Pretraživanje tekstova
Ovogodišnji jul je jedan od tri najtoplija koja su zabeležena.
Sedmi mesec 2022. godine bio jedan od tri najtoplija jula ikada zabeležena, pokazuju podaci u mesečnom biltenu Službe za klimatske promene - Copernicus. Dugotrajni toplotni talas je krenuo od Portugala i Španije, a nastavio se prema severu i istoku, zahvatio je Francusku, Veliku Britaniju, srednju Evropu i Skandinaviju.
Na području pogođenih regija srušeni su julski rekordi svih vremena. Temperature iznad 40°C zabeležene su u delovima Portugala, Španije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Na Pirinejskom poluostrvu je zabeležen veliki broj dana sa maksimalnim vrednostima iznad 35°C.
Očekivano je, navodi se, da će razdoblja ekstremno visokih temperatura biti češća i duža kako se globalne vrednosti i dalje povećavaju.
"Toplotni talasi predstavljaju ozbiljne rizike za ljudsko zdravlje i mogu povećati intenzitet i dugotrajnost mnogih drugih katastrofalnih klimatskih događaja", rekla je viša naučnica za Copernicus, Freja Vamborg. Istakla je kako to uključuje požare na otvorenim prostorima i suše, koji imaju uticaj na društvo i na prirodne ekosisteme.
"Suvi uslovi iz prethodnih meseci u kombinaciji sa visokim temperaturama i niskom količinom padavina mogu imati negativno dejstvo na poljoprivrednu proizvodnju i druge industrije, poput rečnog transporta i proizvodnje energije", dodala je ona.
Prosečna temperatura površinskog vazduha za prethodni mesec je blizu 0,4°C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020. godine, a neznatno je hladniji od jula 2019. i neznatno topliji od podatka iz 2016. godine. Ovaj talas je doneo rekordne vrednosti u zapadnim i severnim delovima Evrope.
U julu je opseg antarktičkog morskog leda dosegao najnižu vrednost u četrdesetčetvorogodišnjem beleženju satelitskih podataka. Iznosio je sedam odsto ispod proseka, što je i znatno ispod prethodnog rekorda.
On je, takođe, bio iznad niskih julskih vrednosti viđenih u razdoblju 2019. - 2021. godine, odnosno četiri odsto ispod proseka.
Kada su u pitanju hidrološki uslovi ovogodišnje vrednosti su oborile lokalne rekorde niske količine padavina na zapadu i suše na nekoliko lokacija na jugozapadu i jugoistoku Evrope. Mesec je bio sušniji od proseka što je delovalo na lokalnu privredu i olakšalo širenje i intenziviranje požara na otvorenim prostorima.
Tagovi
Copernicus Mesečni bilten Vreli talas Jul Suša Visoke temperature
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.