Prema rasporedu starih običaja, često se u zimske večeri "pogađalo" kakva će biti sledeća godina za rod i plod, razmatrali su se planovi za setvu i podizanje novih zasada u voćnjaku ili vinogradu i popravljan je sav alat koji treba da posluži u novoj sezoni.
U zimsko doba, upravo u ovom periodu, "trojiče se sveci". Ovaj izraz znači da je svaki drugi, treći dan, neki praznik, kad "ne sme da se radi". Da li ovo važi i za poljoprivrednike? Nikako. Sve da hoće, pa ne bi mogli.
Valja uraditi sve moguće poslove, da bi se jedan ili dva dana stvarno praznovalo, to jest, provelo sa rodbinom, kumovima i prijateljima. A čak i tada poljoprivrednici redovno hrane, poje i utopljavaju marvu i živinu. Žene u poljoprivrednim domaćinstvima kuvaju, spremaju kuću, dočekuju i ispraćaju pomenute goste, da bi dan završile pranjem omanjeg vagona posuđa ostalog posle služenja ukućana i gostiju sa 100 jela i dve stotine vrsta sitnih kolača.
Ko, uostalom, i pravi toliko vrsta kolača, osim žena sa sela: poslastičarski zanat spada u one koji su se najmanje "primili" u seoskim sredinama, jer većina domaćica ume da napravi kolače po receptima svojih majki i baka. Torta od 30 i 40 jaja uglavnom može da se proba na slavama i prazničnim ručkovima kod poljoprivrednika, jer gaje kokoške. A ako imaju i orahe, tu su i kolači u koje staje kilogram očišćenih jezgara, samlevenih ili iseckanih, već kako recept zahteva.
Ako bi pao sneg, a podrazumevalo se u ta davna vremena da je padao, onda je valjalo još i počistiti dvorište i napraviti kakav, takav prolaz za ljude i njihova kola ili saonice. Konji su pažljivo timareni "da zablistaju", čak bi im žene oplele grive i ukrasile ih "pantljikama", to jest trakama, za praznik.
Sva odeća, prvenstveno ona svečana, još u toku priprema pregledana je, oprana i očišćena, provetrena na hladnoći, da bi ukućani dobro izgledali prilikom odlaska u crkvu ili u goste. Tepisi, krpare, ćilimi i ostale prostirke u domaćinstvu iznošene su na sneg, gde su "prakerom" izudarane ili dečjim nogama izgažene, da budu čiste i mirisne.
Ukratko, za poljoprivredno domaćinstvo i praznik bi bio povod za celodnevni rad. Zauzvrat, uz bogato postavljen sto i dosta alkohola, domaćeg vina ili rakije, provodile su se prijatne večeri u prijatnim razgovorima do zore. Žene bi i prilikom okupljanja koristile priliku da nešto ispredu ili izvezu, a muškarci su, onako usput, izrađivali rukotvorine od drveta, kože ili krzna.
Evo saveta kako da vam božićna zvezda potraje i do sledeće godine
Prema rasporedu starih običaja, često se u zimske večeri "pogađalo" kakva će biti sledeća godina za rod i plod, razmatrali su se planovi za setvu i podizanje novih zasada u voćnjaku ili vinogradu i popravljan je sav alat koji treba da posluži u novoj sezoni. U savremeno doba, rezidba voća i vinograda obavlja se upravo sada, a ko reže, smrzava se živ.
Tamo gde su se poljoprivrednici pridružili protestima i blokadama, učesnici će svakako biti snabdeveni hranom i okrepljenjem i imaće snažnu tehničku podršku, jer, sve se menja, pa možda i način proslave zimskih praznika. Najzad, u novu godinu treba ući i sa novim okolnostima za život i rad poljoprivrednika. Ne treba zaboraviti da se jedna od najuspešnijih akcija Matije Gupca i njegove seljačke vojske, tokom bune 1573. godine, odigrala baš u januaru, u vreme kad su feudalci u svojim zamkovima priređivali kostimirane balove, savršeno nesvesni uslova u kojima im žive kmetovi i potpuno nezainteresovani za njih.
Tagovi
Autorka