Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 17.10.2021. 14:00

Kasna setva pšenice - da li priroda s razlogom određuje drugi termin?

Poštovanje rokova - odlučujuća stavka u proizvodnji pšenice, kasnija setva - bolja ukorenjenost, veća otpornost i sigurniji prinos jedne od najvažnijih ratarskih kultura, svetski gledano.

Foto: Depositphotos/Ivankmit
  • 1.490
  • 171
  • 0

Poštovanje rokova je upravo jedna od najvažnijih stavki u proizvodnji svetski važne ratarske kulture, do te mere da pravovremena setva modifikuje potencijal za prinos i kvalitet zrna - tako da stručnjaci sad preporučuju kasniju setvu nego što je do sada bilo uobičajeno. 

Vreme setve ozimih vrsta pšenice je, tradicionalno, od 5. do 25. oktobra. Nekad su ratari žurili da setvu obave i njive nađubre upravo u ovo doba, plašeći se zahlađenja.

U međuvremenu, promenila se klima, a sa njom će se menjati i mnoge navike i običaji. Ove godine početak oktobra bio je zaliven svakodnevnim kišama i to je trajalo danima, tako da ljudi i mehanizacija nisu mogli ni da uđu u mnoge njive zbog blata. Suvlji dani u drugoj polovini oktobra omogućavaju da se setva obavi i kasnije nego što je do sada bilo uobičajeno. Stručnjaci su utvrdili da je, s promenama klime koje su upravo u toku, sasvim optimalno za pšenicu da se setva obavlja od 10. oktobra, a kao završni termin može da se toleriše i prva nedelja novembra. 

Prilagođavanje novim uslovima

Pšenica utiče na mnoge promene na tržištu svuda u svetu, zato nije neobično što su još prvi poljoprivrednici u razvoju ljudske civilizacije pokušavali da odgaje što bolje i rodnije vrste od prvobitne samonikle divlje pšenice. Ti davnašnji poljoprivrednici zasnivali su svoju proizvodnju u uslovima relativno blage klime bez jakih hladnoća i uz dovoljno, ali ne previše, padavina. Kad je pšenica stigla u hladnije krajeve - a kod nas se zima i leto još uvek ozbiljno razlikuju - morala je da se prilagođava. Opet su praktičari i stručnjaci odgajali nove vrste koje mogu da opstanu na hladnoćama pod snežnim pokrivačem.

Sad, kad su zime na mnogim žitorodnim područjima u Srbiji praktično lišene snega, a leta postaju duža i suvlja (ove godine tokom leta temperature su dostizale 40 stepeni, a kiše mesecima nije bilo) ponovo se ratari prilagođavaju novim uslovima i seju vrste kojima pogoduju nove okolnosti. Uz sve to, ratari i struka potvrdili su da je vreme setve upravo najvažnije za pšenicu. I to do te mere da pravovremena setva utiče na dužinu vegetacije, razvoj korena, otpornost prema hladnoći, korovu i biljnim bolestima, visinu i gustinu klasova pred žetvu, a naravno i na prinos - do 20 odsto, što značajno utiče na prihod.

Setva pšenice van optimalnih rokova - koje su posledice?

Uz ove argumente, poljoprivredniku je sasvim jasno kako mu se više isplati da sačeka dan ili nedelju do pravog termina. A kad je pravi termin? Sama priroda ga pokazuje, povoljnim vremenskim prilikama kad treba da se obavi setva i dobrim rezultatom u doba žetve. 

Rana setva ozimih vrsta pšenice može takođe da nepovoljno utiče na kvalitet i količinu roda jer je mlada biljka predugo izložena "stresnim" faktorima: bolesti, insektima i gljivičnim oboljenjima ili izmrzavanju.

Priroda određuje uslove

Na tržištu postoji velik broj hibrida prilagođenih da dobro podnesu vlagu ili sušu, hladnoću ili vrućinu, ali, čak ni pravilan izbor hibrida ne utiče na konačan rezultat kao pravilan izbor datuma setve, saglasni su stručnjaci i ratari. 

Preci - koji su sejali po kiši i po blatu, bez mehanizacije ili uz prvobitne poljoprivredne mašine, nesumnjivo bi se čudili da im je u njihovo doba neko preporučio kasniju setvu nego što je zapisano u "knjigama starostavnim" pre nego što je zapečaćeno vekovnim iskustvom, ali, priroda određuje uslove, a savremeni poljoprivrednici ipak brže menjaju navike od nekadašnjih.  

 

Izvori: Rokovnik radova u poljoprivredi, izdavač NIP Beograd, 1973.
"Mikrobi, puške i čelik - istorija ljudske civilizacije", Džared Dejmond 


Tagovi

Setva pšenice Optimalni rokovi Stručnjaci Priroda Klimatske promene


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]