Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vetrozaštitini pojasevi
  • 30.01.2023. 13:30

Uloga i značaj vetrozaštitnih pojaseva

Mogu se podići, zavisno od lokaliteta i tipa zemljišta, od brojnih biljnih vrsta, odnosno onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju.

Foto: Depositphotos/ivan_dzyuba
  • 274
  • 68
  • 0

Naši stari su i u ono vreme znali ulogu i prednosti sađenja drveća sa bujnim krošnjama, nekad odvajajući svoje parcele od tuđih, a nekad samo radi hladovine jer su se mnogi radovi u polju obavljali mehanički, znali su da ono čuva vlagu zemljišta te štiti usev od jakog vetra.

Zatim je nastupilo doba intenzivne proizvodnje kad se težilo da se zemljišne table objedine i vodilo računa o okrupnjivanju parcela te su se mnogi vetrozaštitni pojasevi uklanjali. No, šta su to i čemu služe ovi pojasevi?

Čuvaju vlažnost zemljišta

Vetrozaštitni pojasevi se mogu podići zavisno od lokaliteta i tipa zemljišta od sledećih biljnih vrsta: javor, lipa, jasen, topola, duda, bagrema, breze, leske i druge, te od pojedinih crnogoričnih vrsta. Dakle, od onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju. Naročito bi ovim pojasevima trebalo pribegavati na velikim parcelama u ravničarskim krajevima jer se, prema meteorološkim podacima, zadnjih godina upravo na takvim područjima beleži sve više vremenskih nepogoda sa jakim naletom vetra, koji je ovde izraženiji nego u brdovitim predelima.

Podizanjem pojasa smanjuje se isparavanje vode ne samo iz zemljišta već i useva (Foto: Martina Popić)

Pri podizanju pojasa potrebno je voditi računa o reljefu te brzini i pravcu vetrova. Štete od čestih vetrova se ogledaju u smanjenju vlažnosti zemljišta usled evapotranspiracije (atmosfersko isparavanje vode) i transpiracije biljaka (isparavanje vode iz biljke sa površine lista ili stabla), a manje se odnose na gubitke u kvalitetu zemljišta.

Kako se klima menja, sve češće se beleži toplo vreme u zimskim mesecima (uzeti u obzir februar i mart), te usled sunčevog zračenja, izostanka padavina i jakog vetra, dolazi do znatnog isparavanja vode iz zemljišta. Zatim, ako se izostavi zatvaranje zimske brazde, štete i gubitak vlage su još veće.

Značaj vetrozaštitnih pojaseva

Da rezimiramo, podizanje vetrozaštitnih pojaseva ima višestruk značaj i ogleda se u sledećem:

  • podizanjem pojasa smanjuje se isparavanje vode ne samo iz zemljišta već i useva;
  • usevi su zaštićeni od jakog udara vetra, štiti biljku od fizičkog oštećenja loma, poleganja;
  • tokom letnjih meseci pojasevi mogu sniziti temperaturu i do četiri stepena, time se snižava temperature i na parcelama kad su ekstremne vrućine (to dobro znaju oni koji imaju parcele blizu šume koliko dobro prođu pri ekstremnim temperaturama dok usevi na otvorenom parcelama ostanu potpuno spaljeni pod uticajem visoke temperature);
  • štiti od gubitka organske materije i hranljiva erozijom;
  • u njima se nastanjuju korisne ptice i insekti;
  • utiče na biodiverzitet;
  • smanjuju eolsku eroziju zemljišta;
  • odabirom određenih drvenastih vrta postiže se i diverzifikacija prihoda na gazdinstvu;
  • u letnjim mesecima ako su vetrozaštitni pojasevi blizu farme snižavaju temperaturu, na taj način grla lakše podnose vrućine;
  • tokom zimskih meseci smanjuju gubitak toplote iz objekata farme;
  • ublažavaju neugodan miris iz farme;
  • regulišu mikroklimu;
  • ublažava posledice klimatskih promena;
  • povećavaju prinose;
  • mogu biti zvučna barijera;
  • mogu poslužiti kao izolacija da bi se organska proizvodnja odvojila od konvencionalne.

Kakav je uticaj vetra i vlage na vinovu lozu?

Formiranje vetrozaštitnih pojaseva poseban značaj ima u voćarstvu i o tome treba voditi računa pri samom sađenju i podizanju novog voćnjaka ili plantaže. Takođe, oni imaju i negativnu stranu, usled kišovitih i hladnijih proizvodnih godina stvara se senka što nije pogodno za one kulture koje ne podnese zasenu, biljke koje se nalaze uz sam pojas slabije rastu i razvijaju se.

Treba voditi računa o tipu zemljišta i na osnovu toga pristupiti sadnji određenih drvenastih stabala pri zasnivanju vetrozaštitnog pojasa. 


Tagovi

Drveće u polju Zadržavanje vlage Erozija tla Sadnja drveća Vlažnost zemljišta Dobrobit drveća Vetrozaštitni pojasevi


Autorka

Danijela Plavšić

Više [+]

Dipl.ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.