Uprkos svim preprekama, mladih poljoprivrednika ima sve više, postaju sve vidljiviji ali možda ne i glasniji, koliko treba da budu.
Kategorija mladih u poljoprivredi nije ništa novo ni neobično. Postoje organizacije, udruženja i pokreti širom sveta, koji se bore za bolji položaj, promociju i informisanost mladih poljoprivrednika.
Nažalost, priče o mladim poljoprivrednicima kod nas su oduvek bile, pre "lepog primera" više "neobičan primer", jer šta li je tom mladom da hrani stoku i seje lubenice kad treba da pokupi stvari i pobegne za Beograd, a najbolje u neku stranu zemlju - što dalju to bolje.
Mnogi još uvek smatraju da potencijal mladih propada u poljoprivredi, ne znajući da potencijal poljoprivredne proizvodnje raste sa mladima. Kako?
Mladi u poljoprivredu unose bolju iskoristivost resursa; sa razvijenom svesti o zaštiti životne sredine u njihovom domaćinstvu se ništa ne baca, već se koristi dalje. Na primer, sav otpad iz primarne proizvodnje koristi se za grejanje u kotlu na biomasu. Mladi su skloniji promenama za razliku od starijih, pa trude se da svoju proizvodnju, ne samo olakšaju, nego i osavremene raznim novim tehnološkim dostignućima prema kojima stariji znaju biti skeptični.
Tehnološka dostignuća za savremenu poljoprivredu (Foto: ekkasit919 / Bigstock)
Ono što bi autorka naročito želela da naglasi jeste da mnogi mladi van poljoprivrede imaju velika očekivanja, kao na primer da će im se uloženo vratiti odmah posle godinu dana, da će postati veliki i bogati proizvođači preko noći i slično. Međutim, iz razgovora sa pojedinim mladim poljoprivrednicima (a možda su to sve sami izuzeci), autorka je bila iznenađena njihovim stepenom strpljenja u proizvodnji, odgovornosti za zdravstvenu bezbednost svog proizvoda i sistematsko ulaganje u dalju produkciju. Čak, ulažu do te mere da mogu fizički da podnesu svoju proizvodnju, a ne da je povećavaju bez granica i dostupne radne snage. Dakle, oni iako imaju plan i želju da sutra od toga žive, profit im nije na prvom mestu, već održivost poljoprivredne proizvodnje.
Bez obzira na njihovo pažljivo i smišljeno "poslovanje" u svom domaćinstvu, mladi se susreću sa mnogim problemima. Od pristupa tržištu, do nepostojanja bilo kakvih povlastica u kupovini zemljišta, semena, priplodnih grla, bolje izgrađenih atarskih puteva i pravog subvencionisanja njihove proizvodnje. Da li je ovog poslednjeg svesno Ministarstvo poljoprivrede ili ne, nekakav bledi dokaz jeste i subvencionisanje mladih poljoprivrednika do 40 godina, prvi put u 2017. godini. Zašto "bledi"? Zato što je na taj konkurs podneto svega 765 zahteva, a koliko je dobilo još uvek nije poznato - manje, sigurno, nego što je podnelo zahteva.
Naravno, većinu problema mladih u poljoprivredi može da reši jedino resorno ministarstvo, konkretnom strategijom, dokumentom i drugim aktima. Da li je ovim subvencijama to i načelo, mnogi se ne bi složili. Samo Srpsko udruženje mladih poljoprivrednika je napomenulo da, iako postoji tri godine, ministarstvo ih nije konktaktiralo prilikom donošenja odluke o subvencionisanju mladih.
Država ne podstiče razvitak proizvodnje mladih na pravi način (Foto: b-photo / Bigstock)
Samo za našu utehu je to da vrlo sličnu muku muče i mladi poljoprivrednici Evrope. Iako su njihove subvencije daleko veće nego naše, a EU konstatno ulaže u meru direktnih plaćanja za mlade poljoprivrednike, u toj istoj EU, mladi engleski poljoprivrednici ne mogu kupiti 1ha zemlje za obradu jer košta oko 9.000 funti, a u Poljskoj (onoj na koju treba da se ugledamo kad je u pitanju iskorišćenost predpristupnih fondova EU) postoje sela na jugu države koja nemaju ni struju. Toliko o boljim uslovima.
Uprkos svim preprekama, mladih poljoprivrednika ima sve više, postaju sve vidljiviji ali možda ne i glasniji, koliko treba da budu. Njihov doprinos poljoprivredi nije samo u inovacijama, već u tome da su možda sutra oni jedina nada u borbi protiv klimatskih promena i očuvanju životne sredine zarad održive i zdrave proizvodnje hrane.
Foto: dolgachov / Bigstock
Tagovi
Autorka