Pretraživanje tekstova
Božićno drveće se može iskoristiti na mnogobrojne načine, a jedan stočar ih koristi kao prostirku za krave
Alternativne ideje u poljoprivrednoj proizvodnji sve više zaokupljaju farmere. Jedan od njih je i uzgajivač mlečnih krava Piter Kunstra iz Holandije koji već petu godinu skuplja božićne jelke iz svog okruženja i koristi ih kao prostirku za životinje, izveštava Nieuweoogst.
Pomoću mašina za seckanje grana, usitnjava ih, a dobijeni materijal stavlja pod svoje holštajn krave.
Ovaj farmer kaže da je bolje iskoristiti vrednost koje ovo drvo ima za povećanje biodiverziteta poljoprivrednog zemljišta nego da ga spali i dodaje kako ljudi mogu da dobiju svoje božićno drvo nazad nakon godinu dana u obliku kante komposta. Tako je krug zatvoren.
"Sve se mora vratiti", kaže Kunstra, a jedino na šta upozorava je da pre nego što ga bace, s njega skinu sve ukrase.
Jedna od najrasprostranjenijih načina zbrinjavanja božićnog drveća je kompostiranje. Ono se dobro usitni i meša s drugim komponentama. Na kraju se dobije odličan kompost.
Stabla mogu da se postave u dvorištima kako bi služila kao sklonište za ptice. Još ako na njih okačimo hranilice, kriške jabuka, slanine i slično, postaće im veoma privlačna.
Grane možemo iskoristiti u bašti za prekrivanje staza kako ne bismo hodali po blatu. Mogu biti i malč za gredice ili oko vrsta koje vole kiselo zemljište, poput borovnica.
Kada drvo ubacimo u ribnjak, male ribe će dobiti idealno sklonište da se sakriju od predatora. Osim toga, ono se može iskoristiti da spreči eroziju obale.
Tagovi
Reciklaža drveta Kako iskoristiti Drvce u kompost Kompostiranje borovine Božićno drvo Prostirka
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje