Udruženje Mladi poljoprivrednici Srbije poziva sve zainteresovane da se prijave na besplatnu online edukaciju posvećenu odgovorima na klimatske promene u poljoprivredi, merama zaštite nakon nastanka štete, kao i temama rejonizacije i osigur... Više [+]
Udruženje Mladi poljoprivrednici Srbije poziva sve zainteresovane da se prijave na besplatnu online edukaciju posvećenu odgovorima na klimatske promene u poljoprivredi, merama zaštite nakon nastanka štete, kao i temama rejonizacije i osiguranja poljoprivredne proizvodnje. Trening se realizuje u okviru EURC programa jačanja kapaciteta civilnog društva, a biće održan 22. i 23. oktobra, u terminu od 10 do 13 časova putem platforme ZOOM. Zainteresovani učesnici mogu pronaći agendu i prijavni formular na ovom linku. Nakon prijave, na imejl adresu će dobiti pristupni link za učešće. Više informacija dostupno je i na FB stranici Udruženja Mladi poljoprivrednici Srbije. #mladipoljoprivrednicisrbije #edukacija #klimatskepromene
ПРИЈАВА НА ТРЕНИНГ "Климатске промене и пољопривредна произв...
Пред Вама је пријава за учествовање на тренингу "Климатске промене и пољопривредна пр...
Pod sloganom ”Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“, širom sveta je juče obeležen Svetski dan hrane, u godini kada Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) slavi 80 godina postojanja. FAO podseća da svet dana... Više [+]
Pod sloganom ”Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“, širom sveta je juče obeležen Svetski dan hrane, u godini kada Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) slavi 80 godina postojanja. FAO podseća da svet danas proizvodi dovoljno hrane, ali 673 miliona ljudi i dalje gladuje, dok gotovo tri milijarde ne može da priušti zdravu ishranu, zbog čega je misija organizacije važnija nego ikada. U Srbiji FAO sa partnerima radi na unapređenju poljoprivrede, očuvanju biodiverziteta i zemljišta, te prilagođavanju klimatskim promenama. Povodom jubileja, učenici će u školama, okviru posebnih programa i radionica, učiti o održivim prehrambenim sistemima. #unfao
Kompanija iz Velike Britanije lansirala je liniju luksuznih pića za pse i mačke, sa duhovitim imenima poput Pawt, Champawgne, Purrno Noir i Sauvignon Bark. Ovi luksuzni napici su bez alkohola i grožđa, na bazi mačje mente. ”Vino za ljubimce... Više [+]
Kompanija iz Velike Britanije lansirala je liniju luksuznih pića za pse i mačke, sa duhovitim imenima poput Pawt, Champawgne, Purrno Noir i Sauvignon Bark. Ovi luksuzni napici su bez alkohola i grožđa, na bazi mačje mente. ”Vino za ljubimce pomaže im da se opuste u stresnim situacijama“, objašnjava osnivač kompanije Džon Roberts, dodajući da je ideja nastala iz ljubavi prema životinjama. Proizvodi su brzo postali hit među vlasnicima pasa i mačaka, a kompanija sada planira širenje na tržišta Azije i Severne Amerike. Iz kompanije napominju i da su imali zanimljive susrete sa carinicima koji su pokušali da naplate porez na vino - dok nisu shvatili da je potpuno bezalkoholno. #vinozapseimacke
Foto: Pixabay
Na padinama kraj Takova, Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije organizovao je prvi Dan polja regenerativne poljoprivrede u voćarstvu, posvećen zdravlju zemljišta i održivim praksama. Domaćin događaja bila je zadruga Takovo Berry, pozn... Više [+]
Na padinama kraj Takova, Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije organizovao je prvi Dan polja regenerativne poljoprivrede u voćarstvu, posvećen zdravlju zemljišta i održivim praksama. Domaćin događaja bila je zadruga Takovo Berry, poznata po uzgoju visokožbunaste borovnice. Skup je okupio poljoprivrednike, stručnjake, studente i diplomate, među kojima su bili predstavnici ambasada Holandije i Norveške, sa zajedničkom porukom da ”budućnost hrane počinje od zdravog zemljišta“. ”Zemlja mora da diše, to je prva lekcija regenerativne poljoprivrede”, rekao je Mileta Čuljković iz zadruge Takovo Berry, istakavši da polje, kao i šuma, opstaje samo u ravnoteži mikrobiologije, hemije i fizike. #regenerativnapoljoprivreda #borovnica
Voćari na severu Banata ni ove godine nisu imali sreće – nakon lošeg roda višanja, trešanja, šljiva i kajsija, podbacila je i dunja, koja se godinama smatrala najsigurnijom voćnom vrstom. Kako navodi Jelena Kljajić iz Poljoprivredne savetod... Više [+]
