Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 19.03.2023. 13:30

Raste brzo, rađa dugo: "Zlatna jabuka" iz starih legendi

Zreo plod nije za jelo, jer je izuzetno oporog ukusa. Međutim, prerađen, postaje pravi specijalitet, omiljeni slatkiš ili osnova za rakiju koja osvaja medalje.

Foto: Depositphoto/Mihail_P
  • 1.069
  • 100
  • 0

Mirisna dunja, omiljeno voće ovih krajeva, potiče sa Kavkaza odakle se proširila po Evropi i Aziji. U Iranu i Jermeniji još uvek raste u prirodi. Gaji se više od 4.000 godina i bila je poznata u antičkoj Grčkoj i Rimu. Od nje potiče legenda o "zlatnim jabukama" iz grčke mitologije koje su se posle proširile u bajke većine evropskih naroda. Raste brzo, rađa dugo, voli sunce i planinske strane zaštićene od vetra, a ako mraz ne zahvati krupne atraktivne cvetove, ubrzo se zameću tvrdi mali plodovi sa snažnom korom.

Kitnikez, sulc ili sir od dunje

Prema starim i novim podacima, prva u svetu po proizvodnji dunje je Turska dok je Srbija zauzela deveto mesto u svetu tokom prošle decenije. Poljoprivrednici rado gaje ovu voćku jer je upotrebljiva za razne svrhe i cenjena. Od nje se pravi kompot, pekmez, žele, sok i velike količine rakije dunjevače koja se smatra znakom osobitog bogatstva i uspešnosti poljoprivrednog domaćinstva.

Najlepše je slatko (foto: Gordana Vila)

Nije "izdašna", ne daje mnogo rakije, što utiče da ima visoku cenu na tržištu. Dunjevača, ako je dobro pripremljena, osvaja zlatne medalje na sajmovima još od kraja devetnaestog veka, a služi se u kućama prilikom proslave velikih praznika.

Svež plod se ne jede, jer je vrlo oporog ukusa, ali, koristio se vekovima u selima pa i u gradovima kao prirodan osveživač vazduha, koji se stavlja na ormar ili u škrinju s odećom. U Vojvodini se od ovog voća pravi specijalitet "kitnikez" to jest gusto skuvan sulc ponekad obogaćen orasima, nazvan prema iskvarenom izgovoru nemačkog izraza "sir od dunje". Kitnikez se stavlja u "modle" (metalne oblike) pa se dobija zdrava poslastica koju rado  jedu svi u hladnijem delu godine.  

Za lek list, plod i semenke

Lekovitost ovog voća poznata je od antičke medicine, pa je razumljivo već vekovima bila poznata i seljaštvu koje gaji dunju. Za lek su se koristili list, plod i semenke. Od lista se kuva čaj, snažne crvene boje, koji se smatra kao lek protiv crevnih infekcija. Sokom lečili su jak kašalj, astmu i dijareju, koja je u davna vremena, bez ikakvog lekara i apoteke u blizini, mogla da bude smrtonosna. Pečen ili kuvan plod služila je za lečenje upala crevne i željudačne sluzokože i za "jačanje krvi". Čaj od semena služi protiv nesanice i zapaljenja desni, a sluz iz semena za lečenje opekotina i dekubitusa.

Savremena medicina je sa svoje strane potvrdila da je dunja prava "vitaminska bomba" jer sadrži vitamine C, A, B1, B2, niacin i B17 (amigdalin), značajne količine tanina, pektina, kalijuma, cinka, karotina, magnezijuma, natrijuma, bakra i gvožđa, vrlo malo kalorija i masnoće, proteine i ugljene hidrate, zbog čega je pogodna za sve tipove ishrane. 

Ukusna i lekovita (foto: Nemanja Radišić)

U narodnom verovanju, ova voćka je naročito lekovita kad se pokloni bolesniku iz čistog prijateljstva i naklonosti. Pesme spominju "žute dunje za rose uzbrane" koje devojka nosi kao ponudu momku a takođe i običaj da zaljubljeni jedno drugo gađaju dunjama izražavajući tako naklonost. Ona je kod seljačkog stanovništva predstavljala plod ljubavi i zdravlja koji se poklanja dragim ljudima. U nekim selima njihovo poklanjanje još znači poziv u goste ili na slavlje.

Žensko ime Dunja ne izlazi iz običaja, i danas se daje devojčicama. Bajanja protiv bolesti u beleškama etnologa često sadrže stih o "dunjinom listu" koji rasteruje bolesti (žuticu, na primer), uroke i zle čini. Njom su seljaci pokušavali da izleče zagnojene zanoktice, stečene obično pri sečenju drveta i druge povrede, pri čemu je u lečenju značajno pomagala i pomenuta dunjevača i to prepečenica, za spoljnu i "unutrašnju dezinfekciju". 


Povezana biljna vrsta

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cveta (kra­jem aprila ili početkom maja) i zato vrlo retko strada od kasnih prolećnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovno rađa (što nije slučaj s većinom... Više [+]

Tagovi

Dunja Dunjevača Lekovitost dunje Narodna predanja Zlatna jabuka Legenda List od dunje Semenke dunje


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".