Mogu se podići, zavisno od lokaliteta i tipa zemljišta, od brojnih biljnih vrsta, odnosno onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju.
Naši stari su i u ono vreme znali ulogu i prednosti sađenja drveća sa bujnim krošnjama, nekad odvajajući svoje parcele od tuđih, a nekad samo radi hladovine jer su se mnogi radovi u polju obavljali mehanički, znali su da ono čuva vlagu zemljišta te štiti usev od jakog vetra.
Zatim je nastupilo doba intenzivne proizvodnje kad se težilo da se zemljišne table objedine i vodilo računa o okrupnjivanju parcela te su se mnogi vetrozaštitni pojasevi uklanjali. No, šta su to i čemu služe ovi pojasevi?
Vetrozaštitni pojasevi se mogu podići zavisno od lokaliteta i tipa zemljišta od sledećih biljnih vrsta: javor, lipa, jasen, topola, duda, bagrema, breze, leske i druge, te od pojedinih crnogoričnih vrsta. Dakle, od onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju. Naročito bi ovim pojasevima trebalo pribegavati na velikim parcelama u ravničarskim krajevima jer se, prema meteorološkim podacima, zadnjih godina upravo na takvim područjima beleži sve više vremenskih nepogoda sa jakim naletom vetra, koji je ovde izraženiji nego u brdovitim predelima.
Pri podizanju pojasa potrebno je voditi računa o reljefu te brzini i pravcu vetrova. Štete od čestih vetrova se ogledaju u smanjenju vlažnosti zemljišta usled evapotranspiracije (atmosfersko isparavanje vode) i transpiracije biljaka (isparavanje vode iz biljke sa površine lista ili stabla), a manje se odnose na gubitke u kvalitetu zemljišta.
Kako se klima menja, sve češće se beleži toplo vreme u zimskim mesecima (uzeti u obzir februar i mart), te usled sunčevog zračenja, izostanka padavina i jakog vetra, dolazi do znatnog isparavanja vode iz zemljišta. Zatim, ako se izostavi zatvaranje zimske brazde, štete i gubitak vlage su još veće.
Da rezimiramo, podizanje vetrozaštitnih pojaseva ima višestruk značaj i ogleda se u sledećem:
Formiranje vetrozaštitnih pojaseva poseban značaj ima u voćarstvu i o tome treba voditi računa pri samom sađenju i podizanju novog voćnjaka ili plantaže. Takođe, oni imaju i negativnu stranu, usled kišovitih i hladnijih proizvodnih godina stvara se senka što nije pogodno za one kulture koje ne podnese zasenu, biljke koje se nalaze uz sam pojas slabije rastu i razvijaju se.
Treba voditi računa o tipu zemljišta i na osnovu toga pristupiti sadnji određenih drvenastih stabala pri zasnivanju vetrozaštitnog pojasa.
Tagovi
Autorka