Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti povrća
  • 17.06.2017. 17:30

Plamenjača krastavca opasna i za bundeve

Plamenjača se javlja svake godine i može u potpunosti da uništi usev. Najveće štete pričinjava u proizvodnji krastavca kornišona. Važno je preventivno delovanje.

Foto: alex
  • 8.848
  • 272
  • 0

Plamenjača krastavca je prvi put zabeležena 1868. godine na Kubi, a prouzrokovač je dobio naziv Pseudoperonospora cubensis. Na našem prostoru bolest se pojavila početkom osamdesetih godina prošlog vekai od tada se redovno javlja svake godine.

Osim na krastavcu, javlja se i na drugi bundevama: dinja, lubenica, tikvice, tikve. Podjednako se javlja na biljkama u plastenicima, staklenicima i na otvorenom polju. Najveće štete pričinjava u proizvodnji krastavca kornišona i uzrok je brzog propadanja useva krastavca pri optimalnim uslovima za razvoj bolesti.

Uslovi: povišene temperatura i vlažnost

Prouzrokovač plamenjače krastavca potiče iz toplih područja i za ostvarenje infekcije pogoduju povišena temperatura vazduha i povišena vlažnost. Zaraza biljaka se ostvaruje pri temperaturi od 10°C do 27°C, a optimalna temperatura se kreće od 16°C do 22°C.

Infekcija se može ostvariti samo ako je na listu prisutna voda. U godinama sa čestim padavinama u kombinaciji sa visokim letnjim temperaturama, ovo oboljenje u potpunosti može da uništi biljke krastavca. Veoma često se javlja u plastenicima i staklenicima zbog uslova povišene vlage. Da bi se ostvarila zaraza, dovoljno je da su na listu prisutne kapi vode i da je temperatura vazduha 20°C. U takvim uslovima infekcija se ostvaruje u roku od dva sata kroz otvore na naličju lista.

Celokupan životni ciklus gljivice, u zavisnosti od uslova, traje između pet do 10 dana. To nam govori da se u toku vegetacije javljaju sekundarne zaraze. U toku vegetacije može da ostvari i do 20 generacija.

Simptomi plamenjače krastavca

Simptomi oboljenja se javljaju na lišću krastavca, dok plodovi ostaju pošteđeni. Na samom plodu nema znakova ove bolesti, ali zbog gubitka lisne mase plodovi zaostaju u porastu, ostaju kržljavi, deformišu se, gorki su i gube tržišnu vrednost.

Prvi simptomi se javljaju na lišću starom od pet do 15 dana u vidu pegica veličine oko 15 mm, a oboljenje se prepoznaje po karakterističnom mozaiku. Na površini liske pojavljuje se mozaična prošaranost svetlih i tamnih područja. Kako bolest napreduje, svetle zone se šire, postaju žute i ograničene većim lisnim nervima.

Krastavci salatari su otporniji na ovo oboljenje nego krastavci kornišoni. Kod dinje simptomi nisu tako jasno izraženi na listu kao kod krastavca, a može biti napadnut i plod.

Tokom kišovitog leta i u uslovima povišene vlage, na naličju lista pojavljuje se tamno obo prevlaka od konidiofora i konidija. Zaraza se veoma brzo širi, listovi odumiru i može doći do potpunog propadanja biljke. Napadnuti list izgleda kao mozaik, sasušuje se, krt je i lako se cepa pod uticajem vetra i kiše. Zaraženi listovi ostaju na peteljci, ne otpadaju.

Preventiva kao mera zaštite

U zaštiti protiv ovog oboljenja potrebno je dati prednost preventivnim merama. Prouzrokovač oboljenja prezimljava u obliku oospora, ali i kao micelija u biljkama i ostacima biljaka u plastenicima i staklenicima.

U borbi protiv ovog oboljenja je veoma važno poštovati plodored. Na istu parcelu krastavac ili neka druga vrsta iz porodice bundeva može doći tek nakon tri do pet godina.

Uklanjati zaražene biljke i ostatke zaraženih biljaka. Ostatke spaliti, ali ne kompostirati. Gljivica će opstati u kompostu.

Sadnja i navodnjavanje

Biljke saditi na terenima koji propuštaju vodu. Izbegavati sadnju u dolinama i uvalama gde dolazi do nakupljanja magle i na područjima gdje se rosa dugo zadržava. Izbegavati gajenje u senci. Prednost dati sortama i hibridima koji poseduju otpornost prema plamenjači.

Obratiti pažnju kod zalivanja biljaka i nikako ne kvasiti i zalivati lišće. Prednost dati zalivanju kap po kap. Ne saditi biljke pregusto, kako bi imale dobro provetravanje i kako bi se lišće što brže sušilo nakon kiše i jutarnje rose. Kod uzgoja u špaliru biljke orezivati kako bi osigurali bolje provetravanje.

Prirodni preparati protiv plamenjače

U zaštiti od ove bolesti koriste se različiti prirodni preparati: mleko, surutka, mleko i soda bikarbona, beli luk, lukovina, divizma i mnogi drugi.

Svi ovi preparati su preventivni i potrebno ih je primenjivati odmah nakon kiše, čim se prosuše listovi.

Preparat od mleka

1l mleka se razblaži sa 5l do 10l vode i preparat je spreman za primenu.

Preparat od lukovine

Uzeti 200 g do 300 g lukovine (omotač glavice crvenog luka) i preliti sa 10l vode. Zagrejati do ključanja i ostaviti jedan dan. Ovako pripremljen preparat se procedi i koristi.

Preparat od divizme

Ovaj preparat se priprema od divizme i vode u razmeri 1:3 (1kg biljne mase i 3l vode). Potopljenu biljnu masu ostaviti tri do četiri dana, u zavisnosti od temperature. Procediti i razrediti sa još 7l do 8l vode.

Foto: alex80 / Pixabay


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako od jedne grane dobiti više ožiljenih reznica smokve 👩‍🌾

Ožiljavanje reznica smokve je zaista jednostavan proces, i na ovaj način se može razmnožiti bilo koja sorta. Smokva je zdrava, puna je vlakana, minerala i vitamina. Može...

Više [+]