• Nikola Bajić
  • 15.09.2021. 12:00
  • Zlatiborski okrug, Jezero Vrutci

Nikola Bajić: Zlatiborska sela programom do organske poljoprivrede i seoskog turizma

Prof. dr Nikola Bajić iz Centra za organsku poljoprivredu Užice predložio je Gradu Užicu multifunkcionalni program kako da zaštićeno područje oko vodozahvata jezera Vrutci pretvori u korisnu površinu za meštane sela koja okružuju ovo jezero.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 101
  • 33
  • 1

Kako korisno pretvoriti u još korisnije? Na taj odgovor je dao dr Nikola Bajić u svom programu. Uredbom Vlade Srbije na zaštićenom prostoru zabranjena je upotreba pesticida, herbicida i sintetičkih đubriva pa se predlaže da na ovom prostoru, pored ostalog razvije i organsku poljoprivredu.

"Tim pre jer na ovom prostoru u Biosci i Tripkovi već imamo organske kozare i živinare. Zaštitna - sanitarna Zona obuhvata tri sela sa prostora grada Užica, a to su Vrutci, Bioska i Кremna, a sa područja opštine Čajetina su Šljivovica i Tripkova", kaže Bajić i objašnjava da oko jezera imaju tri zaštitne zone: I - najuža zona od 271 ha, II - 848 ha i III i najveća površine 11.782 ha.  

Osnovne smernice ovog programa bile bi organska poljoprivreda, ruralni turizam i ostali sadržaji.

"Multifunkcionalna proizvodnja žiteljima ovog područja donosi bolji standard, bolji život, što će uticati na brojnost žitelja počev od rađanja više dece do ostajanja i povratak u sela štićenih područja. Sa boljim životnim uslovima na selu pravac kretanja stanovnika biće grad-selo. Кremna i Bioska moraju biti prepoznatljivi seoski centri."

Prednost autohtonim sortama biljaka i rasama životinja

U ovom predelu sada preovlađuje biljna proizvodnja sa 70 odsto, a stočarska sa 30 odsto proizvodnje, a nastojaće se da se ovaj odnos približi na pola-pola. Ogromnu prednost će se dati autohtonim sortama biljaka i rasama životinja.

Ogromnu prednost dati autohtonim sortama biljaka i rasama životinja

Prema rečima našeg sagovornika biljna proizvodnja se usaglašava sa pravilima i postupcima organske poljoprivrede uz kontrolu sertifikacione kuće. Biće zastupljene, nastavljene tradicionalne oblasti iz voćarstva, ratarstva, povrtarstva i lekovitog bilja.

"Vodeće mesto u voćarstvu ostaje jagodasto voće: jagoda, malina, borovnica, kupina, ribizla, aronija... Posebnu pažnju posvećujemo našoj nacionalnoj biljci - šljivi. Formiraćemo i rakijske sorte (crvena ranka) kao i čačanske sorte kombinovanih sposobnosti", kaže Bajić i dodao je da se Institut za voćarstvo iz Čačka mora uključiti u ovaj program.

Vratiti heljdu i speltu

Preradom šljive dobila bi se čuvena rakija šljivovica, kao i suve šljive sa i bez koštice, zatim sa orasima, pekmez, slatko, džemovi, a i tradicionalni kolačići na listu od kupusa. Imaju i odlične autohtone sorte jabuka za organsku proizvodnju kao i nove sorte za ovu namenu, pa suve jabuke, čips, jabukovo sirće...

"Ratarstvo i povrtarstvo bi išlo na niže nadmorske visine pored reka i potoka i plodnijim zemljištima. Vratili bi u život dve biljke koje život znače, a to su heljda i spelta. Heljda, pored nutritivne i lekovite vrednosti je i paša za pčele gde se može sakupiti i do 400 kg meda po jednom hektaru. Zatim ova biljna vrsta ima kratku vegetaciju (100 dana) što je značajno kad je reč o klimatskim promenama. Spelta ili krupnik ili prapšenica je pre svega ozima biljna vrsta i raste u periodu kada ima padavina", objašnjava naš sagovornik i dodaje da ima osobinu intezivnog bokorenja i brzo pokriva vegetacioni prostor i time ne daje životnog prostora korovima.

Spelta raste u periodu kada ima padavina (foto: A. Idvorjan)

"Otporna je na poleganje i osipanje pa se može žeti i sa zakašnjenjem."

Kaže, prava vrednost brašna i od heljde i spelte je kad se samelje na vodenici potočari.

