Pretraživanje tekstova
Ukupna podsticajna sredstva namenjena agrarnom razvoju iznose 29,8 milijardi dinara.
Prema Uredbi o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koju možete da pronađete ispod teksta, poljoprivrednici mogu da računaju na 4.000 dinara po hektaru, dok finansiranje inputa za setvu još uvek nije poznato. Nadležni najavljuju da će se mere agrarne politike, koje su bile aktuelne prošle godine, sprovoditi i u ovoj godini, te da će biti kvalitativno unapređene.
"Ove godine ćemo imati plaćanje po hektaru, bez repromaterijala, a gledaćemo da unapredimo proizvodnju junećeg mesa, da je podstaknemo i da pojačamo stočni fond, kako bi se ljudi bavili tovom junadi", rekao je za RTV Nenad Katanić, pomoćnik ministra poljoprivrede.
Dodao je da su podsticaji u agrarni razvoj veći za sedam odsto, u odnosu na prethodnu godinu, i da ukupna podsticajna sredstva namenjena njegovom razvoju iznose 29,8 milijardi dinara iz republičkog budžeta, stoji na sajtu Pokrajinske vlade.
Tri konkursa Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, koja su namenjena lokalnim samoupravama, potražite ovde.
Pokrajinski sekretar za poljoprivredu Vuk Radojević najavio je da će ovogodišnji konkursi Sekretarijata biti fokusirani na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, plastenike, protivgradne mreže, antifrost sisteme,opremanje, i ulaganje u opremu za vinarastvo.
"Želim da pozovem poljoprivrednike da iskoriste te mogućnosti, da ne ulaze u nepovoljne aranžmane sa otkupljivačima, nego da uzmu povoljna kreditna sredstva i obezbede sve inpute za prolećnu setvu. Ubeđen sam da je to za njih povoljniji i jeftiniji model i verujem da će iskoristiti ta sredstva", rekao je Radojević.
Dokumenti
Tagovi
Vuk Radojević Nenad Katanić Prolećna setva Podsticaji Agrarni razvoj
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!