U SAD, kao i u EU sve više se nameće specifična grupa potrošača – prosumeri. Njihov stav na društvenim mrežama sve više utiče na to kako će se hrana proizvoditi, prerađivati, distribuirati i plasirati na tržište. Ti trendovi polako postaju i naša svakodnevica.
U ekonomski razvijenim zemljama umesto termina „consumer“ sve se više govori o „prosumer“, termin koji opisuje osobu koja je aktivna u procesu dizajniranja, proizvodnje dobara i usluga koje koristi. S obzirom na snagu društvenih medija prosumeri postaju javni advokati robe i brendova, a njihov izbor odslikava njihove vrednosti, težnje i verovanja. Što više prosumera ostavlja svoje ocene na društvenim mrežama o određenim proizvodima, to je kompanijama koje ih proizvode teže da ignorišu "advokate javnosti". Nigde to nije tako očigledno nego u promenama na globalnom tržištu hrane. Hrana je postala izuzetno jeftina, i učestvuje sa manje od 10% u troškovima domaćinstva u tzv. „zapadnom svetu“.
Po prvi put u istoriji, najveći izazov u proizvodnji hrane uz tehnologiju i troškove proizvodnje postaje i uticaj na životnu sredinu, a zapadni teoretičari sve više spominju i takozvani "uticaj društva". Prodaja, masovno proizvodene hrane opada, a potrošači se okreću "čistim etiketama" (proizvodima bakine kuhinje) i organskoj hrani.
Prodaja gaziranih pića, čipsa, semena žitarica, zamrnute brze hrane, žvakaćih guma i voćnih sokova pala je za 25% u SAD u poslednjih pet godina. Na to su uticale naučne studije koje ovu hranu deklarišu kao nezdravu. S druge strane, raste prodaja piva iz manufakture (craft), hlebova napravljenih u manufakturi, domaćih sireva. Ovi proizvodi nemaju masovnu promociju mejnstrim medija već ih promovišu pojedinci i grupe na društvenim medijima i uticajni blogeri. S obzirom na to koliko se u zapadnom svetu koriste kompijuteri i prate društvene mreže taj uticaj se gotovo može izjednačiti sa "velikim medijima". Te promene su prepoznale vlade nekih država, civilna udruženja građana, kompanije koje se bave snabdevanjem i uslugama, kao i trgovački lanci. Time se otvorio novi kanal za zapošljavanje.
Potrošače koji proučavaju komponente nekog prehrambenog proizvoda i proces njegove proizvodnje, a svoja saznanja javno dele na web-u, prepoznale su kompanije koje hranu proizvode te sada potrošačima daju sve više informacija o bezbednosti proizvoda i njegovim nutritivnim vrednostima. To je svakako izazov za "klasičnu" industriju hrane.
Prema mišljenju novinarke Forbsa, Suzane Gunelius, prosumeri su "advokati proizvoda i brendova". Genelius navodi da prosumeri preko društvenih mreža utiču kako na rast, tako i na pad poslovanja kompanija, rušeći ili podižući opštu sliku pojedinih proizvoda i brendova.
Proizvođači hrane i farmeri bi trebalo da idu prema zahtevima potrošača, ali ne samo zahtevima današnjice, već i predviđanjima njihovih očekivanja u budućnosti, rekao je Valter Rob, Alteh
Prioriteti potrošača, naročito u ekonomski razvijenim zemljama rapidno se menjaju. To utiče i na šire tržište pa tako i neminovno na pristup poslovanju velikih prehrambenih kompanija koje menjajući proizvodne procese menjaju tradicionalno prepoznatljive proizvode. Sve to utiče i na primarne proizvođače hrane, poljoprivrednike koje sirovinama snabdevaju manufakture u kojima se proizvode hrana i piće.
U istraživanju koje je obuhvatilo 12.000 učesnika u 37 saveznih država SAD, njih 20% je imalo sve karakteristike prosumera. U studiji se zaključuje da je kod potrošača došlo da slabljenja poverenja prema brendovima, a navodi se i sledeće: "U prošlosti su potrošači imali veliko poverenje u pojedine prehrambene brendove, danas prema njima vlada značajno nepoverenje".
