Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 26.07.2020. 14:00

Zašto se mladi vraćaju na selo?

Nekada su, za vreme Otomanskog carstva ljudi (pa i među njima mladi) bežali u 'krš i zabit' zarad opstanka. Da li je taj isti opstanak i danas u pitanju i da li je on glavni razlog zašto u selo, zašto na njivu.

Foto: Julijana El Omari
  • 711
  • 139
  • 0

Mladi se vraćaju na selo - zvuči li to baš toliko neverovatno? Sve više čitamo o pričama uspešnih mladih ljudi koji su se vratili iz grada na selo, na svoju dedovinu ili su kupili plac, započeli neku poljoprivrednu proizvodnju i ostvaruju prihode od nje. Agroklub se, takođe, bavio ovom tematikom kroz mnoštvo pozitivnih primera.

Zašto se mladi ljudi baš u ovom trenutku vraćaju selu? Zašto baš poljoprivreda? Zašto baš priroda i ta potreba za pomalo 'socijalnom izolovanošću'? Baš sada u doba korone?

Sve veća želja mladih Beograđana da se bave poljoprivredom i vrate selu

Logični odgovori bili bi; 'pa mladima je dosta stresnog i užurbanog života u gradu', 'to je potreba za svežim vazduhom i prostorom', 'mladi ne trpe više autoritete, žele da su svoji na svome' i sve je to tačno. Mnogi su na pitanje zašto su se vratili ili pak ostali na selu, navodili da jednostavno žele da žive od svog rada.

Povratak mladih na selo, ne treba da čudi ni iznenađuje, iako je ironično da mladi žele da se bave poljoprivredom u vreme kada se cena pšenice ne zna ni kad krene žetva, kada se cena višnje iz godine u godinu obezvređuje, a državne institucije krive seljaka za izgubljen rod od grada i poplava jer nisu osigurali svoje zasade.

Šta je to onda, privuklo mlade selu?

Subvencije nisu dovele mlade na selo

Sada već davne 2008. godine, Danas je pisao da je 'neophodna pomoć države i izmena postojeće zakonske regulative kako bi se rešili problemi u ovoj oblasti, ali i kako bi se mladi stimulisali za bavljenje poljoprivredom', a to je bila konstatacija direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede tada, Draga Cvijanovića.

Isplata subvencija za mlade poljoprivrednike od septembra?

Nepunih 10 godina kasnije, Ministarstvo poljoprivrede uvodi novu meru podsticaja namenjenu isključivo mladima - mlađim od 40 godina. Prve godine, zainteresovanost mladih nije bila ni simbolična (oko 670), sledeće već malo bolja, da bi danas imali brojku od 5.500 zahteva mladih poljoprivrednika za ove subvencije. Međutim, kad se ta brojka uporedi sa ukupnim brojem mladih vlasnika poljoprivrednih gazdinstava (više desetina hiljada) i dalje je jako mali broj.

Postojali su pritisci udruženja mladih poljoprivrednika da se ova mera prilagodi zaista pravim potrebama mladih u poljoprivredi, ali, prema saznanju autorke, to nije baš urodilo plodom u značajnoj meri.

Zato ne iznenađuje što mnogi mladi na naše pitanje da li su koristili subvencije za podsticaj u agraru, navode da ili nisu koristili nikakve benefite države ili pak da su koristili pojedine subvencije namenjene svim proizvođačima bez obzira na godine.

Dakle, državna podrška nije podstakla omladinu da svoju profesiju usmeri na proizvodnju hrane.

Dok se sela u Srbiji prazne, život se vraća u Ojkovicu iznad Zlatarskog jezera

Naravno, treba uzeti u obzir i to što se poslednjih godina poljoprivreda vidi kao biznis koji donosi 'veliki novac', ali mnogi mladi nisu veliki proizvođači koji 'okreću' milione. Dakle, novac nije prioritetni razlog zašto mladi vide svoj život na selu, naročito, jer se veliki broj njih pored rada na polju, bavi i drugim zanimanjem.

Opstati i preživeti šta?

Nekada su, za vreme Otomanskog carstva ljudi (pa i među njima mladi) bežali u 'krš i zabit' zarad opstanka. Da li je taj isti opstanak i danas u pitanju i da li je on glavni razlog zašto u selo, zašto na njivu. Opstanak i preživljavanje. Opstati pored svakodnevnih vidljivih i nevidljivih poreza i nameta. Preživeti životnu neizvesnost koju donosi grad, sačuvati zdrav um, sačuvati fizčiko zdravlje, sačuvati se, možda, od korone i svega onoga što ide uz ovaj virus?

Preživeti na zdravoj hrani i opstati od svog rada - da li je to zaista toliko neverovatno?

Andrić i ciklično ponavljanje istorije

I na kraju, da li je ovo poigravanje toka istorije ili pak njen logičan sled?

Mladi su na selo doneli nov pristup kroz nove tehologije, kroz struku, kroz dobru upućenost o proizvodnji, doneli su izvesnost svog krajnjeg proizvoda kroz spajanje sa krajnjim kupcem, doneli su volju. Mladi sa sobom donose samostalnost i nezavisnost od spoljnih finansijskih upumpavanja po nepovoljnim uslovima.

Rođaci sa sela: Povratkom na selo, želeli smo da hrani vratimo ukus

Da li su mladi otkrili 'toplu vodu', o ne, nikako! Mladi su ovim pokazali da se može i na drugi način i ko zna, možda će mladi biti upravo ti koji će hraniti planetu...možda je tako nekad bilo, ali smo na to zaboravili i istorija se, po Andriću, samo ciklično, ali logično ponavlja.


Tagovi

Mladi poljoprivrednici Proizvodnja hrane Mladi na selo Povratak na selo Subvencije


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Postavljanje kablova na rendžer zalivnom sistemu, pred predstojeću sezonu. Rendžeri su pokretne mašine za navodnjavanje, a vodu zahvataju iz kanala preko pumpnog agregata. Iz rasprskivača koji su postavljeni duž mašine voda se raspoređuje p... Više [+]