Pretraživanje tekstova
Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik može da ostvari po zahtevu za jednu kalendarsku godinu iznosi 2.500.000 dinara.
Ministarstvo poljoprivrede - Uprava za agrarna plaćanja raspisuje Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za upravljanje rizicima kroz premiju osiguranja useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja za 2023. godinu.
Pravo na podsticaj ostvaruju lica koja su u periodu od 16. novembra prethodne do 15. novembra tekuće godine, kod društva za osiguranje, osigurala od rizika useve i plodove ratarskih, povrtarskih, voćarskih kultura, vinove loze i hmelja, kao i rasadnike i životinje.
Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik može da ostvari po zahtevu za jednu kalendarsku godinu iznosi 2.500.000 dinara.
Podsticaja obuhvataju:
Tekst javnog poziva možete pročitati u dokumentu ispod teksta
Informacije u vezi sa raspisanim Javnim pozivom dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, svakog radnog dana od 7:30 do 15:30 časova, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar.
Zahtevi se podnose do 15. novembra, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.
Dokumenti
Tagovi
Subvencije Premija osiguranja Osiguranje od rizika Raspisan poziv EAgrar Konkurs Osiguranje useva
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.