Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 13.11.2022. 13:30

Mak u narodnim verovanjima: Uz rakiju i za lepe snove?

Raste u divljem stanju, ali spada u kulture koje su poljoprivrednici veoma davno pripitomili.

Foto: Depositphotos/rdonar
  • 719
  • 31
  • 0

Dok danas potpuno bezazleno boravi u raznim slatkišima - mak je nekad bio moćno opojno sredstvo, na nivou jačih droga. Poznat u drevnim kulturama kao lek, hrana i po potrebi otrov.

Ima li šta poznatije od maka u ovdašnjim poljoprivrednim domaćinstvima? Rezanci s makom, koji su ušli i u pesme, tašci s makom, štrudla s makom, savijača, gibanica, poznata su i druga jela, nekad redovna pa i obavezna na stolu, naročito u seoskim kućama i u hladnijem delu godine. U svim ovim slučajevima koristi se seme makove čaure, osušeno, samleveno, prokuvano u mleku i obilno zašećereno i često obogaćeno suvim grožđem i orasima, naročito u svečanim prilikama. Na isti način makovo seme koristili su još Kinezi hiljadama godina, samo što su njihovi rezanci i tašci bili od pirinčanog brašna. 

Mak: Cena "nepoznate" kulture u Srbiji čeka na Čehe?

Međutim, drevni narodi, od Indije do stare Grčke, nisu gajili ovu kulturu zbog štrudli i rezanaca. Biljka sa lepim cvetom, od belog do tamnocrvenog i plavog koji raste na Tibetu nije imala prehrambenu pa čak ni ukrasnu nego isključivo lekovitu vrednost i značaj. Raste u divljem stanju, ali spada u kulture koje su poljoprivrednici veoma davno pripitomili. Od njene zelene čaure davnašnji poljoprivrednici dobijali su opijum, materiju zbog koje su i ratovi vođeni.

Opijum kao lek, ali i droga

Opijum je korišćen kao lek, naročito za ublažavanje bolova, i to veoma skup lek, za bogate. Služio je takođe kao moćna droga koja postiže ogromne cene na tržištima. Upravo je ova biljka oslobađala naslednike od bogatog rođaka koji nikako da se pridruži precima u porodičnoj grobnici. Ovakve krimi priče zabeležili su još rimski pravnici, pre više od 2.000 godina. Njegov cvet "večitog sna", koristi se kao simbol sećanja na vojnike poginule u ratovima, od antičke Grčke i Rima pa do francuskih i flamanskih polja crvenih makova u Prvom svetskom ratu. 

Nekada kao lek, ali samo za bogate (foto: Mihal Hromčik)

Na domaćem terenu dr Jovan Tucakov u svojoj kapitalnoj knjizi "Lečenje biljem" citira narodnu pesmu u kojoj devojka nosi "jednu kitu maka bijeloga" momku koji ju je napustio. Narod je dakle znao da je ovo bilje, naročito belo, otrovno. Pominju se u epskim pesmama mlade krčmarice koje su razbojnicima ili neprijateljima u vino dodavale "trave afijuna", odnosno maka, da bi zaspali.

Čaj za nesanicu ili večni počinak?

U narodnoj medicini odavno je korišćen za umirenje i protiv nesanice, samo ne uvek sa uspehom. U selima se dugo zadržavao strašan običaj da se maloj deci koja mnogo plaču daje čaj od makovih čaura. Dovoljno jak makov čaj bio je u pozadini mnogih neistraženih smrti u Banatu, što Tucakov izrikom navodi. To ne sprečava današnje seosko stanovništvo da od "makovice", suve stabljike, pravi čaj koji pije uz rakiju, tokom duge jeseni i zime.

Do sada je verovatno jasno: od maka se bez opasnosti koristi samo seme koje ide u kolače, a i ono zna da izazove sanjivost, srećom bez posledica. Sadrži mnogo hranljivih materija i preporučuje se čak i u strogim pravilima zdrave ishrane.

U verovanjima, ko sanja strašne snove, treba samo da ode na groblje i na grob osobe koju ne poznaje prospe šaku zrnog zrnevlja ove biljke. Onda zle sile koje šalju snove neće moći da mu naškode, jer moraju prvo da - prebroje makova zrna. U nekim selima se veruje da malo istog treba dodati u hranu stoci i živini, da se množi, "kao zrno makovo", a udate žene rešavale su se suparnica tako što bi im poklonile njegov cvet, u nadi da će muževljevu ljubavnicu da zadesi teška glavobolja. 


Tagovi

Mak Seme maka Opijum Lek Droga Jovan Tucakov Čaj od maka


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".