditi”, spominje razlog za sakupljanje i čuvanje semenja biljaka iz proverenih izvora.
Pri stvaranju sopstvene banke semenja, savetuje Marcela, uvek je dobro i zabeležiti neke karakteristike biljke poput rodnosti, ukusa, otpornosti na sušu, odakle ste dobili seme i slično.
Tagovi
Autorka