Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Slave i preslave
  • 29.11.2022. 12:00

Nikoljdan, Jovanjdan i Đurđevdan slavi najviše porodica - šta čini slavu?

Krsne slave najbrojnije su u jesenjem i zimskom periodu, a najveći broj porodica u Srbiji slave slavu od Miholjdana, 12. oktobra, pa do Jovandana, 20. januara.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 226
  • 88
  • 0

Slava, preslava, vodice, zavetine, žitne molitve, sve su to nazivi za svetkovine, koje su vezane za porodicu ili širu zajednicu. Ovaj dan je proslava svetitelja jedne porodice i podseća na dan kada su naši preci primili veru. 

Običaji su promenljiva kategorija

Na taj dan se pali sveća, lomi slavski kolač i čita molitva, a ljudi su danas postali opterećeni, šta spremiti od hrane i pića, jer je želja domaćina da lepo ugosti svoju porodicu i prijatelje. 

"Nekada na selu je to bilo vreme kada se okupljala porodica i najbliži srodnici, kumovi, a u gradu je bila nešto druga situacija. I tada, kao i danas za slavu mora da se ima, mada se, kao i u drugim situacijama malo izgubio kompas. Danas smo došli u situaciju da se ni kolač ne mesi u kući, već se kupuje u pekari. To nije slučaj u manjim sredinama, ali u gradovima uglavnom jeste.

Kao etnolog i neko ko baštini ovu tradiciju, mislim da to ne treba raditi, mislim da kolač treba pripremiti u svojoj kući, kao i žito, jer sve češće imamo da se i žito kupuje", kaže etnolog Gordana Pajić i dodaje da ipak, ne možemo to da osuđujemo, običaji su promenljiva kategorija i prilagođavaju se potrebama savremenog čoveka.

Da li smo u pripremi slave izgubili kompas? (foto: S. Dovečer)

"Pre dvadesetak godina počelo je da se za slavu zakupljuju restorani i kafane, a to se kasnije proširilo i to uglavnom rade institucije i firme."

Skromnost i umerenost niko neće zameriti

Mnogo toga se menjalo u narodnom životu i običajima tokom vekova, ali se slava sačuvala kao najveća svetinja srpskog naroda. Obeležavanje svetitelja je sačuvalo pravoslavlje u srpskom narodu u najtežim danima njegove istorije, i tokom ratova, ali i perioda komunizma.

"Gde god da se selio, narod je sa sobom pored stvari nosio i ikonu. Slavu su nastavljali da obeležavaju u mestima gde su ostajali da žive. Nikoljdan, Jovanjdan i Đurđevdan slavi najviše porodica u Srbiji. Sveti Nikola je simbol darivanja i slavi se u vreme Božićnog posta, a blizu je i Nova godina. Ovaj svetac je poznat i kod katolika i protestanata", kaže sveštenik Dejan Tripković.

Sveti Jovan, jedna od najčešćih slava u Srbiji

"Slavljenjem porodica se zahvaljujete svetitelju na svim molitvama koje Bogu upućuje za porodicu i dom. To je pre svega, okupljanje najbližih uz trpezu, a gozba i pijanka nije smisao tog dana. Skromnost i umerenost niko neće zameriti jer hrišćanska vera nas uči umerenosti i slavu treba posvetiti Svetitelju, a ne piću, hrani. Ti dani su prilika da se vidimo sa rodbinom i prijateljima, da vodimo računa jedni o drugima, a na to treba da nas obavezuje ljubav."

Nedostatak novca ne treba da bude prepreka, pa da se neko odrekne ovog običaja ako ga nema dovoljno za ono što je zamislio za slavsku trpezu. On se ne meri po broju gostiju i količini hrane, već u ljubavi koju imamo prema svetitelju i svojim bližnjima, nagrašava sveštenik Tripković.

"Slava treba da nas spaja sa našim bližnjima, a ako je sa ljubavlju, dovoljno je gostima izneti kocku šećera i čašu vode ili kolače, voće i niko to neće zameriti, kao što ni domaćin neće zameriti ako dođete bez poklona. Suština je da je Svetitelj taj oko koga treba da budemo sabrani, a ne stvari koje nemaju veze sa slavom. Ona treba da nas spaja sa bližnjima i da se sećamo naših predaka."

Najčešće se daruje flaša vina, čokolade, kafa, cveće. U stara vremena odlazak na slavu kod prijatelja i rodbine nije podrazumevao da se domaćinima nose pokloni. Crkva ne podržava slavske poklone i ne određuje šta će se nositi, ali ako ne želite da na slavu odete praznih ruku, poklon bi trebalo da bude pristojan i praktičan za domaćina. 

Izraz vere

Pored slave u našem narodu postoje i preslave.

"Preslave su slava nekog hrama ili mesta odakle potičemo. Svako selo ima svoju, najčešće u letnjem periodu i tada se ljudi okupljaju, sveti se vodice, žito i lomi se kolač", objašnjava protojerej stavrofor Slobodan Aleksić i dodaje da su naši preci slavili i u ratu i u miru i kad bi ih zadesila kakva nesreća.

"Obeležavalo se i u vreme turske vladavine, ali i komunizma, jer su samo tako mogli sačuvati sebe. To nije samo tradicija, već izraz naše vere."

Kolač i žito treba da se umesi u kući gde se slavi

Preslave su poprilime i oblik porodične svetkovine.

"Tokom XX veka, a naročito nakon Drugog svetskog rata, desile su se brojne promene u društvu koje su uticale na način kako se slavi ili preslavlja. U vreme onih seoskih, narod se okupljao na zajedničkoj molitvi, družili su se i prisustvovali zajedničkom ručku, a onda se odlazilo kući i primali su se gosti. Vremenom se ovaj običaj promenio i proslave su se sve više selile u domaćinstvo i nekadašnje preslave su praktično postajala porodične svetkovine", objašnjava Pajićeva.

Slavu nasleđuje sin od oca

Svako selo ima svoj običaj, pa je tako i sa tim kada se i kako nasleđuje slava. I dok jedni smatraju da sin ne treba da počne da slavi dok su mu živi roditelji, drugi smatraju da momak treba da počne kada se oženi.

Kako piše Srbija danas, kada sin zasnuje svoje domaćinstvo i odluči da odvojeno slavi, a to se najčešće događa već prve godine po deobi, dolazi kod oca na slavu, gde mu otac predaje četvrtinu slavskog kolača. Tu se pozdrave po srpskom običaju, trostrukim poljupcem, čestitaju jedan drugom, i otac blagoslovi sina i njegovu porodicu, da dugo u zdravlju i veselju obeležavaju.


Foto prilog


Tagovi

Slavljenje slave Običaji Pravoslavna vera Nasleđivanje slave Gordana Pajić Dejan Tipković Slobodan Aleksić


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Refleksije 🤩

Zobnatičko jezero i Begečka jama.

#VolEmVojvodinu