Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prirodna đubriva
  • 22.05.2019. 10:00

Oslonac u proizvodnji bezbedne hrane čine organska đubriva

U biljnoj proizvodnji najbolje je kombinovati nekoliko različitih izvora hranljivih elemenata. Primeri dobre prakse za ovo su organska i prirodna mineralna đubriva, mikrobiološka đubriva, zatim gajenje leguminoza, združenih i pokrovnih useva ili zaoravanje žetvenih ostataka.

Foto: Depositphoto/aigarsr
  • 274
  • 37
  • 0

Upotrebom organskih đubriva, popravlja se hranidbeni, vodni, vazdušni i toplotni kapacitet zemljišta. U biljnoj proizvodnji najbolje je kombinovati nekoliko različitih izvora hranljivih elemenata. Primeri dobre prakse za ovo su organska i prirodna mineralna đubriva, mikrobiološka đubriva, zatim gajenje leguminoza, združenih i pokrovnih useva ili zaoravanje i/ili kompostiranje žetvenih ostataka.

Bitno je napomenuti da je u organskoj proizvodnji dozvoljena primena mineralnih đubriva, ali samo prirodnih (npr. sirovi fosfat, aluminijum kalcijum fosfat, kalcijum sulfat i dr.)

Kako kažu u PSSS Leskovac, primena organskih đubriva pre svega zavisi od agrohemijske analize zemljišta, potreba gajenih biljaka i od karakteristika samog đubriva.

Najvažnije da đubriva budu prirodnog porekla

Za organsku, kao i bilo koju drugu proizvodnju, izuzetno je važno pravilno đubrenje, jedino što je u slučaju organske proizvodnje ono ograničeno na prirodna đubriva.

Ako gazdinstvo ne raspolaže stočnim fondom, dozvoljena je da kupuje stajsko đubrivo sa drugih farmi (tradicionalnih i organskih) na kojima je izvršena kontrola. Pri tom trebalo bi tražiti potvrdu da genetski modifikovani organizmi nisu prisutni u đubrivu. 

Preduslov uspešne proizvodnje je kombinovan uzgoj useva i stoke jer jedino tako može da se obezbedi kruženje hranljivih elemenata unutar farme, bez velikih inputa sa strane.

Stajnjak dovoljno unositi svake četvrte godine

Stajnjak predstavlja smešu izmeta domaćih životinja i prostirke i on je kompleksno đubrivo jer se u njemu nalaze svi mikro i makroelementi neophodni za rast i razvoj gajenih biljaka.
Najčešće se sakuplja, čuva i sazreva u humkama koje su trapezastog oblika i koje se prekrivaju slamom. Zrenje stajnjaka traje od tri do šest meseci, što zavisi od intenziteta njegovog sabijanja i veličine humke.
Zreo stajnjak karakteristične je mrke boje, na dodir je mastan i ima odnos ugljenika (C) i azota (N) od 17 do 20 :1. Korišćenje svežeg stajnjaka nije dozvoljeno zato što postoji opasnost od negativnog uticaja na agroekosistem, kontaminacije biljaka i njihovo moguće oštećenje.

Hraniva iz ovog đubriva oslobađaju se u dužem vremenskom periodu, od tri do pet godina, u zavisnosti od vrste životinja kao i od tipa zemljišta (na težim zemljištima duži period razlaganja, na lakšim kraći). Takođe, u proseku se u prvoj godini iskoristi 20 - 35% azota, 20 - 35% fosfota i 67% kalijuma.
Generalno, u prvoj godini efektnost stajnjaka je 50%, u drugoj oko 30% dok se u trećoj 20%.
Preporučuje se unošenje od 40 do 50 t/ha svake četvrte godine.

Birajte ocedna mesta za odlaganje

Stajnjak se u zemljište može zaorati pred osnovnu obradu u jesen, u proleće, odnosno u leto, neposredno pre setve ili sadnje. Rasipanje treba obaviti po hladnom i oblačnom danu. Potrebno je da se odmah, odnosno, što pre unese u zemljište jer se ostavljanjem na površini više dana gubi organska materija i azot.

Ukoliko zbog nekih razloga unošenje stajnjaka nije moguće odmah, onda se on ostavlja na parcelama u gomile, na ocedna mesta, a potom se gomile pokrivaju slojem zemlje.

Pravilima u proizvodnji do bezbednog đubrenja

Postoje određena pravila u organskoj poljoprivredi, kada je reč o upotrebi đubriva i koja bi trebalo da se ispoštuju. Neka od njih su npr. da je kod ovog tipa proizvodnje predviđen maksimalni unos od 170 kg azota po hektaru, kako bi se sprečilo ispiranje ovog makroelementa, zatim zabranjeno je unošenje teških metala i štetnih organskih supstanci, širenje korova, zagađivanje zemljišta štetnim organizmima i dr.

Sva đubriva koja se koriste moraju biti potpuno prirodnog porekla. Ovo znači da su ona iz sopstvene proizvodnje.
Prema Pravilniku o organskoj proizvodnji, zabranjena je upotreba đubriva koja sadrže ljudske ekskremente, zatim koja sadrže ostatke genetički modifikovanih biljaka ili genetički modifikovane mikroorganizme, kao i stajnjaka od genetički modifikovanih životinja.

Od prirodnih đubriva, u organskoj poljoprivredi najveći značaj imaju:

  • stajnjak
  • kompost
  • glistenjak
  • zeleništno đubrivo
  • treset
  • tečna organska đubriva

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Stajnjak Pravilnik o organskoj proizvodnji Prirodna đubriva Kapacitet zemljišta Sirovi fosfat


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na ovu egzotičnu biljku 🍍 sam naišla jednog jutra na putu do Limanske pijace. Nasmejana baka Slavica me je uverila da je moguće gajiti je u našim klimatskim uslovima. Dala mi je jedan važan savet: ''Zalivaj ga samo destilovanom vodom, vodo... Više [+]