Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 24.07.2022. 13:30

Proširena porodica ili noćna mora?

Ima raznih komšija, od onih koji pomažu u nevolji pre nego rođaci do onih koji zaslužuju poseban tretman u crnim hronikama - i tako je odavno.

Foto: Sanja Dovečer
  • 163
  • 52
  • 0

Ima raznih komšija, od onih koji pomažu u nevolji pre nego rođaci, do onih koji zaslužuju poseban tretman u crnim hronikama - i tako je odavno. 

Stručnjaci koji su ikad proučavali život Srba seljaka primetili su da oni ljude koji im žive u blizini bez izuzetka zovu "komšija" a zajednicu "komšiluk". U pitanju su turske reči "komši, komšil’k", čak i u krajevima gde Turaka nije bilo ili su se vrlo kratko zadržali. Slovenska reč "sused" nije u upotrebi, osim u književnim ili stručnim tekstovima, retko u svakidašnjem govoru.

U planinskim krajevima, dešava se da je najbliži komšija udaljen bar dva kilometra, ali, u ravničarskim područjima i u ušorenim selima, komšije su odmah tu, vire preko ograde, upadaju u posetu, čuju kašalj, a kamoli svađu. Zato su poljoprivrednici nastojali da, koliko god je moguće, održe dobre odnose sa ljudima s druge strane plota.

Prvo se zove komšija

Komšiluk pomaže u teškim trenucima i dolazi prvi da čestita praznik ili srećan događaj. Od komšiluka se pozajmljuje sve i svašta, od dve kašike kafe, soli, aleve paprike, do alata i šest stolica kad dođe neočekivano velik broj gostiju. S komšilukom se lakše gradi objekat, radi bilo koji težak poljoprivredni posao i sklapaju dogovori. U komšiluk se zaljubljuje, ženi se i udaje, o čemu postoji čitava paralelna književnost.

Pesma iz okoline Kikinde, stigla s kolonistima posle Drugog svetskog rata, opisuje upravo ovu pojavu: "iš pile preko luka, drž’ se mala komšiluka, drž’ se mala svog komšije, udaćeš se prije". Oni koji su već u braku diskretno obavljaju vanbračne ljubavne aktivnosti sa komšilukom, jer kotarke i šupe su uvek blizu, a viceva na ovu temu ima dovoljno za posebno istraživanje.

Komšinice piju kafu i razmenjuju recepte dok komšije uz razgovor uništavaju pivo i rakiju. Komšiluk ponekad postaje nešto kao proširena porodica starijim poljoprivrednicima čija su deca otišla u grad ili u inostranstvo, vozi ih kod lekara, nabavlja razne potrepštine i preporučuje majstora za sitne i krupne popravke.

"Komšija pa bog"

Iz ratova, starih i novih, ostale su priče o ljudima i porodicama koje su spasavale komšiluk od neprijateljske vojske, rizikujući čak i svoj opstanak i žive glave. Tako je verovatno nastala i izreka "Komšija pa bog". 

S druge strane idile, postoje komšije kao iz najstrašnijeg sna: uništavaju komšijski usev, pomeraju među, ogovaraju, prijavljuju vlastima nizašta, nastoje da što više zagorčaju život ljudima i porodicama pored kojih žive. Takav odnos se po pravilu zaoštrava, dovodi do svađe i puni crne hronike još od vremena prvih novina na srpskom jeziku.

Razlog im nije ni bitan

U poznatoj komediji "Svetislav i Mileva" dve bogate poljoprivredničke porodice iz Banata mrze se generacijama, svi su već zaboravili zašto, a otac pita sina "je l’, jesi l’ ti trov’o njinu (njihovu) keru ove nedelje?" 

Osobito su na udaru starije žene koje same pokušavaju da "održe imanje", iako su mlađi članovi porodice odustali i otišli u gradove ili u inostranstvo. Njima komšije (bez ikakve šale ili preterivanja) truju ljubimce, gaze cveće, obijaju šupe, ruše ograde, dobacuju psovke i uvrede uz obavezna pitanja "kad ćeš da umreš, baba?" 

Nekad je motiv za ovakvo ponašanje ekonomski - zli komšija nasiljem primorava komšinicu da jeftino proda kuću, zemlju, voćnjak ili vinograd, ali ima situacija kad je vrlo teško objasniti motiv ikakvim razumnim razlozima.

Na primer, ako jedna grana babine šljive prelazi preko komšijine ograde, komšija zahteva ne samo da se grana skrati, nego da se celo drvo poseče, a panj izvadi. Ako komšija pretrpi neku štetu ili nesreću, optužiće komšinicu za vračanje - u 21. veku. Institucije se slabo mešaju u ovakve horor priče, naročito ako je komšija moćniji i bogatiji, pa ipak ima žena koje su preživele sve napade komšiluka iz pakla i održale imanje - za inat.  


Tagovi

Komšija Komšiluk Svetislav i Mileva Komšija pa bog


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".