Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Autohtono povrće
  • 30.05.2022. 16:30
  • Kolubarski okrug, Paštrić, Mionica

Da li se vraćamo uzgoju autohtonih sorti povrća i žitarica?

Veliki deo onoga što je nekada sviklo i niklo prema podneblju, klimi i potrebama stanovništva, a pripada povrću, voću i žitaricama danas čuva porodica Petrović iz mioničkog sela Paštrić.

Foto: Ekološki pokret "Okvir života"
  • 580
  • 87
  • 0

Vekovima su na ovim podnebljima postojale biljne vrste koje su gajene za ljudsku ishranu, ali u poslednje vreme pravi je nalet hibridnih sorti koje su "na intenzivnoj nezi", kaže biolog Predrag Peca Petrović.

"Svo to voće i povrće kada pogledate sadi se sa velikom gustinom jer nema neki koren, prska se desetinama i više puta. Takvim vrstama insekti i divlje životinje ne prilaze, ali to zadovoljava potrebe sve većeg broja ljudi na planeti, a ovo što mi radimo je tradicija", objašnjava Petrović.

Suživot autohtonih sorti i rasa sa prirodom

U ovom kraju odavnina se gajilo povrće za svoje potrebe, a što se tiče voća, pretežno su zastupljene, jabuke, kruške, trešnje, višnje, kajsije.

"To što mi čuvamo gene starih sorti ima svoj i naučni smisao. Ovo je danas urnebesno vreme genetike jer se odsvuda uzimaju geni za formiranje novih sorti. Stare sorte imaju i gastronomski značaj, jer i voće i povrće ima poseban ukus, a mi smo napravili suživot autohtonih sorti biljaka i životinja sa prirodom."

Nekadašnje voće i povrće ima poseban ukus, napominje Petrović (foto: S. Dovečer)

U prirodi se može naći sve što nam je potrebno i to je filozofija sela, napominje Petrović.

"Malo zelja, koprive, sedmolista i jedno jaje i eto ga doručak. Mi smo za imanje uzeli deo prirode i sada životinje dolaze po naše proizvode, voća, povrća, žitarica. Veverica nam pojede bar 20 posto oraha, ali nećemo je ubijati zbog toga.

To je filozofija života na selu. Kada rađa i voće i povrće uvek pretekne i za pčele i za ptice i za poljske miševe. Treba imati za svoje potrebe, da bude održiv život, a osnova toga su autohtone sorte voća i povrća", kaže naš sagovornik.

Ulaganje u budućnost uzgajanjem starih sorti - gde nabaviti seme?

Za većinu starih sorti problem može biti transport do pijace.

"Primer za to je paradajz - volujsko srce, nije pogodan za transport, pa se zato češće na trpezama u gradu nalazi onaj koji kao da ima 'armaturu' oko korena, i to su sorte koje se gaje najčešće u plastenicima. Meni je krivo što smo napustili zavičaje. Ja lično ne mogu da zamislim da je nekome drago da živi u 50-tak kvadrata, a biti na imanju kada se u proleće budi priroda, to nema cenu."

Ukus starih sorti nezamenljiv

Lep primer kako neka autohtona sorta može da uspeva je luk aljma, koji može da se gaji bez plastenika, jedino mu treba obezbediti dobru zemlju.

"Ukus ovog luka i ovih novih sorti koji se gaje u plastenicima, a stižu istovremeno, ne može se porediti. Ova sorta je zanimljiva jer on na vrhu pera daje male lukovice koje se beru i sade i on se brzo razmnožava. Mi smo ga posadili na desetak mesta na imanju. Pera se mogu pržiti sa slaninicom i jajima i to je izuzetno hranljiv doručak, a ne košta mnogo. Treba da svedemo život da bude jednostavniji, da ishrana bude bogata vitaminima i da sve to bude nekako na dohvat ruke", kaže Petrović.

Autohtona sorta - luk aljma

Sledeći zadatak je da se umnoži seme krompira mesečara. U banci semena je i blitva sa crvenim listom, a Petrovići su došli u posed i nekoliko kilograma krompira mesečara kiflaša.

"Taj krompir je stara sorta i on pukne kad se peče i nadam se da ćemo uspeti da ga umnožimo. Kukuruz osmak smo već umnožili, i žuti i beli i on je više za planinske krajeve. On ima samo osam redova i od njega je najbolje brašno. On malo rodi, možda deseti deo od ovih hibrida. Ali ukus je nešto posebno i nema proje bez kukuruza osmaka."

Petrovići u svojoj banci semena čuvaju preko 150 starih sorti povrća i žitarica i preko 170 sorti voća. 

"Zanimljivo je da imamo dve vrste graha poljaka i pretpostavka je da je to jedna od prvih kultivisanih biljaka na Balkanu, a starost se procenjuje na 12 hiljada godina. Imamo priliku da vidimo i koliko se klima promenila i menja se pa se mora tražiti način da se vratimo zapostavljenim poljoprivrednim kulturama. Grah poljak se danas gaji na području Hercegovine i veoma je otporan na sušu", objašnjava naš sagovornik.

Seme mora da se saditi, a ne čuva

Ono što je prvenstveni izazov je da se u vremenu klimatskih promena dobije hrana boljeg kvaliteta i veće raznovrsnosti. Seme se ne čuva dugo, bitno je da stara sorta živi, da se gaji u baštama i da se umnožava.

"Seme povrća i voća vremenom gubi klijavost i ona se iz godine u godinu smanjuje, tako da postoji opasnost da posle nekoliko godina bude bezvredno. U Srbiji postoji pravo bogatstvo autohtonih biljaka koje su se adaptirale na zemljište i klimu. Tako su stekle i određenu otpornost na štetočine i bolesti i ne moraju se tretirati raznim preparatima, pa su samim tim i zdravije."

Preko 150 sorti povrća i žitarica (foto: Ekološki pokret "Okvir života")

 Na inicijativu udruženja "Okvir života", u Srbiji je oformljeno još osam osam banki semena. Ideja je da se semenski materijal koji se nabavlja što više vraća na njive i gaji, a činjenica je da autohtone sorte imaju potencijal koji poljoprivrednici počinju da gaje u većem obimu.  

A kako treba da izgleda srpska avlija?

Srpska avlija podrazumeva da je voćka na dohvat ruke, da ima povrtnjak, začinsko bilje i da je sve to nekako blizu, da ne trošimo vreme "trčeći" u radnju ili na pijac za neku vezu luka, komentariše Petrović.


Foto prilog


Tagovi

Predrag Petrović Autohtono povrće Autohtono voće Stare sorte Luk aljma Krompir mesečar Kukuruz osmak Grah poljak


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu