Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska vina
  • 14.03.2017. 16:15

Domaće organsko vino samo u Grockoj

"Da li je organski uzgoj vinove loze moguć?" naziv je tribine koju je organizovao Klub vina iz Zrenjanina. A odgovor na ovo i na neka druga pitanja dao je Branislav Anđelić, vlasnik organske vinarije "Plavinci". U vinogradima nadomak Grocke on uzgaja sorte Panonija i Regent i to po principima organske proizvodnje. Osim njegove, u Srbiji postoje još dve vinarije u kojima se vino pravi od organski proizvedenog grožđa.

Foto: Jasna Bajšanski i Branislav Anđelić
  • 2.559
  • 396
  • 0

"Ja sam ekonomista i nikada niko u istoriji moje familije nije se bavio poljoprivredom. Odlazak u prirodu zapravo je beg od stresa, koji je bio posledica bavljenja finansijama. Prvo je druženje sa prirodom trebalo da bude samo vikendom. A onda, mic po mic, i na kraju sam se preselio. Vinograd kao antistres terapija fantastično radi". Ovako bi mogao da glasi početak priče o Branislavu Anđeliću, sada već ozbiljnom vinogradaru i vinaru. Njegova vinarija "Plavinci" jedan je od osnivača i član Udruženja proizvođača vina sa oznakom geografskog porekla "Beograd".

Retke sorte grožđa u zasadu

Branislav je prvi sertifikat za organsku proizvodnju dobio prošle godine. Pre toga je tri godine bio u procesu konverzije.

"U samoj tehnologiji proizvodnje nema nikakve razlike kada ste u procesu konverzije i kada ste u organskoj proizvodnji. Jedino sertifikaciono telo i država smatraju da je potrebno tri godine da prođe kako bi se zemlja iščistila od predhodnih hemikalija. Kod mene to nije bilo problematično, jer je zemlja na kojoj sam zasadio vinograd bila zaparložena 20 godina, ali propisi su propisi i morao sam da čekam da dobijem sertifikat. Ovo su prva vina na kojima piše da su od organski gajenog grožđa", kazao je Anđelić.

Trenutno se u vinariji "Plavinci" prave tri vrste vina od dve sorte grožđa. Od domaće sorte Panonija, koja je u Departmanu za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima razvijena pre 20 godina, pravi se belo vino. Inače, ovu sortu gaje samo tri vinogradara u Srbiji. Otporna je na većinu bolesti i nije joj potrebna zaštita.

Za roze i crveno vino upotrebljava se nemačka sorta Regent, koja je nešto manje otporna od panonije i moraju da se koriste neka od zaštitnih sredstava, koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji. Protiv plamenjače mora da se prska bakrom, ali svega dva puta. Sortu Regent na Balkanu gaji jedino Branislav. On jedini i prodaje vino od organski gajenog grožđa u našoj zemlji. Druge dve vinarije ga izvoze.

Vina od organskog grožđa

Za zaštitu i prihranu koriste se macerati i čajevi

Ukupna površina parcela pod vinogradima je 1,25 hektara. Reč je o gustoj sadnji, 6.172 čokota po hektaru. Pošto se sve ručno obrađuje, međuredni prostor je 1,80 metra. Od klasičnih zaštitnih sredstava dozvoljeni su samo bakar i sumpor. Anđelić savetuje da je važno reagovati čim se primete poremećaji.

"Od prirodnih preparata koristim macerat od ljute papričice, macerate od belog luka i od rastavića.Oni se upotrebljavaju za zaštitu od insekata. Za prihranu se prave macerati od koprive i od gaveza. U kombinaciji ove dve biljke je ceo NPK kompleks. Naravno, potrebna je veća količine od one kada se koristi veštačko đubrivo i macerat se mora češće dodavati. Isto tako pravi se prirodni biljni kompost od ostataka iz vlastite proizvodnje. Od tog komposta se pravi čaj, njime se prska lišće, jer je to efikasnije nego da se on stavlja u zemlju", objasnio je sagovornik.

