Prof. dr Nikola Bajić iz Centra za organsku poljoprivredu Užice predložio je Gradu Užicu multifunkcionalni program kako da zaštićeno područje oko vodozahvata jezera Vrutci pretvori u korisnu površinu za meštane sela koja okružuju ovo jezero.
Kako korisno pretvoriti u još korisnije? Na taj odgovor je dao dr Nikola Bajić u svom programu. Uredbom Vlade Srbije na zaštićenom prostoru zabranjena je upotreba pesticida, herbicida i sintetičkih đubriva pa se predlaže da na ovom prostoru, pored ostalog razvije i organsku poljoprivredu.
"Tim pre jer na ovom prostoru u Biosci i Tripkovi već imamo organske kozare i živinare. Zaštitna - sanitarna Zona obuhvata tri sela sa prostora grada Užica, a to su Vrutci, Bioska i Кremna, a sa područja opštine Čajetina su Šljivovica i Tripkova", kaže Bajić i objašnjava da oko jezera imaju tri zaštitne zone: I - najuža zona od 271 ha, II - 848 ha i III i najveća površine 11.782 ha.
Osnovne smernice ovog programa bile bi organska poljoprivreda, ruralni turizam i ostali sadržaji.
"Multifunkcionalna proizvodnja žiteljima ovog područja donosi bolji standard, bolji život, što će uticati na brojnost žitelja počev od rađanja više dece do ostajanja i povratak u sela štićenih područja. Sa boljim životnim uslovima na selu pravac kretanja stanovnika biće grad-selo. Кremna i Bioska moraju biti prepoznatljivi seoski centri."
U ovom predelu sada preovlađuje biljna proizvodnja sa 70 odsto, a stočarska sa 30 odsto proizvodnje, a nastojaće se da se ovaj odnos približi na pola-pola. Ogromnu prednost će se dati autohtonim sortama biljaka i rasama životinja.
Prema rečima našeg sagovornika biljna proizvodnja se usaglašava sa pravilima i postupcima organske poljoprivrede uz kontrolu sertifikacione kuće. Biće zastupljene, nastavljene tradicionalne oblasti iz voćarstva, ratarstva, povrtarstva i lekovitog bilja.
"Vodeće mesto u voćarstvu ostaje jagodasto voće: jagoda, malina, borovnica, kupina, ribizla, aronija... Posebnu pažnju posvećujemo našoj nacionalnoj biljci - šljivi. Formiraćemo i rakijske sorte (crvena ranka) kao i čačanske sorte kombinovanih sposobnosti", kaže Bajić i dodao je da se Institut za voćarstvo iz Čačka mora uključiti u ovaj program.
Preradom šljive dobila bi se čuvena rakija šljivovica, kao i suve šljive sa i bez koštice, zatim sa orasima, pekmez, slatko, džemovi, a i tradicionalni kolačići na listu od kupusa. Imaju i odlične autohtone sorte jabuka za organsku proizvodnju kao i nove sorte za ovu namenu, pa suve jabuke, čips, jabukovo sirće...
"Ratarstvo i povrtarstvo bi išlo na niže nadmorske visine pored reka i potoka i plodnijim zemljištima. Vratili bi u život dve biljke koje život znače, a to su heljda i spelta. Heljda, pored nutritivne i lekovite vrednosti je i paša za pčele gde se može sakupiti i do 400 kg meda po jednom hektaru. Zatim ova biljna vrsta ima kratku vegetaciju (100 dana) što je značajno kad je reč o klimatskim promenama. Spelta ili krupnik ili prapšenica je pre svega ozima biljna vrsta i raste u periodu kada ima padavina", objašnjava naš sagovornik i dodaje da ima osobinu intezivnog bokorenja i brzo pokriva vegetacioni prostor i time ne daje životnog prostora korovima.
"Otporna je na poleganje i osipanje pa se može žeti i sa zakašnjenjem."
