Pretraživanje tekstova
Donosimo vam nekoliko efikasnih preparata koji će vam pomoći u borbi protiv biljnih vaši na povrću, voću, ali i ukrasnom bilju.
Vremenske prilike koje slabe biljke istovremeno pogoduju biljnim vašima koje napadaju povrće, cveće, voće, ukrasno bilje. Veoma su dosadni i uporni i teško ih se rešiti, pogotovo kada dolaze u većem broju.
Kako smo već pisali, sa biljnim vašima se treba boriti na svim poljima, pomoću ptica, drugih insekata, biljaka saveznika.
Ipak, ako je situacija takva da ni to nije dovoljno, posegnite za biljnim preparatima koje je jednostavno napraviti, a vrlo su delotvorni.
Odličan preparat, ne samo za biljne vaši na povrću nego i druge insekte, napravite od belog luka i čili paprike. Pet glavica belog luka, pet sušenih čili paprika, tri kašike mlevene čili paprike ubacite u pet litara vode. Ostavite da odstoji najmanje 12 sati, a nakon toga procedite i razredite sa vodom, u razmeri 1:1.
Efikasan će biti i preparat samo od belog luka. Usitnite i izgnječite 200 grama belog luka i prelijte sa jednim litrom tople vode pa ostavite da stoji pet sati. Procedite i jednu šoljicu ovog preparata razredite sa deset litara vode.
Kopriva, odnosno mravlja kiselina koju sadrži, takođe je pokazala dobre rezultate. Kilogram sveže koprive prelijte sa deset litara vode. Ostavite da stoji 12 do 24 sata, nikako duže jer tada gubi insekticidna svojstva. Procedite i prskajte biljke, a svaki sledeći put napravite sveži preparat.
Osim već gore spomenutih preparata, na ukrasnom bilju i cveću možete koristiti i druge, gotove preparate kao što su gazirana pića, sapunica, duvan i sl.
Živu ogradu, cvetnice, ruže, dovoljno je poprskati napitkom poput Koka Kole. Šećer će stvoriti lepljivu sredinu koja će lisne vaši sprečiti da se kreću i hrane. Postupak ponavljajte nakon svake kiše.
Sapunica deluje na sličan način ipak, koristite one koji su napravljeni od ekoloških sastojaka. 300g sapuna rastvorite u 10l vode. Ako koristite tečni sapun, potrebno je 125 ml. Ovim rastvorom prskajte biljke.
Deterdžent za veš i crveni luk takođe deluju. Krupno naseckajte 30 grama crvenog luka, dodajte do šest grama deterdženta za veš i prelijte sa jednim litrom vode. Ostavite da stoji pet sati, procedite i poprskajte napadnute cvetnice.
Tagovi
Biljne vaši Tretiranje Preparati Čime prskati
Autorka
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje. Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim pre... Više [+]
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje.
Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim presovanjem semena dobije se ulje svetle boje. Ne fermentira, odnosno ne može se užegnuti jer sadrži sezamin.
Ulje dobijeno toplim presovanjem slabijeg je kvaliteta, a služi za podmazivanje, izradu sapuna, parfema, hartije za kopiranje, za fiksiranje cvetnih mirisa. Čađ od sagorelog susamovog ulja upotrebljava se za izradu crne boje za crtanje i pisanje (tuša). Susamom se pre pečenja posipaju razne vrste peciva, što je karakteristično u novo doba.
Morfologija. Koren je vretenast i dopire 70 do110 cm u dubinu. Razgranat je i najveća masa razvija se do 30 cm, u sušnijim krajevima ponekad i do 50 cm. Najintenzivnije se razvija iza cvetanja i pre zrenja čaura. Stablo je uspravno, maljavo ili golo, visoko 40 do 100 cm, u preseku četvrtasto ili osmouglasto. Ima 2 do 4 ili 6 bočnih grana, koje izbijaju po celoj dužini ili pri osnovi stabla. Boje je zelene ili ljubičaste, a takve mogu biti i čaure. Listovi su naizmenični, otvorenozeleni do zatvorenozeleni, na dugoj peteljci, slabo nazubljeni ili jako usečene liske. Većinom su maljavi. Pri zrenju čaura listovi počinju žuteti i opadati od osnove ka vrhu stabla. Plod (čaura) i zvonasti izgled cveta susama su karakteristični. Cvet je zvonast, petodelan, beo, ružičast ili ljubičast. Cvetovi izbijaju po 1 do 3 u pazuhu lista. Cveta 35 do 50 dana. Susam je samooplodna ili stranooplodna biljka. Oplođuje se pomoću vetra i insektima.
