Poznavanjem životnih ciklusa korisnih insekata pomažemo očuvanju svoje bašte i biološkom lancu jer larve je lako zameniti štetnima i uništiti, a na proleće muku mučiti sa biljnim vašima i ostalim štetočinama
U rano proleće kada se sve u prirodi budi, cveta, leti, trčkara, pojavljuju se i insekti. Ipak, gde su oni sada kada je zima, sve uspavano i skriveno? Dok se jedni sele u toplije krajeve, većina njih prezimljava na istom području gde pokušavaju da prežive, u nekom od stadijuma bilo kao larva, lutka ili odrasla jedinka.
Neki od insekata kao što je bubamara, zlatooka, svici i drugi, zakopaju se ili uvuku u pukotine kore drveća, ali i u naše tavane, čardake, ispod baštenskih posuda, izbegavajući hladnoću. Sve češće se u baštama izrađuju tzv. Hoteli za insekte, ali važno je znati kako oni izgledaju dok još nisu odrasle jedinke jer ih je lako zameniti i uništiti, a na proleće muku mučiti sa biljnim vašima i ostalim štetočinama.
Zato smo ovaj tekst posvetili njima, odnosno njihovim životnim fazama razvoja, kako bismo ih upoznali i saznali kako izgledaju dok su još u "pubertetu".
Većina larvi je neugledna i često nespojiva s izgledom odraslih jedinki, a tek njihova jaja po biljnim listovima, ko bi ih sve detektovao i znao o kojem se zapravo insektu radi.
Poznato je da su bubamare naši veliki saveznici u suzbijanju lisnih vašti. Ali tu su i Zlatooke (Chrysoperla), zeleni leteći insekti poznati i kao Mrežokrilci (Neuroptera). Njihov karakterističan izgled jesu dva para mrežastih krila, velike zlatne oči i duge antene. Vitke i nežne, kao da pričamo o Zvončici Petra Pana. Ipak, one su zapravo veliki predatori kao larve dok se odrasli hrane nektarom, polenom i mednom rosom.
Ženka zlatooke polaže jaja, na naličje lista, koja izgledaju kao suze na dugoj tankoj niti, nosačima.
Nakon što se izlegu, tri puta će se presvući i u tom zadnjem stadijumu larve su najproždrljivije. Hrane se raznim štetočinama i smatraju se korisnima u bašti jer uništavaju jaja krompirove zlatice, štitaste moljce i biljne vaši. Tokom dvonedeljnog razvoja, larva Zlatooke potamani oko 500 biljnih vaši i više od 10 hiljada jaja grinja.
Druga ženka, Žuti leptirak (Libelloides macaronius) takođe iz reda Mrežokrilaca polaže jaja u redove na stabljici poput nanizanih bisera.
Žuti leptirak je veći i kompaktnijeg izgleda. Ima žuta krila s crnim šarama, velikim bočnim očima i antenama. Takođe se smatra korisnim insektom jer se hrani širokim spektrom štetočinam od biljnih vaši do stenica, muva i nekih vrsta tvrdokrilaca. Iako su noćne životinje, dobro lete i danju, a tokom letnjih meseci mogu se videti u predvečerje po livadama kako miruju, slično kao vretenca. Često su plen pticama i paucima.
Među zaštićene vrste leptira spada Lastin rep (Papilio machaon). Ovaj dnevni leptir sa rasponom krila do 8 cm spada među najveće evropske leptire. Osim prepoznatljivog uzorka krila i šara ime je dobio po kratkom crnom repiću na kraju zadnjih krila koji podseća na lastin rep. Repić mu omogućava veliku pokretljivost i brzinu prilikom letenja. U rano proleće kreće prva generacija leptira, druga tokom leta kada su leptiri veći, a ako su ispunjeni uslovi, pojavljuje se i treća generacija kasnije, koja prezimljava, sada, u obliku lutke.
Ako želite Lastin rep u svojoj okolini, pogledajte kako izgleda kao gusenica.
Da bi gusenica lastinog repa prešla u leptira trebaće joj otprilike mesec dana i sve vreme se hrani biljkom na kojoj se nalazi. A to su većinom biljke štitarke poput komorača, divlje mrkve, mirođije, peršuna, celera i sl. Na početku je gusenica neugledna, ali kasnije preraste u veliku zelenu, dugu 4 cm, sa crnim pojasevima i narančasto crvenim točkama.
Uloga leptira u prirodi je višestruka i u svim razvojnim stadijumima doprinose ravnoteži ekoloških sistema, kao oprašivači, ali i kao hrana pticama.
Kao što smo već pisali, larve isnekata najčešće su neugledne i nespojive s izgledom odrasle jedinke. Ali, kod svitaca (Lampryidae) to nije slučaj, bar ne kod ženki koje su slične larvama. Samo mužjaci imaju krila i lete. Pomoću bioluminiscencije svici svetle između juna i jula. A kako ih ne bismo zamenili s ostalim nepoželjnim insektima i isterali iz svog dvorišta, pogledajte kako izgledaju.
Osim što stvaraju spektakularan doživljaj svojim svetlucavim treperenjem, svici su vrlo korisni u bašti jer, između ostalog jedu i puževe. Mi smo ih zatekli u obroku, snimali i kasnije videli kako se odmaraju u praznoj puževoj kućici. Tokom zime im napravimo malo sklonište s korama drveta, pokriveno lišćem. Za njihovo stanište pogodna je zasena i vlažno zemljište. Znamo da im svetlosno zagađenje smeta i dezorijentiše, ali ako znamo kako izgledaju, možemo im pomoći, pa makar ih preneti preko puta, u obližnju šumicu, kao što smo i mi učinili.
Insekti su vrlo korisni za biološku ravnotežu. Upotrebom hemijskih sredstava ne ubijamo samo štetočine već i korisne insekte. Biološki lanac je takav da ne možemo da očuvamo samo korisne vrste, jedni drugima su hrana i deo su zdravog ekološkog sistema.
Tagovi
Autorka