Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zelena ekonomija
  • 22.11.2017. 16:00

Kako postati zeleni milioner?

Inicijativa, kreativnost, povezivanje sa drugima i široki um, pomoći će vam da započnete "zeleni biznis".

Foto: Green Fest - Belgrade / Facebook
  • 1.603
  • 31
  • 0

Može li neko da se obogati od ekologije? Ukoliko imate dobru ideju i ukoliko ste spremni da tu ideju razvijete i da je pretvorite u jednu poslovnu inicijativu, koja će na tržištu biti drugačija, jer će uzimati u ozbir zaštitu životne sredine - odgovor je potvrdan.

Jasno je već sada naslov iz članka "zeleni milioner" u ovom slučaju nije asocijacija na zelene novčanice (dolare), već na preduzetnišvo iz oblasti zelene ekonomije i zaštite životne sredine. Odgovor na to pitanje nedavno su u Beogradu u okviru Međunarodnog festivala zelene kulture "Green Fest" pokušali da daju predstavnici države, civilnog sektora i preduzetnika koji su se već ostvarili u zelenom biznisu.

Vuković: Radi se o sadašnjem trenutku

Ovu vrstu posla mogu da pokrenu samo oni koji gaje poseban zaštitnički odnos prema životnoj sredini. Razvijena svest o tome da tvoja korist nije samo ono što imaš u novčaniku, već i zaštita životne sredite, dovšće te do - biznisa u zelenoj ekonomiji.

"Ima nekoliko primera koji su konkretno primenjivi, na primer, u Beogradu. Čovek koji je započeo sa organskim pčelarstvom na godišnjem nivou proda apsolutno sve i više od toga, jer ima sve veću potražnju. To je med koji košta dosta više nego konvencionalni med. To jeste komplikovanije, ali je profit ozbiljniji. Pritom sve što radite imate dodatnu nevidljivu dobit, konstantno gradite i štitite prirodnu sredinu. Takođe, postoji nekoliko inicijativa na području Beograda za urbanu poljoprivredu. Beograd je bio nekad najveća poljoprivredna opština u Srbiji. Sećamo se PKB-a. Mi treba da se prebacimo na sledeće: Berlin proizvodi kompletno povrće koje se pojede u Berlinu. Ne radi se o naučnoj fantastici, radi se o sadašnjem trenutku", ističe Milja Vuković, iz kulturno-ekološkog udruženja "inAkt", projekat "Divlji Beograd".

Zanimanja koja mogu da "procvetaju" u zelenoj ekonomiji

Prema njenim rečima, neka zanimanja već postoje, a sa druge strane, neka zanimanja imaju veliku mogućnost da "izmisle sebe". Naglašava da je važno ono postojeće prilagoditi pravcu zelene ekonomije i potražiti odgovor na pitanje: "Šta mogu da uradim, a da ima veliki efekat?".

"Govorim ovde, recimo o pejzažnim arhitektima i Šumarskom fakultetu. Koja je uloga i moć urbanih šuma. Koju zdravstvenu i klimatsku uslugu one pružaju, koliko to košta u novcu? Koliko šume spuštaju temperaturu u toku leta, koliko prečiste vazduha, koliko upiju vode od ovih silnih voda koje odlaze u kanalizaciju. Sledeće zanimanje koje može da procveta u zelenoj ekonomiji su arthitekte. Treba da zagrizu u to kako da izgrade zgradu koja će biti ekološki pasivna, sama za sebe zatvoren sistem, koja će imati zeleni krov, neće gubiti toplotu", napominje Vuković.

Velika posećenost panel diskusije "Kako postati zeleni milioner" (Foto: Green Fest - Belgrade / Facebook)

Kreativnost i povezivanje sa drugima

Kristina Kujundžić iz Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu - projekat biodiverzitet, koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, a finansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, kaže da je potrebno samo da budete kreativni, ali i da se povežete sa drugima:

"Vi nemate gotovo rešenje. To rešenje kako ćete započeti neku ideju u zelenom startapu zavisi isključivo od vaše kreativnosti i nekog dijaloga koji ćete uspostaviti sa sebi kompatibilnim ljudima. Što znači da u stvari jeste suština da razgovaramo sa različitim profilima i da iz različitih uglova dobijemo ideju kako će taj startap da izgleda, jer će jedino tada biti drugačiji. Ukoliko mi budemo hodali po putevima koji su utabani, imaćemo poljoprivredno gazdinstvo koje će uzgajati klasične vrste žitarica i to nas nekako neće diferencirati na tržištu. Ono što će nas razlikovati, recimo, je da se udružimo kao stanari na zgradi, krenemo da uzgajamo na krovu naše zgrade voće i povrće za naše potrebe. Nakon nekog vremena će ta proizvodnja prevazići naše potrebe. Sa time ćemo moći da izađemo na tržište i ostvarimo profit".

