Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grožđe
  • 25.09.2022. 13:30

Momak nosi voljenoj "u marami grožđa", a devojka "bere - bira tamjaniku"

Sveže, ubrano i oprano, ili kao sastojak voćnih salata, grožđe nema konkurenciju kod poklonika zdrave i ukusne ishrane. Sad je doba berbe, pa će sve što ne ode u vino - biti pojedeno odmah ili pošto pređe kratak ili dug put do pijace i marketa. 

Foto: Marijana Simanić
  • 128
  • 5
  • 0

Od najsvetlije žute i bledozelene pa do najtamanije crvene i ljubičaste, bobice grožđa oduševljavale su ljude lepotom i ukusom. Umetnici su slikali grozdove, pesnici ih opevali, a svi rado jeli. Iako se većina (preko 70 odsto) roda grožđa koristi za proizvodnju vina, plodovi se koriste i u svežem stanju, kao svako drugo voće.

Nekadašnji poljoprivrednici pripisivali su grožđu različita lekovita svojstva, pominjući priče koje su čuli od svojih starijih, o teško bolesnim ljudima koji su ozdravili hraneći se svežim grožđem.

Umetnici su slikali grozdove, pesnici ih opevali, a svi rado jeli (Foto: Marija Lazarević)

Neka od ovih verovanja savremena medicina u potpunosti je potvrdila, jer grožđe sadrži mangan, kalijum, gvožđe, vitamine A, B i C, magnezijum, folnu kiselinu, kalcijum, bakar, čitav spisak sastojaka značajnih za dobar vid i pravilan razvoj kostiju. Grožđe je izvor moćnih antioksidansa i prirodan prijatan laksativ i sredstvo za održavanje telesne težine.

Utiče na elastičnost arterija, poboljšava rad srca i krvnu sliku, ublažava simptome astme, otklanja migrenu i umor. Omiljeno je, važno u ishrani i veoma cenjeno.

Kada je grožđe stiglo u Evropu?

Po svemu sudeći, zahvaljujući Rimljanima, koji su, šireći svoju imperiju, raširili i različite biljne vrste. Navodno je sam car Probus zasadio jedan čokot oko 250. godine nove ere, negde na području Fruške gore, dok Plinije i drugi rimski pisci pominju vinograde stare po 400 ili 600 godina u različitim delovima carstva.

Grožđe je gajeno u Mesopotamiji, maloj Aziji, Iranu i drevnom Egiptu, stari Grci i Rimljani dobro su ga poznavali, čak su svoja božanstva plodnosti prikazivali obavijena vinovom lozom i sa velikim grozdovima u rukama, simbolima plodnosti i radosti. Na isti način su i drevni Sloveni svoju boginju plodnosti, Živu ili Radavu, prikazivali kao nasmejanu ženu krunisanu vinovom lozom i sa velikom korpom grožđa u rukama.

Simbolika grozdova i vinove loze vidljiva je i u hrišćanskoj ikonografiji. Sveže i suvo grožđe bilo je delikates na trpezama bogatih, naročito u severnijim krajevima gde vinova loza slabo uspeva.

Neophodan dodatak pravom udvaranju

Tamo gde je grožđa bilo više, ono je spadalo u najstarije dodatke procesu udvaranja. U mnogim narodnim pesmama momak nosi voljenoj "u marami grožđa". Kad primi (i pojede) grožđe, devojka bi zadržavala maramu (može biti i prilično skupu), a momak je imao izgovor da je redovno viđa donoseći joj još zelenih ili tamnocrvenih bobica.

U drugoj, i danas poznatoj pesmi, devojka "bere grožđe, bira tamjaniku", podsećajući na stare vrste koje su nekad gajene u vinogradima.

Tema narodnih pesama (Foto: Aleksandar Radetić)

Nove vrste zamenile su starije, ali značaj grožđa nisu

Tamjanika (temjanika), mašarka, mirisavka, drenak beli i crveni, mogu se naći i danas, ali, nekad su vinogradi bili podignuti na ovim vrstama. Zamenile su ih na mnogim područjima nove, visokorodne i snažne vrste, sa većim grozdovima i gušćim bobicama, otpornije na razne bolesti i štetočine, pogodnije za transport, ponekad i za izvoz, postajući još značajnije u ukupnoj proizvodnji hrane.

Sveže, ubrano i oprano, ili kao sastojak voćnih salata, grožđe nema konkurenciju kod poklonika zdrave i ukusne ishrane. Sad je doba berbe, pa će sve što ne ode u vino - biti pojedeno odmah ili pošto pređe kratak ili dug put do pijace i marketa. 


Tagovi

Grozdovi Vina Sastav grožđa Poreklo grožđa Suvo grožđe Pesme o grožđu Stare vrste grožđa Tamjanika Mašarka Mirisavka Drenak


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.