Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zadrugarstvo
  • 20.12.2018. 08:15

Obnavlja se zadrugarstvo u valjevskom kraju

U Srbiji su zemljoradničke zadruge postojale 150 godina, da bi se u periodu tranzicije većina ugasila. Prema podacima RZS i Zadružnog saveza, danas ih ima registrovanih oko 1.500, od kojih većina ne radi.

Foto: Grad Valjevo
  • 119
  • 3
  • 0

Usitnjena poljoprivredna gazdinstva koja se bave proizvodnjom nisu konkurentna na tržištu, a to bi moglo da se promeni udruživanjem u zadruge. Ipak, decenije urušavanja zadrugarstva stvorile su nepoverenje prema ovom vidu funkcionisanja poljoprivrednjih proizvođača na tržištu, pa iako postoji dosta inicijativa, zadruga još uvek ima malo.

"U svetu je oko 800 miliona poljoprivrednih proizvođača udruženo u 750.000 zadruga. Obnavljanje ovakvog vida udruživanja u Srbiji delimično je pokrenuto od 2015. godine, kada je donet novi zakon koji pojednostavljuje proceduru osnvanja, a država obezbeđuje svake godine i podsticajna srestva za novoosnovane zaruge, ali i one koje postoje od pre. Bespovratna sredstva ove godine u iznosu od 7,5 miliona mogle su dobiti novoosnovane poljoprivredne zadruge i to za nabavku osnovnih sredstava, dok su za one osnovane do kraja 2017. bili obezbeđeni iznosi do 15 miliona, pre svega za nabavku opreme za prerađivačke kapacitete", kaže Svetlana Jerinić, stručni saradnik Poljoprivredne savetodavne stručne službe Valjevo. 

Zašto su važne zadruge?

Zadrugu može osnovati najmanje pet lica, koja ne pripadaju istom domaćinstvu, a osnivački ulog je 100 dinara. Pored lakšeg plasmana robe na tržištu, olakšana je nabavka repromaterijala, semena, đubriva, sredstava za zaštitu bilja i sve drugo što je potrebno za proizvodni ciklus po dosta nižim cenama. Zadrugari mogu ulagati i u osnovna sredstva i opremu za proizvodnju koja će biti u vlasništvu zadruge, a u službi svih zadrugara.

Veliko interesovanje, ali malo zadruga

Za osnivanje zadruga u valjevskim selima postoji interesovanje i sve češće inicijative potiču od samih poljoprivrednih proizvođača, naročito od onih koji se bave istom vrstom poljoprivrede. JP Agrorazvoj u okviru sredstava namenjenih za podsticaj poljoprivrede, obezbeđuje određeni novčani iznos za subvencionisanje poljoprivrednih zadruga.

Zadruga
Sve češće inicijative potiču od samih poljoprivrednih proizvođača

"Dobro je da postoji interesovanje i da sami poljoprivredni proizvođači prepoznaju svoj interes. Grad može da obezebdi finansijska sredstva i administrativnu podršku, ali ne može naterati ljude da sarađuju", kaže Bojan Bošković, direktor JP Agrorazvoj valjevske doline i dodaje: "Iako je zadrugarstvo možda jedini način izlaska iz ovakvog staja u poljoprivredi, u praksi to teško ide, ali ima i svetla na kraju tunela".

Valjevo subvencioniše zadruge i do milion dinara

Ono što je najbitnije je, da se budućim zadrugarima pojasni da sistem rada zadruge, koji po novom zakonu nije isti kao nekada.

"Progamom podsticaja u poljoprivredi Valjevo subvencioniše zadruge sa iznosom od milion dinara, odnosno 80% je učešće u projektima koje predaju zadruge. Sa ovim sredstvima može se nabaviti oprema, stočna grla, mašine za preradu i pakovanje. Sredstva se uplaćuju na osnovu predračuna i na taj način se olakšava poslovanje zadruga, jer je inače praksa da se prvo nabavi predmet subvencije, a onda konkuriše za sredstva. Za postojeće zadruge, jedan od uslova je da su u protekle dve godine imale bar jednog zaposlenog, a i novoosnovane zadruge moraju otvoriti radno mesto", pojašnjava Bošković.

Preporuka je i da zadruge budu specijalizovane za prodaju određene vrste proizvoda. Da li će se baviti plasmanom, voća, povrća ili nečim drugim, odlučiće sami zadrugari, a stručnjaci smatraju da je neodrživo da se zadruga bavi prometom više proizvoda. U zavisnosti od količine robe koju mogu ponuditi tržištu, poslovi se mogu sklapati i sa domaćim trgovinskim lancima na teritoriji grada ili regiona.

Proboj na tržište zadrugari moraju obezbediti svojim radom i zalaganjem, ali i kvalitetom proizvoda i cenom, a jedino udruživanjem mogu se smanjiti troškovi i povećati količina robe koja se može ponuditi tržištu.


Tagovi

Zadruga Specijalizovane zadruge Svetlana Jerinić Bojan Bošković Valjevo Podsticaji


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.