Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jeste, tovna goveda.

Reprodukcija goveda

Razmnožavanje goveda predstavlja osnovu proizvodnje mleka i mesa. Bez telenja proizvodnja mleka opada i konačno prestaje. Goveda u 97 do 99 % tele samo jedno tele. Pubertet se kod goveda javlja nakon polnog sazrevanja, a manifestuje se pojavom polnog ciklusa. Pubertet se u proseku javlja oko 9. meseca života, ali na pojavu puberteta utiče rasa (ranozrele rase ulaze u pubertet sa 8 meseci, kasnozrele i nakon 10-tog meseca), ishrana, telesna masa i sezona telenja. U zavisnosti od rase holštajn-frizijske rase prvi put se osemenjavaju u dobu od 15 meseci, a simentalci u dobu od 16 do 17 meseci i masom 380-390 kilograma ili 60% mase odrasle dobi.  

Pojava polne zrelosti manifestuje se polnim ciklusom, koji prosečno kod krava traje 21 dan (17-24 dana). Prva ovulacija nakon telenja često nije vidljiva, a prvo gonjenje posle telenja može se uočiti nakon 10 dana. Ako krava nakon telenja nije u estrusu verovatno se radi o tome da je krava bolesna ili se pojavilo „tiho gonjenje“. Polni ciklus sastoji se od pet faza: proestrum, estrus, metestrus, diestrus i anestrus, od kojih je za reprodukciju goveda najvažniji estrus (teranje, gonjenje). U fazi estrusa ženka je spremna za mužjaka i u toj fazi dolazi do ovulacije. Ispoljava se spoljnim znakovima kao što su: nemir, slabiji apetit, problemi pri muži, vulva je crvena i otečena, povećava se kretanje životinja, krave zaskaču druge krave. Ova faza ciklusa traje 24-36 sati, a osemenjivanje je najuspješnije 12-18 sati nakon pojave prvih znakova estrusa.

Proizvodnja goveđeg mleka i mesa ponajviše zavisi od plodnosti krava. Stoga, u govedarskom menadžmentu imamo određene parametre plodnosti koje pratimo. To su:

  • Međutelidbeno razdoblje: razdoblje između dva telenja; razdoblje veće od 365 dana je znak slabije plodnosti
  • Servis period: razdoblje od telenja do ponovne oplodnje; optimalno bi trebalo da traje od 60 – 90 dana
  • Indeks osemenjavanja: označava broj osemenjavanja po steonoj kravi
  • Indeks telenja: odnos između ukupnog broja telenja krava i junica i prosečnog broja krava u stadu; zadovoljavajući indeks bi trebao biti između 100 i 110

Plodnost krava i sam polni ciklus, posebno kod visoko mlečnih goveda, predstavljaju vrlo osetljivu fazu proizvodnje. Stoga, u današnjem uzgoju postoje brojni faktori koji na nega utiču. Glavni faktor jeste ishrana, a prvenstveno snabdevanje energetskom komponentom obroka. Na plodnost krava povoljno utiče hrana sa više vlakana, jer smanjuje zdravstvene probleme krava i smanjuje međutelidbeni period. Osim toga, treba paziti da hrana nije plesniva, da dugotrajno nije izložena temperaturama višim od 32 °C i vlazi većoj od 75 %. Takođe, u ishrani treba paziti na snabdevanje kalijumom i natrijumom, vitaminom D, kao i elementima poput bakra, joda i mangana. Jak uticaj na plodnost krava ima muža, postupak osemenjavanja, visoka proizvodnja mleka, način držanja, prenatalni gubici (abortusi).