Projektno održiv zeleni biznis u civilnom sektoru

Prema njenom mišljenju, potrebna vam je pomoć stručnjaka. Takođe, važno je imati prostor gde ideja može da se testira, kao što su poslovni inkubatori i habovi. Krisitina veruje i da se u IT tehnologiji i razvoju raznih aplikacija, koje prate i proučavaju životnu sredinu, takođe krije - prilika za zaradu.

"Navela bih kao primer film 'U potrazi za koralima', gde vi da biste dokazali klimatske promene, koristite visoku tehnologiju da biste istražili da ti korali zapravo izumiru. Hoću da kažem da se iz samostalne incijative može razviti biznis, ali takođe i kroz aktivizam u nekom civilnom udruženju, gde se vi oslanjate na vašu odgovornost prema životnoj sredini, a možete da pokrenete ideje koje su projektno orijentisane i koje će biti poslovno održive. To, naravno, zavisi od vašeg prirodnog senzibiliteta da li imate notu da od toga napravite biznis plani i razvijete sve te segmente biznisa", navodi ona i dodaje da vi možete biti i samo inspirisani zelenom ekonomijom i da kreirate poslove, koji nisu nužno u zelenom sektoru, poput seoskog turizma ili ugostiteljstva.

Ova saradnica GIZ-a podseća i da je sada trend u zelenoj ekonomiji da sve što iskoristite morate da nadomestite. Deo od svog profita ćete odvajati za zaštitu životne sredine, da bi ste obezbedii mogućnost tog resursa da se obnovi.

Biznis da, ali uz zaštitu životne sredine (geralt / Pixabay)

Potrebna je inicijativa

Daniela Stanković jedna je od preduzetnica koja je uspela da spoji svoju ljubav prema kozmetici i negovanju tela sa očuvanjem životne sredine. Ona je sa svojim partnerkama formirala firmu "Koozmetik". Spojila je ljubav prema prirodi i nezi lica i tela u - prirodni proizvod. Prvi njen savet je da morate da imate inicijativu.

"Treba da postoji inicijativa od samog pojedinca. Mi samo čekamo da nam neko drugi da rešenje i odgovornost tražimo od drugoga. Ne treba da tražite posao, već da ga smislite sami. Mi smo tu bile aktivne, imale smo ideju i volele da to što smo zamislile u svom umu i postoji, pa smo krenule da razmišljamo kako to može da se napravi. Često se misli da treba da imate ogromne finansijske resurse. Mi nismo imale ništa na tom putu, same smo se snalazile. I danas smo jedini finansijeri tog proizvoda, ali imamo održiv biznis. Protežemo se koliko možemo da dostignemo. Imamo pažljivo izbalansirane planove, u šta ulažemo hoćemo da budemo sigurne da će nam se to vratiti i polako i sigurno gradimo proizvod. Sada postoji prednost da marketing mozete da imate za džabe, ne treba da platite reklame na TV-u i bilborde. Ako imate dobru ideju, probajte da napravite neki kostur i delujete. Mi smo zaljubljene u ovo što radimo, došle smo iz različitih struka, nismo sve iz farmacije. Uvezle smo tehnologiju, dosta putovale, čitale, obrazovale se, jer smo mislile da treba da poznajemo biznis da bi mogle da ga vodimo", kaže Danijela.

Ne ograničavajte se!

Prema njenim rečima, zeleni biznis je svaki biznis u skladu sa prirodom, te ne treba da razmišljate usko i ograničavate se. Svaka firma koja se bavi bilo čime, treba da razmišlja na zeleni način. Da ne ugrožava životnu sredinu, da koristi reciklirane materijale, da se trudi da štedi energiju.

Daniela navodi i primere širokog posmatranja onoga o čemu govori:

"Ljudi su na Menhetnu ludi za organskom hranom, tamo ne možete da nađete običan supermarket, sve su 'Organic shops'. Tu je jedna devojka napravila neke palete, koje su kao baštice, koje vi možete na svom 20 spratu da okačite na prozor i ona vam tu posadi lejice i vi na 20 spratu gajite svoj organski paradajz, salatu. Kada bi mi preuzeli inicijativu da svako dvorište koje je zapušteno, pa da se komšiluk skupi i da ga sredi i da zasadi lejice organskog povrća, imali bi nešto slično"

Ideje su nepresušne. Možda smo se, kaže, mi "zalepili" u razmišljanju da reciklaža podrazumeva da se svaka vrsta otpada stavlja u odvojenu kutiju, ali recimo Danci ne misle tako. Oni ne odvajaju đubre, već se ono tako celo nosi, reciklira i od njega se prave briketi za grejanje.

Foto: QuinceMedia / Pixabay


Tagovi

Ekologija Ideja Zaštita životne sredine Međunarodni festival zelene kulture "Green Fest" Posao Organsko pčelarstvo Beograd Urbana poljoprivreda Milja Vuković Udruženje inAkt Projekat "Divlji Beograd" Pejzašni arhitekta Nova


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D