Iako građanima možda odgovaraju topliji dani tokom jeseni, oni mogu da naruše poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Ova je najtoplija jesen u Srbiji od 1951. godine, pokazuje novi izveštaj Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ). Srednja sezonska temperatura bila je za čak 2,7°C viša u odnosu na period od 1991. do 2020, a na većem delu teritorije bilo je ekstremno toplo, prenosi Klima 101.
"Nijedan probijeni rekord ili ekstrem me uopšte ne iznenađuje, pa tako ni najtoplija jesen kod nas. Sve što se dešava, uključujući i jedno od tri najtoplija leta koje smo doživeli prošle godine, u skladu je sa projekcijama klimatskih promena", ocenjuje dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Ovo izrazito vrelo godišnje doba donelo je i brojne presedane i rekorde, kao što su letnji i tropski dani - u jesen. Letnji dani su dani kada se meri maksimalna dnevna temperature od 25°C i više, a tropski kada je toplije od 30°C.
Kako navodi RHMZ, broj letnjih dana je na čak 17 meteoroloških stanica najveći ikada zabeležen tokom jeseni. U većem delu Srbije, registrovano je između 14 i 27 letnjih dana dana iznad prosečnog broja za jesenju sezonu. Zabeleženi broj letnjih dana kretao se u intervalu od 29 u Požegi do 47 u Loznici, a u višim predelima do 11 koliko ih je registrovano u Sjenici.
"Pored porasta temperature, suočavamo se i sa većim odstupanjem vremenskih uslova i njihovom drastičnijom smenom. Primera radi, mnogo vise kiše u par dana, a zatim sušni period, ili učestalija smena veoma toplog vremena sa normalnim temperaturama, koje su za nas sada zapravo 'hladno vreme'."
Kako objašnjava Vuković Vimić, iako građanima možda odgovaraju topliji dani tokom jeseni, oni mogu da naruše poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Kako smo nedavno pisali, upravo zbog vremenskih prilika, setva pšenica još uvek traje u pojedinim delovima Srbije, a posejani usevi su trenutno suočavaju sa brojnim glodarima.
"Velike temperaturne razlike ovih dana, promena visokih i niskih temperatura pa i snežnih padavina, imaće nepovoljnjog uticaja na useve gde je korišćena pšenica sa tavana, gde je primenjena slaba predsetvena priprema zemljišta, neadekvatna primena NPK mineralnih đubriva", ocenila je stručnjak za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe Vranje Nada Lazović - Đoković.
Izvori
Tagovi
Autorka