Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 04.07.2021. 14:00

Simbolika žetve i šta smo i danas zadržali u običajima?

Žetva je za stare Slovene predstavljala jedan od najvažnijih događaja u godini, praćen obiljem običaja, a žitarice, naročito pšenica, smatrane su svetim biljkama - darovima milostivih božanstava.

Simbolika žetve i šta smo i danas zadržali u običajima?
Foto: Aleksandar Jovanović
449
207
0

Od kad se ljudski rod bavi gajenjem žitarica, žetvene svečanosti su nezaobilazan deo života poljoprivrednika i cele zajednice. Žetva je slavljena u drevnom Vavilonu i Egiptu, antičkoj Grčkoj i Rimu i o tim svečanostima ostala je obimna istorijska građa. Žetvu u stvari slave svi narodi koji gaje žitarice, pa su je slavili i stari Sloveni, kad su od "skitača" postali poljoprivrednici i počeli da obrađuju zemlju.

Ana Sviršćinska i čitava plejada slovenskih istoričara i etnologa XIX i XX veka saglasni su u jednom: žitarice su kod Slovena uživale status svetih biljaka koje su dobra božanstva darovala ljudima, a naročito pšenica, "kraljica svega žita". Njenoj zaštiti posvećen je čitav niz običaja, od zaoravanja prve brazde naročito okićenim plugom, sa volovima ukrašenih rogova i celim selom obučenim u najbolju odeću koju iko ima kod kuće; sledili su ritualni obilasci tokom celog procesa razvoja biljke, uz pesmu i molitve Jarilu, božanstvu prolećne vegetacije i plodnosti, zatim vrhovnom božanstvu Svetovidu, Perunu Gromovniku, Velesu zaštitniku useva, Dajbogu (Daždbogu), koji daje život na zemlji, a istovremeno je i bog Sunca. 

Kad bi se vreme žetve najzad primaklo, svi žeteoci i žetelice bili su u punoj pripravnosti. Molitve su bile svakodnevne i celodnevne, čak su se, prema nekim etnolozima, bračni parovi uzdržavali od telesnih odnosa. Težak i dugotrajan posao oko žetve obavljao se uz strogo poštovanje rituala - na primer, psovanje i pljuvanje na zemlju bili su strogo zabranjeni - da se ne uvredi Lada, boginja leta i žetve, koju su Sloveni zamišljali kao privlačnu nasmejanu ženu sa vencem od žitnog klasja na glavi.

Novina - pšenično zrno

Kad se žetva srećno završi i novo žito smesti u ambare i koševe, počelo bi veliko slavlje. Od pšenične slame pravljena je lutka oko koje su žeteoci igrali, ali i venci koji se stavljaju na glavu ili na kuću i razni ukrasi koji su služili kao odbrana od zlih sila. Sa vencima od klasova na glavama, pevajući i igrajući, Sloveni su nosili veliki hleb od novog žita u hram. Staroslovenska reč "novina" nije značila štampu, nego upravo novi rod, pšenično zrno.

Ilja Jakovlevič Maršak (1895. - 1953.) svedoči u svojim knjigama da su i posle Drugog svetskog rata devojčice iz njegovog kraja posle žetve igrale držeći se za ruke i pevale: 

"A mi smo žito požnjeli, oj Dija - Lado, oj Dija - Lado,
 A mi smo žito požnjeli, oj, Dija - Lado, požnjeli!" 

Moguće je vrlo da deca nisu ni znala da je "Dija Lada" iz pesme u stvari boginja leta, po kojoj kod severnih slovenskih naroda još daju dečacima ime Ladislav, a kod Mađara Laslo; tokom dugih vekova hrišćanstvo se mnogo trudilo da zabrani i iskoreni sve stare religije, pa kad nije uspelo, staroslovenske bogove je preimenovalo u hrišćanske svece, a većinu običaja zabranilo.

Zabrane i svečanosti

Međutim, deo običaja uspeo je, u izmenjenom obliku, da se zadrži do današnjih dana. Božić je primer koji etnolozi često ističu kao pravi poljoprivredni praznik u kome je, kroz običaje, izražena briga za nastupajuću godinu i žetvu, rod i plod.

Žetvene svečanosti takođe su uobičajene u selima i gradovima, sa vencima od pšenice na glavama učesnika i povorkama koje nose hleb od novog zrna u crkvu. U Subotici se ova velika svečanost zove Dužijanca, ali u manjim mestima gozba za žeteoce po završetku žetve i danas se zove "dožinjalica" što je ostatak staroslovenskog jezika i običaja. 


Tagovi

Žetva pšenice Stari Sloveni Običaji Božić Žeteoci


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste skoro videli ovaj prizor? Baš kao nekada, prodaja sladoleda iz kamiončića, na ulicama Maglića i okolnih sela. Na radost dece, ali i nas malo starijih. :)