Proizvodni i reproduktivni ciklus goveda

Idealno bi bilo, da se krava teli jedanput godišnje, pa bi tako svaka laktacija počinjala početkom godine, a proizvodni ciklus bi trajao tačno godinu dana. Proizvodni ciklus predstavlja razdoblje između dva telenja a sastoji se od laktacije (305 dana) i zasušenja (60 dana). Osim toga, tačno godinu dana bi trebao da traje i reproduktivni ciklus, koji se sastoji od servis perioda (80 dana) i graviditeta (285 dana). Produženje proizvodnog ili reproduktivnog ciklusa iznad godinu dana je štetno za samu proizvodnju jer dovodi do produženja laktacije, opadanja prosečne dnevne proizvodnje mleka, smanjenje životne proizvodnje mleka krave kao i manji broj teladi po kravi. Ako bi hteli da imamo optimalno trajanje ova dva ciklusa, posebnu pažnju treba posvetiti trajanju servis perioda, koji bi trebao da traje 80 dana. Na produženje servis perioda utiče pojava „tihog“ gonjenja, infekcije reproduktivnog trakta, kasno otkrivanje i saniranje metaboličkih bolesti u puerperijumu (ketoza),  slabiji kvalitet semena bikova, loša kondicija krava nakon telenja kao posledica neodgovarajuće ishrane u kasnoj laktaciji ili zasušenju. Osim ishrane kao ključnog faktora u proizvodnji mleka, naročito važno je postupanje sa kravom u periodu zasušenja, a to je period pred telenje kada dolazi do prestanka muže. Ovaj period bi trebalo da traje 60 dana i to je period najintenzivnijeg razvoja ploda. Važnost zasušenja proizlazi iz činjenica da se dobrom organizacijom zasušenja omogućava normalan razvoj ploda, rađanja vitalne teladi, obnova vimena, popunjavanje rezervi minerala i vitamina, dobra mlečnost u sledećoj laktaciji i formiranje kolostruma. Zasušenje se prekida telenjem ili partusom kada počinje i faza laktacije koja bi trebala da traje 305 dana. Laktacija se sastoji od početne, srednje i završne faze, a svaka faza se razlikuje po ishrani koje krave dobijaju i količini mleka koje dnevno proizvode. Mnogi agronomi savetuju da je najbitniji period u proizvodnji mleka pripremna faza, to jeste, zasušenje i rana laktacija kada se kravama treba posvetiti najviše pažnje.

Tov goveda

Ova grana govedarstva bavi se proizvodnjom mesa. Uzevši u obzir starost goveda tov se deli na tov teladi koja postižu masu od 250 do 260 kg, tov mlade junadi do 15 meseci starosti ili mase 450 kg, tov starije junadi do 24 meseca ili mase oko 500 kg i tov odraslih goveda što je retka vrsta tova. Prirast teladi i mlađe junadi sastoji se prvenstveno od mesa s manjim udelom masti, dok se tov odraslih goveda koja su prestala s rastom bazira na povećanju masnog tkiva. Osnovna krmiva koja koristimo u tovu su koncentrati i voluminozna krmiva. Tov goveda prvenstveno zavisi od rase i tako postoje tovne rase poput šarolea, limuzina, hereforda, a kod nas se koristi i kombinovana rasa - simentalac. Osim rase vrlo je bitno iskoristiti rani uzrast kod goveda u tovu jer je tada najintenzivniji rast.  Što je životinja mlađa, tov je kraći, jer je dnevni prirast veći, manji je utrošak hrane po kg prirasta i bolji je kvalitet mesa. U zavisnsti od vrste hrane koje koristimo u tovu, tov može biti uz pomoć koncentrata, voluminoze ili kombinovani tov koncentratima i voluminozom.

Uzgoj teladi

Čitava govedarska proizvodnja, bila mlekarska ili tovna, zavisi od dobrog podmlatka. Tele nakon telenja treba očistiti i obrisati, preseći pupčanu vrpcu i dati kravi da ga oliže. Nakon samog telenja i osnovne brige oko teleta, potrebno je da tele što pre posisa kolostrum. Kolostrum je prvo mleko s većim procentom suve materije, i sa većim sadržajem proteina i imunoglobulina koje stvara pasivni imunitet kod teladi. Vrlo je važno razumeti i fiziologiju varenja teleta koja se na početku bazira na tečnoj hrani ali je bitno što pre početi sa uvođenjem čvrste hrane. Telad se rađaju kao nepreživari sa jako razvijenim sirištem i vrlo je bitno da čvrstom hranom što ranije pospešimo razvoj predželudaca.

Ishrana goveda

Danas u ishrani goveda postoji širok spektar krmiva koje koristimo, stoga su krmiva prema vrsti i količini hranjivih materije razvrstana u više grupa. Osnovno krmivo u ishrani krava, koje bi nam trebalo biti prioritet, jeste voluminoza. Voluminozna krmiva, s dovoljno suve materije, podstiču rad buraga i sintezu mleka, povoljno utiču na lučenje sline, varenje, te pojeftinjuju proizvodnju mleka. Glavna prednost voluminoze je visok udeo vlakana i minerala, ali glavni nedostatak je manji udeo energije i vode. Ova krmiva delimo na suva voluminozna krmiva poput sena, slame i kukuruzovine, kao i sočna voluminozna krmiva u koja ubrajamo pašu, zelena krmiva s oranica i livada, te silaže i senaže.

