Pretraživanje tekstova
U preko 30 država, izvezeno je najviše zamrznutog organskog voća.
Vrednost izvoza organskih proizvoda već godinama beleži konstantan rast, pa je i u 2022. godini porastao u odnosu na prethodnu, i ujedno je to rekordan iznos od 2012. godine kada su prvi put ovi podaci postali deo informacionog sistema Uprave carina, pa je od tada zabeležio porast od oko 18 puta, podaco su Serbia Organica-e.
Inače, preko 80 odsto organskih proizvoda do sada je namenjen izvozu. Udeo Srbije u izvozu u EU organskog voća, svežeg ili sušenog, isključujući citruse i tropsko voće je u 2021. iznosio 8,4 odsto.
U preko 30 država, izvezeno je najviše zamrznutog organskog voća, od čega najaviše zamrznutog jagodastog: maline, kupine, borovnice, ribizle, jagode.
"Pored jagodastog voća, izvozimo i zamrznutu višnju i šljivu. Organsko sušeno voće, kao i voćni koncentrati i pirei takođe čine veliki udeo u ukupnom izvozu. Optimističan podatak je i da sve više počinjemo da izvozimo prerađene organske proizvode. Tradicionalno, najviše izvozimo na tržište Evropske unije: Nemačka, Holandija, Austrija Francuska, Italija, Poljska, Italija, zatim u SAD i Kanadu", naveli su u svom časopisu.
Izvori
Tagovi
Izvoz Organsko povrće Organsko voće SerbiaOrganica Rast izvoza
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.