Uslovi uspevanja. Susam je osetljiv na niske temperature. Uginjava od mraza na 0oC. Minimalna temperatura za klijanje je od 15o do 18oC. Niže temperature od 15oC temperature zaustavljaju rast i razvoj susama. Za period vegetacije koja traje 90 do 120 dana, treba mu oko 2500oC. Otporan je na sušu. Semenjača je tanka pa seme brzo bubri i klija ako u zemljištu ima dovoljno vlage i toplote. Klija za 24 sata, a niče za 4 do 5 dana, samo ako je zemljište dobro obrađeno i nezakorovljeno. Najbolje uspeva ako vlage ima od 70 do 80 % od poljskog vodnog kapaciteta zemljišta. Najveće zahteve prema vlazi ima u fazi cvetanja i u početku zrenja. Atmosferska suša ispod 15 % relativne vlažnosti vrlo je štetna za susam. Prevelika vlažnost u toku cvetanja izaziva bakteriozu.
Susamu najbolje odgovaraju strukturna zemljišta, odnosno aluvijalna, karbonatne smonice, černozem. Na vrlo lakim zemljištima kao što su peskuše daje vrlo slabe prinose. Nepodesna su i zaslanjena, teška, zbijena zemljišta, na kojima se lako stvara pokorica.
Biljka je kratkog dana i kratkog stadijuma jarovizacije. Rane forme susama nisu toliko osetljive na dužinu dana. Prva dva ovalna zatvorenozelena listića pojavljuju se 5 do 10 dana posle nicanja a zatim svakih 2 do 5 dana drugi parovi. Susam voli svetlost. Pupoljanje počinje 20 dana posle nicanja, a posle 20 do 25 dana javljaju se cvetovi. Cvetanje traje 35 do 50 dana. Listovi počinju opadati 60 dana od početka cvetanja, a tada dozrevaju i pucaju prve čaure.
Agrotehnika. Od stranih sorata mogu doći u obzir: Dolco, Rio, Palmento, Sadovo 1, Kubaniec 55, Taškent 122 i dr. Susam najbolje uspeva posle strnina i jednogodišnjih leguminoza. U jesen se ore na 20 do 25 cm. Prolećna obrada je detaljna na dubinu 8 do 10 cm. Za visoke prinose, susam zahteva 60 do 80 kg N, 80 do 100 kg P2O5 i 100 do 120 kg K2O. Đubrenje susama je prilikom dubokog oranja.
Setva se obavlja u drugoj polovini maja i završava se u drugoj polovini juna (druga setva), kada je zemljište zagrejano na dubini 10 cm od 15 do 18 CoC. Setva je sejalicama za kukuruz, međuredno 40 do 60 cm i u redu 10 cm, odnosno u gustini 200-250.000 biljaka/ha. Količina semena je 12 do 15 kg/ha. Dubina setve je 2 do 3 cm. Sa dva zalivanja (u početku stvaranja cvetnih pupoljaka i punog cvetanja) sa 300 do 400 m3 vode/ha, a potom izvođenja kultiviranja, može se dobiti prinos preko 1. t/ha semena.
Berba. Izvodi se kada su čaure mrke, najčešće u prvoj polovini septembra. Zbog osipanja semena iz čaura, najbolja je dvofazna berba, žetelicama i samovezačicama. Pokošene biljke u „snopovima“ se suše i u drugoj fazi vršu na prilagođenim vršalicama sa brojem obrtaja bubnja od 600 u minutu. Ovršeno seme se skladišti i čuva u džakovima sa vlagom 9 do 10 % ili se čuva u magacinima u sloju od 30 cm.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Mita Filipov
pre 5 godina
У флашу од литреипо сипати 2 деци некуваног млека и додати литру воде,изумућкати и том течношћу окупати нападнуту биљку или биљке.Мера је ово па после пробе направити количину која Вам је потребна.Боље је правити више пута него да Вам остане .Овај поступак се ради ујутру по топлом сунчаном дану да би током дана млеко ускисло и киселина усиреног млека урадила посао и побила вашке. Такође,познато је да мрави гаје биљне ваши па их у неком,њима знаном,тренутку износе на сочне младе делове биљака.Потражите мравињак и решите га се некако,макар га и селили Запамтите,од коприве се ништа не баца.