Kaže, prava vrednost brašna i od heljde i spelte je kad se samelje na vodenici potočari.
Tu je i čuveni kukuruz osmak koji ulazi u program zaštitnog prostora.
"Novijeg datuma imamo i osmak zuban - 'kolumbić' koji je takođe velike nutritivne vrednosti i daje solidne prinose. Sa belim kukuruzom treba združivati i sitni beli pasulj, jer se u polusenci kukuruza odlično razvija, a puzave sorte imaju i oslonac - stablo kukuruza. Pasulj u društvu sa kukuruzom daje zrno sa nežnom semenjačom tako da se ovaj lako i brzo kuva i raskuvava", kaže Bajić.
Tradicionalno gajenje biljnih vrsta, na ovim prostorima je krompir, kao i luk.
"Centar za krompir iz Guče ponovo je osvežio i vratio staru-novu sortu dragačevski mesečar u proizvodnju. Ima dovoljno semenskog materijala. Od povrća obzirom na njihovu nutritivnu i lekovitu vrednost, dolaze u obzir svi lukovi, na prvo mesto stavljamo beli i crni (crveni) luk. Zašto ne bi mogla svaka kuća da proizvede bar 100 kg belog i 200-300 kg crnog luka. U program ulazi i šargarepa za koju postoje i zemljišni i klimatski uslovi, naravno i kupus - srpski melez."
Deo programa se odnosi na lekovito bilje koje je sve traženije i na domaćem i na stranom tržištu, a uključen bi bio Institut "Josif Pančić" iz Beograda. Tu su i šume kao izvor kiseonika, a neke vrste su značajne za pčele i pravljenje organskog meda. Za organsku proizvodnju značajna su i biljke leptirnjače koje su dobre u ishrani stoke.
Kada je reč o stočarstvu Centar za organsku proizvodnju predlaže gajenje sitne stoke - ovaca, koza, svinja i živine. Pošto je na celom području organska proizvodnja to su autohtone - starinske rase.
"Кod ovaca, pre svega sjenička pramenka, pogodna za pašnjački način gajenja za proizvodnju kvalitetnog mesa i vune. Organske koze su već zastupljene u ovom području posebno u Biosci. Gaji se poznata mlečna koza alpina koja daje u proseku tri litra mleka i dva jareta godišnje i 0,5 tona stajnjaka. Naši proizvođači, u domaćim uslovima, prave odličan beli sir čija cena se kreće oko 1.000 din/kg, a surutka je dostigla cenu od 100 din/l", kaže Bajić i dodaje da će od svinja forsirati stare autohtone rase mangulicu i moravku koje traže dosta prostora, pre svega šumskog sa izvorima i potocima vode.
"Mislimo da je moravka pogodnija za ovo područje jer je plodnija (prasi više prasića) i ima više mesa za 10 odsto od mangulice. Organsko živinarstvo je zaživelo u štićenom području pre svega u Biosci gde ima više gazdinstava koja gaje organskog gološijana i imaju 400 dinara subvencije od države. Organska jaja dostižu cenu od 25-27 dinara po komadu", rekao je Bajić i dodao da se poseban akcenat programa daje razvoju organskog pčelarstva, jer kako kaže, na zaštićenom prostoru su idealni uslovi za gajenje pčela uz podizanje jednog rasadnika za medonosne biljke u saradnji sa šumarskim fakultetom.
Planira se i otvaranje škole za epiterapiju, gajili bi i gliste za proizvodnju humusa koji bi koristili u cvećarstvu i povrtarstvu. Praksa je pokazala da koke koje dnevno pojedu tri do četiri gliste - bogate belančevinama, svakodnevno nose jaja.
"Uz sve ovo i zaštitu životne sredine stvorili smo uslove i za seoski turizam i dolazak gostiju i turista u naša sela", zaključio je naš sagovornik.
Foto prilog
Tagovi
Autorka