Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 26.12.2021. 14:00

Da li poštovanje narodnih običaja znači nepoštovanje verskih?

Redovna je pojava da se poneki ili vrlo brojni običaji iz stare vere zadrže u novoj. Kako to izgleda u ovdašnjoj praksi - od nedoumice preko tolerisanja do obaveze?

Da li poštovanje narodnih običaja znači nepoštovanje verskih?
Foto: Željko Dulanović
  • 289
  • 59
  • 0

Kad etnolozi izjave ili napišu da je neki narodni običaj "prehrišćanski" ili "stariji od hrišćanstva", poneki vernici se uvrede i ne žele ni da čuju objašnjenje kako je narod, taj seljački nepismeni narod, više gladan nego sit, poznavao i poštovao svoje običaje, uspostavljene ko zna kad.

"Pa sad smo hrišćani", obično kažu. Ali pojava da stari običaji opstaju u novoj veri nije neobična, još manje specifična: u stvari ona se događa pri svakom prelasku na novu veru i stručno se zove sinkretizam. Najbolje ju je obradio akademik Veselin Čajkanović (1881.-1946.) u svojim brojnim knjigama i radovima. U praksi, sinkretizam izgleda otprilike ovako: "Mi ćemo sad prihvatiti novu veru kako vladar zahteva, da nas vladarevi ljudi ne bi progonili i pobili, a naše stare običaje ćemo i dalje obavljati kod kuće, kako su i naši preci radili, jer oni su najbolje znali".

 "Zagrljaj" paganstva i hrišćanstva

U Zakoniku cara Dušana, 1349. godine, predviđene su stroge kazne za svadbe i sahrane održane bez sveštenika, po starom načinu, a isto je važilo za ondašnje vidare i narodne lekare koji su prozvani "mađionicima i otrovnicima" i kao takvi bili osuđivani na smrtnu kaznu, posle dugotrajnog mučenja, iako u državi nije ni bilo nikakvih drugih lekara.

Paganstvo, tako nazvano, zahtevalo je striktno pridržavanje čitavog godišnjeg ciklusa običaja, hrišćanstvo je tražilo ništa manje striktno odricanje od istih.  "Zagrljaj" paganstva i hrišćanstva, u teoriji nemoguć, u praksi se dogodio u Srbiji, kao i u svakoj drugoj evropskoj državi, a običan narod nastavio je da živi, kako je i živeo, negde između, zainteresovaniji za svoje svakidašnje poslove na njivi i u štali nego za rasprave teologa.

Primera ima bezbroj, raj je za istraživače. Badnjak za Božić, vrbove grane za Vrbicu, cvetni venci za Ivandan, bosiljak u velikom broju obreda, sve su to ostaci kulta drveća i biljaka kod starih Srba (Čajkanović) i crkva je ovaj kult u počecima hrišćanstva pokušavala da iskoreni, da bi ga na kraju uvrstila u redovan postupak, čak toliko da sveštenik vodu za slavu ili Bogojavljenje osveštava bosiljkom.

Običaj uz blagoslov sveštenika

Prehrišćanske običaje povodom smrti, koji su etnologiji poznati kao vrlo konzervativni i tvrdokorni, donošenje cveća na grob, nošenje crnine i daću crkva je uspela da ograniči samo toliko što sveštenik drži opelo i prisustvuje daći, gde prvi ustaje od stola i odlazi, da bi se gosti opušteno prepustili alkoholu.

Običaji koji se tiču kulta plodnosti, na njivi, u vinogradu ili voćnjaku, ne uključuju nužno prisustvo sveštenika, porodica ih obavi onako kako je naučila od svojih starijih. Vuk St. Karadžić beleži da su mu u Vojvodini, u prvoj polovini XIX veka, najstarije žene pričale kako su kao devojke učestvovale u obredu koji se zove "kraljice" i namenjen je plodnosti njiva, a pravoslavni sveštenici ih rasterali, uz objašnjenje da je to paganski običaj. U Hrvatskoj i Sloveniji, gde je većina stanovništva katoličke vere, kraljice su opstale, uz jednu malu izmenu, svečana povorka devojaka se okuplja u crkvi i posle obreda na njivama opet dolazi u crkvu po blagoslov, koji i dobija. 

Sveštenici državno priznatih religija sa promenljivim uspehom ubeđuju vernike da ostave neke od starih običaja nazivajući ih sujeverjem ili još težim rečima. S druge strane, ima vernika, i onih koji nisu vernici, da radije "drže" običaje predaka čak i uz objašnjenje da su prehrišćanski. Kako izgleda, ne vredi navaljivati: vreme će neke običaje odnesti u zaborav, ili ih učiniti još zanimljivijim. Oni najžilaviji svakako će opstati.


Tagovi

Pagansko Prehrišćansko Narodni običaji Badnje veče Sveštenik Blagoslov Kraljice


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Treba znati da aronija (Aronia melanocarpa Elliot) formira tri vrste pupoljaka. Iz vegetativnog pupoljka, koji je sitniji i priljubljen uz letorast, razvija se list i mladar. Ali, iz mešovitog pupoljka, koji je krupniji razvija se mladar, a... Više [+]