Pretraživanje tekstova
Srbiji nedostaje organska semenska proizvodnja a proizvođači se dovijaju na razne načine da dođu do tog semena.
U Srbiji ne postoji proizvodnja organskog semena, što posebno nedostaje povrtarima, pa se ovim poslom posebno bavi Centar za organsku proizvodnju u Selenči. Seme, rasad i sadni materijal koji se upotrebljava u organskoj proizvodnji mora biti proizveden metodama organske proizvodnje odnosno mora imati sertifikat. Ukoliko na tržištu ne postoji sertifikovano seme, rasad i sadni materijal, moguće je, uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, koristiti seme iz konvencionalne proizvodnje koje nije hemijski tretirano. Seme, rasad i sadni materijal ne sme voditi poreklo od genetski modifikovanih biljaka.
Firma "Superior" iz Velike Plane prepoznala je problem nedostatka sertifikovanog semena. "Na jednom skupu sa organskim proizvođačima u Selenči putem direktne komunikacije došli smo do informacija šta njima zaista treba. Imajući u vidu potrebe tržišta, prihvatili smo da radimo deo proizvodnje sa "organic" znakom i ove godine po prvi put treba da nam izađu semena paradajza volovsko srce, koji je najpoznatiji tip paradajza na Balkanu, paprika "slonovo uvo", patlidžan, tikvica i muskantne tikve", kaže direktor ove firme Nebojša Đinović.
On smatra da zakonska regulativa u Srbiji u vezi proizvodnje organskog semena nije kompletirana u smislu da se sve što treba ispoštovati od procedura nalazi u jednom zakonu. "Mi sada treba da pratimo dva zakona, onako kako je Ministarstvo propisalo. Zakon kaže da, ako na tržištu ne postoji seme koje je sertifkovano kao organic, može se koristi seme drugih kategorija ali uz izjavu proizvođača da seme nije tretirano, da nije GMO", ističe Đinović.
Mnogo toga treba preispitati kada je reč o organskoj proizvodnji u Srbiji. "Pravi opis trenutne situacije je - svi se raspituju, a niko ne kupuje. Problem su, pre svega, strogi standardi. Ljudi se obeshrabre kad vide da treba na stotinu stvari da promene u svojoj njivi. Sprečavalo ih je to što su morali da sertifikuju svoje zemljište, a to ih je koštalo od 2.000 do 3.000 evra. Onda bi morali da čekaju po nekoliko godina i ljudi su odustajali. Treba shvatiti organsku poljoprivredu kao istu delatnost koja se obavljala 70-ih godina kod nas i početkom 80-ih", ističe Đinović i dodaje: "bio sam na "Organik sajmu" u Bolonji, na velikom sajmu organske poljoprivrede u Ninbergu i tamo je puno proizvoda organskog porekla. Pitanje je šta je sad prava organska poljoprivredna proizvodnja?U Nemačkoj je ta integralna proizvodnja na snazi, nešto su blaži nego mi. Drugi veliki problem je što se Srbija nije opredelila kao poljoprivredna zemlja. 90-ih godina nismo bili zatrpani tolikom količinom đubriva kao okolne zemlje, imamo šansu da proizvedemo organski proizvod."
Prema njegovim rečima, njega kao agronoma pogrešno su učili o razvoju teške poljoprivrede i mehanizacije, uz korišćenje mnogo đubriva, a već tada je, putujući po svetu, po sajmovima video znakove "organic", "green", "natural", ušteda na svakom koraku, manja potrošnja goriva, pa se pitao šta je prava istina. Međutim, sada su stvari kristalno jasne, ljudi se sve više okreću zdravom načinu života i zdravoj ishrani.
Đinović samo smatra da treba samo razrešiti još jednu enigma a to je - gde naći kupca. "Proizvođači ne mogu da budu i trgovci. To nikada nije bilo. To mogu da rade trgovinske kuće ili berze. Treba naći nekog posrednika koji može da pronađe vezu proizvođača i kupca, recimo, negde u zapadnoj Evropi i onda taj kupac iz Zapadne Evrope treba da dođe ili da pošalje svog posrednika da se napravi ugovor koliko tona i čega. To čak može da bude neka agencija ili agent, ne mora da bude ni berza, da se udruži 50 poljoprivrednika, odvoje jedan odsto od prihoda tog svog agenta i da se sve to radi bez većih problema", kaže naš sagovornik i navodi primer poljoprivrednog sajma u Berlinu, gde može da se proda bukvalno sve, te mu nisu jasni oni koji se žale da nemaju gde da prodaju papriku i odbijaju svaku mogućnost zajedničkog udruživanja i zajedničke akcije.
Foto:bigstockphotos.com;amenic181
Tagovi
Organska proizvodnja Semenska proizvodnja Nebojša Đinović Rasad Organski proizvođači Selenča
Autorka
Više [+]
Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 2 nedelje
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 2 nedelje
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 2 nedelje
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.