Ključni cilj ovog akcijskog plana, koji je usvojen sa 611 glasova, 14 protiv i pet suzdržanih, jeste obezbediti zdravu hranu koja je proizvedena na održiv način.
Zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili su velikom većinom glasova Akcijski plan EU-a za organsku poljoprivredu, istaknuvši pritom da je podsticanje potražnje za organski proizvedenom hranom jedan od prioriteta.
Ključni cilj ovog akcijskog plana, koji je usvojen sa 611 glasova, 14 protiv i pet suzdržanih, jeste obezbediti zdravu hranu koja je proizvedena na održiv način i koja je građanima dostupna po pristupačnim cenama.
“Želimo da obezbedimo da svaka država članica može individualno da razvija svoj sektor organske poljoprivrede i da evropsku viziju pretoči u svoju nacionalnu odnosno regionalnu strategiju, jer naše regije imaju posve različite startne pozicije”, rekla je izvestilac za ovo pitanje Simon Šmitbauer ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
U nekim zemljama članicama, istakla je, pod organskim zasadima više je od 25 odsto ukupne poljoprivredne površine, dok u nekim taj udeo iznosi tek 0,5 odsto.
“Insistiramo na većem uključivanju lokalnih i regionalnih tela jer njihovi predstavnici nabolje znaju kakvo je stanje na terenu i kako ciljano delovati za razvoj ove poljoprivrede”, poručila je izvestilac.
Jedan od prioriteta je i podsticanje potrošnje odnosno potražnje za organskim proizvodima, koji su još uvek uglavnom skuplji jer su veći troškovi proizvodnje.
“Potreban je rast i potražnje i ponude kako bi onda i cene funkcionisale”, istakla je Šmitbauer.
Podsetimo, ova proizvodnja u Srbiji dosegla je novi rekordni nivo u 2019. godini i postigla površinu od 72,3 miliona hektara, što je 1,6 odsto više u odnosu na godinu pre, stoji u izveštaju pod nazivom "Svet organske poljoprivrede - statistika i novi trendovi 2021.", objavljenog od strane Istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu (FiBL) i Evropskog udruženja za organsku proizvodnju (IFOAM).
Poverenik Evropske komisije Januš Vojčehovski još je jednom istakao važnost podsticanja organske poljoprivrede u postizanju smanjenja korišćenja pesticida za 50 odsto do 2030., što je jedan od ključnih ciljeva strategije Od njive do trpeze u okviru Zelenog plana.
Dakle, konvencionalna poljoprivreda je izuzetno štetna za životnu sredinu jer se uveliko oslanja na korišćenje hemijskih pesticida i na druge prakse devastacije životne sredine.
Za razliku od toga, organska poljoprivreda stvara mnogo manji pritisak na prirodu, smanjuje emisije štetnih gasova, ne ugrožava plodnost i kvalitet zemljišta. Poljoprivredna zemljišta pod organskim zasadima imaju 30 odsto veću bioraznovrsnost, navodi Evropski parlament u svom izveštaju.
Takođe se navodi kako se 2019. ukupna poljoprivredna površina EU-a namenjena ovom uzgoju povećala na 13,8 miliona hektara i ona trenutno čini 8,5 odsto ukupne korišćene poljoprivredne površine u EU-u.
U razdoblju od 2010. do 2019. vrednost tržišta ovih proizvoda u EU-u se više nego udvostručila, stoji u izveštaju, a od 2009. do 2019. maloprodaja organskih proizvoda povećala se sa 18 na 41 milijardu evra.
Treba posebno istaknuti, smatra, dobrobit organske proizvedene hrane za čovekovo zdravlje.
“Naučna studija sprovedena u Francuskoj na 70 hiljada ispitanika u razdoblju od pet godina pokazala je znatno manju učestalost raka kod ljudi koji jedu organsku hranu, u poređenju sa onima koji jedu hranu proizvedenu konvencionalnim načinima”, navodi europarlamentarka Biljana Borzan.
“U grupi ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave ne-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto!”, istakla je Borzan.
Tagovi
Autorka