Nedostatak energije i proteina koji se javljaju u ishrani voluminoznom hranom nadoknađuju se koncentrovanim krmivima. Ova krmiva predstavljaju osnovu za visoku proizvodnju mleka. Proizvodnja od 35 litara mleka dnevno zahteva udeo koncentrata od 60 do 70% u suvoj materiji obroka. Koncentrovana krmiva koja koristimo su ugljenohidratna krmiva poput kukuruza, pšenice, ječma, zobi i ostalih žitarica, kao i proteinska krmiva kao što su sojino zrno, sojina sačma, stočni grašak, suncokretovo zrno i drugo. U poslednjih 20-tak godina sve više se u ishrani goveda koriste i nusproizvodi prehrambene industrije poput repinih rezanaca, melase, pivskog trebera koji je vrlo ukusno krmivo za krave i povećava njihovu dnevnu proizvodnju i udeo mlečne masti.

Voluminozna krmiva su glavni izvor minerala za goveda ali njihov sadržaj je neujednačen. Zbog toga se posebno na velikim farmama koriste i različita mineralna krmiva kao izvor mikrominerala i makrominerala. Neka od najčešćih mineralnih krmiva su stočna so kao izvor natrijuma i hlora, zatim stočna kreda kao izvor kalcijuma ili fosfonal koji je veliki izvor fosfora, a osim toga pojačava mineralizaciju kostiju.

Kao najčešći dodatak voluminoznim krmivima koriste se krmne smese ili koncentrati. Smese se proizvode za svaku pojedinu fazu proizvodnje, pa se razlikuju u sastavu i udelu hranjivih materija.

Sistemi držanja goveda

Današnje visokomlečne krave, posebno rase holštajn-frizijske, odlikuju se slabijim imunitetom koji je išao na štetu njene velike proizvodnje mleka. Posledica takve selekcije bila je obavezna uravnotežena i vrlo dobra ishrana, kao i smeštaj. Današnji uslovi smeštaja, uz ishranu, posebno su bitan faktor u količini mleka, ali prvenstveno u njegovoj higijenskoj ispravnosti. Danas postoje tri osnovna načina držanja goveda:

Vezano držanje krava – u ovom sistemu krave su vezane za jedno mesto gde se odvija ishrana, muža i nega krava. Najčešće karakteristike ovog sistema su mogućnost individualne kontrole i ishrane krava,  muža krava na mestu boravka, dobra preglednost krava, ali i slabije uočavanje estrusa, ograničeno kretanje životinja, slabija higijena i dobrobit krava.

Slobodno držanje krava – predstavlja jedan od najboljih načina držanja i uzgoja goveda. Omogućava sve uslove koji su potrebni za normalni psiho – fizički razvoj životinja. Ovaj sistem podeljen je na prostor za ležanje i odmaranje krava, ispust, prostor za ishranu krava i prostor za mužu. Slobodni sistem držanja omogućava maksimalnu mehanizaciju i automatizaciju muže, ishrane i pregona kao i ostvarivanja visoke produktivnosti u proizvodnji mleka a izgradnja je jeftinija. Nedostaci ovog sistema su manja asocijalnost krava, teža kontrola krava i primenjuje se na farmama sa brojem goveda većim od deset.

Bolesti goveda

Selekcija na visoku mlečnost i bolja tovna svojstva kod goveda, za posledicu su imala slabljenje imuniteta. Upravo zbog toga današnja goveda u intenzivnom tovu pate od mnogih bolesti i patoloških stanja koja mogu kratkoročno ili dugoročno uticati na zdravlje životinje. Neke od najčešćih bolesti goveda koje se javljaju na farmama su mastitisi, ketoze, zaostajanje posteljice, mlečna groznica, bolesti papaka, pneumonija i proliv kod teladi, kisela indigestija buraga, te nadimanje buraga. Ipak najraširenija bolest koja pravi najveće štete je upala vimena ili mastitis. Najčešći uzroci bolesti su ozlede vimena, hormonalni poremećaji, kao i prvenstveno loš smeštaj životinja. Mastitisi izazivaju najveće ekonomske štete u mlekarskoj industriji, pa ih treba na vreme otkrivati, a takođe je važno preventivno delovati. Posledice mastitisa su smanjenje proizvodnje mleka, zasušivanje pojedinih ili svih vimena, visoki troškovi lečenja, a mleko mastitičnih krava se ne može koristiti za proizvodnju sireva, jogurta, kao ni za ishranu ljudi zbog rezidua antibiotika u vreme lečenja. Takođe, smatra se da ketoza može smanjiti dnevnu mlečnost kod goveda za 3,0 do 5,3 kg mleka, mlečna groznica za 1,1 do 2,9 kg, a šepavost čak do 3 kg mleka.

