Pretraživanje tekstova
Usled velike zainteresovanosti poljoprivrednika, Ministarstvo donosi odluku da novčana sredstva, koja su na raspolaganju poljoprivrednicima u Prvom javnom pozivu, budu uvećana za dodatnih 500 miliona dinara.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je 22. aprila tekuće godine Prvi javni poziv za podnošenje prijava za utvrđivanje prava na korišćenje bespovratnih sredstava u okviru Projekta za konkurentnu poljoprivredu Srbije u 2021. godini. Predmet ovog Javnog poziva bile su investicije i prihvatljivi troškovi koji se odnose na unapređenje konkurentnosti primarne biljne proizvodnje, u oblasti proizvodnje voća, povrća, grožđa i cveća.
Za sprovođenje Prvog javnog poziva u 2021. godini, opredeljena su sredstva u iznosu od 700.000.000 dinara. Usled velike zainteresovanosti poljoprivrednika, Ministarstvo donosi odluku da novčana sredstva, koja su na raspolaganju poljoprivrednicima u Prvom javnom pozivu, budu uvećana za dodatnih 500.000.000 i sada ona iznose 1.200.000.000 dinara.
Od 20.000 evra za investicije u okviru Projekta za konkurentnu poljoprivredu
Osim toga, zbog promena cena u industriji poljoprivrednih mašina, svi podnosioci prijava na Prvi javni poziv, iznos traženih investicija mogu, ukoliko je to neophodno, promeniti uz adekvatno obrazloženje kroz poslovni plan. Dozvoljen iznos izmene je uvećanje ili smanjenje za 10 odsto i to tako da bruto iznos investicije ne bude manji od 20.000 evra, odnosno veći od 50.000 evra.
Projekat konkurentne poljoprivrede u Srbiji je zajednička inicijativa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svetske banke koji uvode nov model finansiranja, poznat pod nazivom "50:40:10" kako bi se osnažili mikro, mali i srednji poljoprivredni proizvođači i preduzeća, a unapredila poljoprivredna proizvodnja i konkurentnost. Ukupna vrednost investicija u individualnom poslovnom planu iznosi u dinarskoj protivrednosti od 20.000 do 50.000 evra, odnosno minimalni iznos bespovratnih sredstava od 10.000 do 25.000 evra.
Tagovi
Konkurentna poljoprivreda Ministarstvo poljoprivrede Bespovratna sredstva 50:40:10
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.