Sa belim kukuruzom treba združivati i sitni beli pasulj

Tu je i čuveni kukuruz osmak koji ulazi u program zaštitnog prostora.

"Novijeg datuma imamo i osmak zuban - 'kolumbić' koji je takođe velike nutritivne vrednosti i daje solidne prinose. Sa belim kukuruzom treba združivati i sitni beli pasulj, jer se u polusenci kukuruza odlično razvija, a puzave sorte imaju i oslonac - stablo kukuruza. Pasulj u društvu sa kukuruzom daje zrno sa nežnom semenjačom tako da se ovaj lako i brzo kuva i raskuvava", kaže Bajić.

U program ulazi i čuveni kukuruz osmak (foto: Z. Gligorijević)

Tradicionalno gajenje biljnih vrsta, na ovim prostorima je krompir, kao i luk.

"Centar za krompir iz Guče ponovo je osvežio i vratio staru-novu sortu dragačevski mesečar u proizvodnju. Ima dovoljno semenskog materijala. Od povrća obzirom na njihovu nutritivnu i lekovitu vrednost, dolaze u obzir svi lukovi, na prvo mesto stavljamo beli i crni (crveni) luk. Zašto ne bi mogla svaka kuća da proizvede bar 100 kg belog i 200-300 kg crnog luka. U program ulazi i šargarepa za koju postoje i zemljišni i klimatski uslovi, naravno i kupus - srpski melez."

Deo programa se odnosi na lekovito bilje koje je sve traženije i na domaćem i na stranom tržištu, a uključen bi bio Institut "Josif Pančić" iz Beograda. Tu su i šume kao izvor kiseonika, a neke vrste su značajne za pčele i pravljenje organskog meda. Za organsku proizvodnju značajna su i biljke leptirnjače koje su dobre u ishrani stoke.

Gajenje sitne stoke

Kada je reč o stočarstvu Centar za organsku proizvodnju predlaže gajenje sitne stoke - ovaca, koza, svinja i živine. Pošto je na celom području organska proizvodnja to su autohtone - starinske rase.

"Кod ovaca, pre svega sjenička pramenka, pogodna za pašnjački način gajenja za proizvodnju kvalitetnog mesa i vune. Organske koze su već zastupljene u ovom području posebno u Biosci. Gaji se poznata mlečna koza alpina koja daje u proseku tri litra mleka i dva jareta godišnje i 0,5 tona stajnjaka. Naši proizvođači, u domaćim uslovima, prave odličan beli sir čija cena se kreće oko 1.000 din/kg, a surutka je dostigla cenu od 100 din/l", kaže Bajić i dodaje da će od svinja forsirati stare autohtone rase mangulicu i moravku koje traže dosta prostora, pre svega šumskog sa izvorima i potocima vode.

Forsiraće se uzgoj mangulice (na slici) i moravke (foto: J. Kuzmić)

"Mislimo da je moravka pogodnija za ovo područje jer je plodnija (prasi više prasića) i ima više mesa za 10 odsto od mangulice. Organsko živinarstvo je zaživelo u štićenom području pre svega u Biosci gde ima više gazdinstava koja gaje organskog gološijana i imaju 400 dinara subvencije od države. Organska jaja dostižu cenu od 25-27 dinara po komadu", rekao je Bajić i dodao da se poseban akcenat programa daje razvoju organskog pčelarstva, jer kako kaže, na zaštićenom prostoru su idealni uslovi za gajenje pčela uz podizanje jednog rasadnika za medonosne biljke u saradnji sa šumarskim fakultetom.

Planira se i otvaranje škole za epiterapiju, gajili bi i gliste za proizvodnju humusa koji bi koristili u cvećarstvu i povrtarstvu. Praksa je pokazala da koke koje dnevno pojedu tri do četiri gliste - bogate belančevinama, svakodnevno nose jaja.

"Uz sve ovo i zaštitu životne sredine stvorili smo uslove i za seoski turizam i dolazak gostiju i turista u naša sela", zaključio je naš sagovornik.


Foto prilog


Tagovi

Nikola Bajić Organska proizvodnja Šljiva Ranka Uzgoj heljde Uzgoj Spelte Kukuruz osmak Sitni beli pasulj Sjenička pramenka Svinja mangulica Gološijan Seoski turizam


Autorka

Zvezdana Gligorijevic

Više [+]

Novinar više od 20 godina. Kao dopisnik pokriva veliki deo Zlatiborskog okruga - Užice, Zlatibor, Bajinu Baštu, Arilje, Požegu, Kosjerić, a ponekad i ostale opštine Zapadne Srbije.