Rase goveda

Goveda pripadaju rodu sisara (mammalia), red dvopapkara (paradigitata) i podred preživara (ruminantia). Čovek je domestifikovao goveda pre otprilike 6.000 - 8.000 godina u mlađem kamenom dobu, a privredno iskorištenje goveda u vidu ishrane i rada počelo je u bronzanom dobu (2.000 - 750 pre nove ere). Sve današnje evropska domaće rase goveda potiču od dva iskonska oblika goveda, a to su tur ili bos primigenius koji je izumro u 17.veku i kratkorožno govedo ili bos brachyceros koje je takođe izumrlo, a bilo je vrlo slično današnjoj buši. Danas je u svetu priznato preko 250 rasa goveda koje se dele u tri osnovne kategorije prema proizvodnim sposobnostima. To su mlečna goveda gde pripadaju rase poput holštajn-frizijske rase, jersey govedo ili crveno dansko govedo. Mesne rase koriste se za tov i tu se najčešće koriste  belgijska plavo-bela rasa, limuzin rasa, hereford, šarole, aberdin angus i druge. Osim ove dve kategorije postoje i kombinovane rase koje se po svojim mogućnostima mogu koristiti za proizvodnju mleka ili/i mesa. Tu se ubrajaju simentalac, smeđe goveče, pincgavsko goveče i druge rase.   

Govedarstvo @ KLUB

Prošle su decenije otkako su se na Zlatiborskim suvatima mogla videti bezbrojna stada goveda. Odavno posustalom stočarstvu, novi zamajac je farma, i to crnih angus goveda, izuzetnih karakteristika, pogodnih za uzgoj u planinskom i brdovitom području. I Zlatibor im, pokazalo se, potpuno odgovara, pa...

Prošlogodišnji protesti poljoprivrednika koji se bave mlečnim govedarstvom mogli bi da se nastave i u ovoj godini jer su proizvođači u Šumadiji i dalje zabrinuti zbog smanjenja stočnog fonda, razlikama u ceni predaje mleka koja dovodi do ugrožavanja malih farmi i zabrinutosti da ćemo kao država zavi...

Prikupljanje sjena za zimsku hranidbu u govedarstvu. #ratarstvo#

Mladi odgajivač Milan Milaković iz Mratišića je ponovio prošlogodišnji uspeh: njegova krava Luna je apsolutna šampionka 40. regionalne izložbe priplodnih goveda simentalske rase u Lajkovcu. U trećoj laktaciji za 305 dana dala je 6.516 litara mleka sa prosečno 4,06 procenta mlečne masti, a dnevni mak...

+10

Mala gazdinstva u Srbiji, zbog neisplativosti proizvodnje tovnih bikova i mleka, posle uzimanja subvencija rasprodaju stoku, izjavio je juče predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević. ”Država pod hitno mora da zaustavi smanjenje stočnog fonda, veterinar sam i vidim n...

Da li je mlečno govedarstvo "presipanje iz šupljeg u prazno", kako smatra Dragorad Gavrilović iz Trbosilja, uskoro detaljnije na Agroklubu!

+3

Valjevska sela i njihovi domaćini oduvek su bili poznati po dobroj voćarskoj, ali i stočarskoj proizvodnji. Sedamdeste i osamdesete bile su zlatne godine tovnog govedarstva, a zatim i mlečnog govedarstva. Zbog rasta troškova proizvodnje i sušne godine najnoviji podaci sa terena govore o sve manjem b...

Neko farme mlečnog govedarstva zatvara, a neko razmišlja o proširenju - ko je to? Uskoro na Agroklubu...

+3

Situacija u tovnom govedarstvu Srbije u celini je lošija nego minule 2022. godine, iako se broj tovnih rasa povećava. Lako se može dogoditi da u julu 2023. dođe do nestašice utovljene junadi. U ovom času mi nemamo veću ponudu za utovar u brod, ni minimalnih 2.000 grla junadi. To se nikad nije dogodi...

Novoosnovana Nacionalna asocijacija odgajivača goveda Srbije će od Ministarstva poljoprivrede tražiti da promeni sistem subvencija i nosiocima razvoja u tom sektoru dodeli subvencije za investicije. Asocijacija je nastala iz četiri udruženja odgajivača goveda centralne Srbije, Vojvodine, Mačve i odg...