Zaposleni iz grada češće nego ranije traže alternativu u selu. Zbog zauzetosti na radnim mestima nužno biraju manje zahtevne biljne kulture. Igor Petrović odabrao je onu koja pored minimalnog rada ne zahteva ni velika ulaganja.
Igor Petrović, iz Mladenovca, uprkos tome što ima radno mesto u gradskoj firmi, odlučio da za budućnost svoje porodice napravi "plan B" i to u poljoprivredi. Za svoj plan odabrao je biljnu vrstu koju u Srbiji najčešće viđamo u vrzinama kao samoniklu. U selu Vlaška, kod Mladenovca, zasadio je šipurak na površini od 40 ari. Rod neće prodavati kao sirovinu, već kao polu i gotov proizvod.
Prema Petrovićevim rečima tržište u našoj zemlji u ovom momentu "guta" sve što se proizvede. Šipurak je, kako tvrdi Igor, idealan za one koji već imaju poslove u gradu jer ne traži veliko angažovanje, ni preterana ulaganja, ali može mnogo da pruži.
Petrović tvrdi da je ideju dobio posle spontanog razgovora sa prijateljima i debate šta može da se radi uporedo, ako već imate posao, gde ulaganja nisu enormna, a da rod ima prođu na tržištu.
"Izbor je pao na šipurak. Moj zasad je u četvrtoj godini. Mene je najviše koštala zemlja koju sam kupio jer nisam imao svoju, zatim sadnice i obrada zemljišta, zato što parcela na kojoj sam podigao zasad nije obrađivana 40 godina", objašnjava Igor koji je zaposlen u jednoj osiguravajućoj kompaniji.
On tvrdi da je šipurak deficitarna roba na tržištu i uveren je da će sve što proizvede sigurno uspeti da prodati. "Prevashodno je pulpa tražena na tržištu. Zatim su tu sušeni šipurak za čaj i džem. Planiramo da proizvodimo i ulje od šipka. I ono je, takođe, dosta traženo na tržištu, dodaje Petrović.
Igor ima 800 sadnica šipurka sorte Smit. Ta sorta ima redukovan broj trnja u odnosu na divlji šipurak. Sadnja je obavljena u razmaku od 60 cm. Obrada zemlje je bila na 40-50 cm i odrađeno je riperovanje da bi se dobilo na rastresitosti. Šipurak ne traži naročito plodnu zemlju.
Jedini problem koji ima ovaj pionir u centralnom delu Srbije sa plantažnim gajenjem šipurka je navodnjavanje. Naime, on još nema rešeno pitanje zalivanja po sistemu kap po kap. I pored toga Petrović očekuje rod od 5-10 kilograma po žbunu.
Plod šipurka može da bude u prečniku i 25 mm, ako dobije vodu u pravo vreme. Za sada tržište u Srbiji traži proizvode od šipurka. Ali Igorov plan je da podrobno ispita i tržišta u inostranstvu i već postoje indicije da bi proizvodi od ove biljke mogle da dostignu dobru cenu.
Foto: Biljana Nenković
Tagovi
Autorka
Neregistrirani korisnik
pre 7 godina
Petrovicu,ti izracunaj sta ti sve treba za malinu i koliko posla oko nje ima cele sezone,pa jos beraci i koliko to sve kosta i sta ti ostane,pa te jos uslovljavaju cenom.