On napominje da je u svetu za prihranu dozvoljena i upotreba goveđeg stajnjaka, ali da kod nas ne može da se nabavi stajnjak iz organske proizvodnje. Postoji samo jedna farma koja stajnjak koristi za sopstvene potrebe. Anđeliću je umesto navodnjavanja potrebno odvodnjavanje:

"U jednom vinogradu imam zalivni sistem 'kap po kap', ali pokazalo se da mi je to potpuno nepotrebno, jer sam ga koristio samo jednom i to 2013. godine. Ispostavilo se da mi više treba odvodnjavanje nego navodnjavanje. Odvodnjavanje rešavam kopanjem kanala u svakom drugom redu, postavljanjem drenažnih cevi i zatrpavanjem".

Plasman je uglavnom individualni

Vest da ovakvo vino kod nas postoji polako se širi i sve više ljudi ga kupuje direktno. To su uglavnom ljudi koji konzumiraju organsku hranu.

"Takvih ljudi je u celoj Srbiji nažalost malo. Ali, to su uglavnom platežno sposobne osobe, te nemam nekog naročitog problema u individualnom plasmanu. Skoro polovinu vina prodam na ovaj način. Ostale količine se plasiraju preko restorana, vinoteka, prodavnica zdrave hrane, ali jako teško. Problem u restoranu je da niko nije čuo za mene i neće da kupi. To vino mora aktivno da se prodaje. Moja proizvodnja je jako mala, svega 3.000 boca godišnje, za sada. Kada vinograd dostigne punu rodnost biće oko 5.000 flaša" priča Branislav.

Voleo bih da prodajem "sa kućnog praga"

"Plavinci" su registrovani kao d.o.o jer trenutno u Srbiji, prema postojećm zakonu, vino mogu da prodaju samo d.o.o i preduzetnici. Poljoprivredna gazdinstva to ne mogu. Anđelić bi se rado registrovao na ovaj način, ukoliko se zakonski omogući.

Branislav Anđelić

"Troškovi održavanja firme su viši od 10.000 evra godišnje. Ako se to podeli na mojih 3.000 flaša, mene tri evra po flaši košta država. Prodaja 'sa kućnog praga' je izuzetno povoljna za nas male proizvođače. Kod nas su nažalost svi zakoni pisani za velike proizvođače tako da sve isto košta i mene i onog ko pravi milion litara. Upravo zbog tih troškova, koje nameće država, mi mali proizvođači smo nekonkurentni na tržištu", tvrdi Anđelić.

Od ideje do relizacije vlastitim sredstvima

Branislav kaže da podsticaje nije koristio jer su sve te procedure za njega komplikovane i dodaje:

"Inače u 2011. godini kada sam sadio vinograd, tek u junu su objavljeni konkursi u kojima je pisalo da je potreban minimalni razmak između redova dva metra. To kod mene nije slučaj, tako da od toga nije bilo ništa. Jedino imam povraćaj 50 odsto za sertifikaciju. Opremu sam kupio od vlastitih sredstava. Sada razmišljam da uzmem kredit za kupovinu jednog uzanog traktora. Možda bih koristio i neka sredstva preko konkursa resornog ministarstva".

Foto: Jasna Bajšanski i Branislav Anđelić


Tagovi

Grožđe Vino Branislav Anđelić Ekonomista Vinograd Retke sorte Zasad Sertifikat za organsku proizvodnju Tehnologija proizvodnje Proces konverzije Plavinci. Panonia Regent Sorte Zaštitna sredstva Prihrana Macerati Čajevi Bakar Sumpor Prev


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako od jedne grane dobiti više ožiljenih reznica smokve 👩‍🌾

Ožiljavanje reznica smokve je zaista jednostavan proces, i na ovaj način se može razmnožiti bilo koja sorta. Smokva je zdrava, puna je vlakana, minerala i vitamina. Može...

Više [+]