Za prosumera su tipiče tri karakteristike:
Promene u tradicionalnim prehrambenim kompanijama (Big Food) i u poljoprivredi su više nego očigledne. Sumirajući promene Njujork Tajms piše: "Potrošači zaobilaze američke prehrambene ikone ... prehrambene kompanije menjaju poslovnu politiku ka pravom smeru, ali to još ne garantuje njihov opstanak. Ako prežive prvi udar izmenjenih prehrambenih navika, moraju gotovo u potpunosti promeniti pristup proizvodnom procesu ... Pokret za hranu je u poslednjih nekoliko dekada uticao na promenu prehrambenih navika potrošača i otvorio im nove vidike".
Kako će na nove navike potršala odgovoriti farmeri i kompanije?
Prema listi Forbsa i magazina Food Processing istraživan je rad, Top 50 globalnih prehrambenih i kompanija koje proizvode piće. Uključene su bili, između ostalih, Wal-Mart, PepsiCo, General Mills, Kraft, Tyson, Smithfield, Nestle, i druge. Cilj istraživanja bio je identifikovati sadašnje i zahteve prosumera u budućnosti. Ispitivani su sadržaji njihovih websajtova i društvenih medija kao i intervjui sa najuticajnih 25 kreatora javnog mnjenja na društvenim mrežama. Svi odgovori kreatora su sumirani u osam kategorija: konkurencija, promena zahteva potrošača, lanac snabdevanja, bezbednost hrane, struktura tržišta, nutritivna vrednost i kvalitet, radnici i sigurnost podataka.
Konkurencija: Osim poznatih izazova kao što su oscilacija cena, pojava novih kompanija i proizvoda, ukazano je na problem "hijerarhije" kao i da zbog incidenta jedne kompanije sve u tom sektoru trpe posledice.
Promena zahteva potrošača: Sve je veći uticaj društvenih medija. Prosumeri stavovima nameću vrednost zdravstveno bezbedne hrane, značaj brige o dobrobiti životinja i manje prerađene hrane.
Lanac snabdevanja: Prosumersi očekuju odgovornost od svih učesnika u lancu snabdevanja i njihovo međusobno poverenje.
Struktura tržišta: Očekuje se promena u maloprodajnoj strukturi. Trgovci moraju ostaviti više mesta za proizvode sa dodatom vrednošću.
Bezbednost hrane: Proizvođačima se zamera nedovoljna posvećenost bezbednosti hrane i ispitivanje svake celine u lancu proizvodnje.
Hranjiva vrednost i kvalitet: Prosumeri zameraju proizvođačima da u proizvodnji hrane koriste i nezdrave komponente.
Radnici: Potrošači od proizvođača očekuju upošljavanje kvalifikovanijih radnika kao i da oni budu adekvatno plaćeni.
Sigurnost podataka: Prehrambene kompanije su dužne da čuvaju integritet potrošača kao i njihovih dobavljača i po tom pitanju se u budućnosti moraju više potruditi.
Ako se bavite proizvodnjom hrane, tesna saradnja sa prosumerima neminovnost je vašeg posla. Današnja očekivanja sutra će postati minimalni standardi. Hranjiva vrednost, bezbednost hrane, svežina i ukus biće razdelnice između uspešnih i neuspešnih kompanija, direktnih konkurenata na tržištu. Prosumeri čine 20% potrošača u zapadnom svetu, ali njihovi stavovi imaju dalek doseg. PR i marketing timovi velikih kompanija prate njihova zapažanja i u zavisnosti od njihove opravdanosti usmeravaju proizvodne procese. Za očekivati je da ovi trendovi postanu standard i u Srbiji. "Proizvođači hrane i farmeri bi trebalo da idu prema zahtevima potrošača, ali ne samo zahtevima današnjice, već i predviđanjima njihovih očekivanja u budućnosti". Rekao je Valter Rob, Alteh.
Tagovi
Autor