U Adžinim Livadama, selu na 600 metara nadmorske visine, kod Kragujevca, tridesetak mladih iz Nemačke, Ukrajine, Makedonije i Srbije okupilo se i pokazalo kako od onoga što odbacujemo možemo da napravimo korisne stvari. Evo šta su uspeli da naprave.
Planinarsko društvo "Žeželj" iz Kragujevca i Nevladina organizacija Janun iz Hanovera organizovali su dvonedeljni međunarodni kamp u kome učestvuje 28 mladih iz: Nemačke, Ukrajine, Makedonije i Srbije. Oni će se i ove nedelje u dvorištu Planinarskog doma "Dr Sonja Perišić" u selu Adžine livade kod Kragujevca posvetiti zaštiti životne sredine i jedni drugima preneti ekološka iskustva.
Više su posvećeni praktičnom radu od teorijskih radionica, te su tako nastale stvari, koje svako od nas može da napravi u svom dvorištu i priključi se armiji ekologa i borbi za očuvanje životne sredine.
Tako je u Adžinim Livadama osvanula sušara za voće napravljena od odbačenih prozorskih okana, malo dasaka i bačene građevinske mreže. Šljive koje su mladi ekolozi stavili u novonastalu sušaru, za čiju izradu im je bilo potrebno jedno popodne, biće suve za dve - tri nedelje. Mladi Makedonac, Jane Karakašov iz Skoplja, kaže da je samoodrživost u prirodi jedna od značajnih stavki u ekologiji.
"Sav potreban materijal za ovu sušaru našli smo u okolini bačen. Verujem da svako domaćinstvo u garažama ili pod tremovima ima otpada koji može da se iskoristi ponovo. Na ovaj način može da se suši voće, povrće, lekovito bilje ili pečurke i da se reši problem nedovoljnih količina lokalnih proizvoda tokom zime. S druge strane, sve zalihe namirnica mogu da se ostave u planinarskim domovima, te će planinari preko zime imati šta da pojedu kada svrate", kaže Karakašov.
Karakašov dodaje i da u njegovoj domovini muku muče sa ekološkom svešću, te da će još mnogo vremena proteći, dok ne usvoje sve principe očuvanja životne sredine. U to ime mladi kamperi iz nekoliko zemalja, napravili su hranilice i pojilice za ptice od upotrebljenih konzervi, ali su ih ovog puta obložili mahovinom.
Lenart Klece dolazi iz Hanovera i on nam objašnjava kako radi solarna rerna. Odlična je da se zapeče ili podgreje neko jelo kada ste u prirodi. U najidealnijim uslovima može da dostigne temperaturu i do 120 stepeni, a u vreme naše posete termometar je pokazivao nešto više od 60 stepeni.
Potrebne su dve kutije. Jedna mora da bude potpuno crna, a između njih se stavlja izolacija. To može da bude i papir ali naravno bolje je ako se stavi pravi izolir materijal. Kutije se zatvore kako ne bi vazduh strujao i preko se stavi staklo koje sunce zagreva.
"Nama je uspelo i solarna rerna radi. Možete da podgrejete ili spremite neko jelo, zavisi od jačine sunca u tom trenutku. Ja dolazim iz Nemačke, za koju ljudi u Srbiji misle da je na visokom ekološkom nivou, ali u stvarnosti još moramo da radimo, prvenstveno na reciklaži," kaže Lenart.
Što se Srbije tiče misli da bi trebalo uvesti sistem u kome bi se plastične flaše vraćale u radnju i za to bi se dobijao novac. "To bi uticalo na ljude koji kupuju namirnice u plastičnim flašama da ih što pre vrate. Novac bi trebalo davati i za flaše koje se nađu na ulici jer bi ih ljudi skupljali i nosili u prodavnice," kaže Lenart Klece.
Njegov kolega iz Ukrajine, Daniel Benov, navodi da u Kijevu postoje mesta, odnosno stanice gde se mogu doneti plastične i staklene flaše, koje dalje idu u reciklažu.
Ovaj kamp u okolini Kragujevca organizuje se drugi put, a njegov krajnji cilj je da se napravi edukativna baza. Tako bi deca i mladi iz ovog grada, pa i iz čitave Srbije mogli da dolaze na višednevne radionice i iz prve ruke nauče kako se čuva priroda, reciklira otpad i koristi raspoloživa energija. Zato je i planinarski dom u Adžinim livadama opremljen solarnim panelima, čija je energija dovoljna za osnovni život.
Foto prilog
Tagovi
Autorka