Pretraživanje tekstova
Tehnike šaranja jaja za praznik Vaskrs su raznolike, ali je Danijela Negovanović iz Valjeva po prvi put primenila tehniku pustovanja vune.
Pustovanje vune, odnosno filcanje vune je možda najstariji poznati zanat za upredanje vlakana, a mnogi kažu i da je stariji od tkanja. Iako se ova tehnika koristi za izradu kapa, šalova i torbi, mnoge će iznenaditi da se i jaja za Vaskrs mogu ukrasiti ovom tehnikom.
"Važno je da jaja budu što toplija, a ruke zaštićene rukavicama. Što su jaja toplija, to je proces filcovanja ili pustovanja kvalitetniji. Tako se dobija jedna kompaktna masa kada se to osuši", objašnjava Danijela Negovanović.
Da bi se mogao odraditi ovaj posao pustovanja, potrebno je da se sve pripremi. Najpre se sirova vuna opere i osuši, a potom raščešlja. Tako pripremljena je vazdušasta i spremna za rad, a ako se želi dobiti raznobojan kolorit, može se farbati prirodnim bojama od cveća, lišća ili trava, mada danas postoje i dosta se koriste boje za tekstil.
Za početak se uzme jako tanak pramen vune i obloži se oko jajeta. Početnicima koji nisu vešti u pustovanju, preporučujem da uzmu tanje vlasi. Ovo je obična domaća bela vuna koja je kupljena u vunovlačari i farbana prehrambenim bojama.
"Apsolutno je sve prirodno i organsko. Kada se jaje "uvije u vunu" dodaje se deterdžent za pranje posuđa i onda ga polako vrtimo u ruci da se to spoji sve. Dakle, ceo ovaj proces ne traje dugo. Malo se jaje prosuši krpom, pažljivo, naravno i to je gotovo."
Ovakva tehnika do sada nije bilo zastupljena među domaćicama, a Danijela kaže da se do sada primenjivala za ukrašavanje jaja od stiropora, ali nikako za prava. Na pitanje zašto to niko do sada nije radio sa pravim jajima, Danijela kaže kroz osmeh:
"Pa nije se do sada niko setio da to radi. Toplo preporučujem da se radi, da se takva jaja poklanjaju deci jer sam sigurna da im do sada nikada niko nije tako nešto poklonio", kaže naša sagovornica.
Praznik Vaskrs prati mnoštvo običaja i nezamisliv je bez šarenih jaja. Od kada to datira, ne zna se, ali se prvi put pominje u 12 veku.
Vaskršnja jaja se boje na Veliki petak. Prvo jaje se tradicionalno boji u crvenu boju i predstavlja "čuvarkuću" jer se veruje da štit dom od nesreće i bolesti. Crveno jaje od prethodne godine se ne baca već ga domaćica nosi u voćnjak ili baštu da ga zakopa.
Za farbanje jaja pored boja koje se mogu naći u trgovinama, sve veći trend je farbanje prirodnim bojama. Najčešće se koristi lukovina od koje se dobija veoma intenzivna boja, a one iskusnije domaćice, lepu boju dobijaju i od cvekle i koprive.
Umesto sličica, lepa šara može se dobiti ako se ubere neka travka, detelina, cvet. To se stavi na jaje, ubaci u najlon čatapu i veže, a potom stavlja u željenu boju.
Tagovi
Farbanje jaja Filcovana vuna Danijela Negovanović Pustovanje vune Farbanje vune Prirodno Vaskrs
Autorka
Više [+]
Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.