Voćari na severu Banata ni ove godine nisu imali sreće – nakon lošeg roda višanja, trešanja, šljiva i kajsija, podbacila je i dunja, koja se godinama smatrala najsigurnijom voćnom vrstom. Kako navodi Jelena Kljajić iz Poljoprivredne savetodavne službe Kikinda, glavni uzrok je mraz od minus osam stepeni zabeležen 8. aprila, koji je uništio pupoljke i sprečio cvetanje. ”Dunja je do sada bila najotpornija jer kasno cveta, ali poslednjih godina ni ona ne odoleva klimatskim promenama“, kaže Kljajić. U Kikindi, koja nije tipično voćarski kraj, sve je manje poljoprivrednih proizvođača koji se odlučuju za uzgoj ove kulture. Trenutno ih je svega pet, a mnogi su zbog gubitaka odustali od proizvodnje. #dunja
Kompanija Visa, u partnerstvu sa Trag fondacijom, pokrenula je novi ciklus programa She’s Next, namenjen podršci ženskom preduzetništvu u Srbiji. Program nudi bespovratna sredstva od po 3.000 evra za tri izabrane preduzetničke ideje koje su... Više [+]
Kompanija Visa, u partnerstvu sa Trag fondacijom, pokrenula je novi ciklus programa She’s Next, namenjen podršci ženskom preduzetništvu u Srbiji. Program nudi bespovratna sredstva od po 3.000 evra za tri izabrane preduzetničke ideje koje su na početku poslovanja. Pravo prijave imaju žene koje vode ili osnivaju mala i srednja preduzeća ili udruženja građana. Cilj inicijative je da osnaži žene da razvijaju svoje poslovne ideje kroz mentorsku podršku i povezivanje sa zajednicom preduzetnica. Pored lokalnih aktivnosti, članice zajednice imaju pristup i regionalnoj edukativnoj platformi, koja nudi bogat sadržaj, resurse i kontakte. Prijave se podnose putem formulara dostupnog na sajtu programa. #zenskopreduzetnistvo
She’s next: Podrška za sve preduzetnice koje su na početku poslovanja – Trag fondacija
U ataru Čuruga ove godine posejano je oko 30 odsto više površina pod paprikom tipa crvena roga, ali su prinosi manji. Povrtari kažu da je proizvodnja neisplativa jer otkupna cena ne prelazi 80 din/kg. ”Prinosa je oko 40 odsto manje nego pro... Više [+]
U ataru Čuruga ove godine posejano je oko 30 odsto više površina pod paprikom tipa crvena roga, ali su prinosi manji. Povrtari kažu da je proizvodnja neisplativa jer otkupna cena ne prelazi 80 din/kg. ”Prinosa je oko 40 odsto manje nego prošle godine, a cena lošija“, kaže povrtar Rastko Vranješ. Prva klasa paprike prodaje se od 60 do 80 dinara, a druga za svega 30 din/kg. Prema rečima stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta dr Đorđa Vojnovića, ove godine u Srbiji je posejano oko 15 odsto više paprike nego 2024., ali su klimatski uslovi i štetni organizmi značajno umanjili rod. Stručnjaci savetuju primenu sistema ”kap po kap“ i racionalno korišćenje vode u uslovima sve izraženijih klimatskih promena. #prinospaprike
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava mladima u ruralnim područjima Vojvodine za nabavku kvalitetnih priplodnih grla, sa ukupnim fondom od 100 miliona dinara. Rok za prijavu je 17. ok... Više [+]
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava mladima u ruralnim područjima Vojvodine za nabavku kvalitetnih priplodnih grla, sa ukupnim fondom od 100 miliona dinara. Rok za prijavu je 17. oktobar. Kako ističe Oliver Aleksić iz udruženja Mladi poljoprivrednici Srbije, ove subvencije su važan podsticaj za početnike, iako same nisu dovoljne. ”Subvencije smanjuju rizik i olakšavaju početak proizvodnje, ali mladima su potrebni i edukacija, savetodavna podrška i pristup zemljištu“, kaže on. Aleksić podseća da je stočarstvo skupo i zahtevno, uz dug povrat investicije i nestabilne otkupne cene. Ipak, uz sistemsku podršku države i lokalnih zajednica, ovaj sektor može postati perspektivna šansa za mlade na selu. #mladipoljoprivrednici #stocarstvo
Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) raspisao je poziv za projekte koji promovišu bezbedno i održivo upravljanje hemikalijama i otpadom, sa ciljem smanjenja zagađenja i jačanja ekoloških kapaciteta. Poziv je namenjen organiz... Više [+]
Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) raspisao je poziv za projekte koji promovišu bezbedno i održivo upravljanje hemikalijama i otpadom, sa ciljem smanjenja zagađenja i jačanja ekoloških kapaciteta. Poziv je namenjen organizacijama civilnog društva i javnim institucijama, a projekti mogu obuhvatati edukaciju o opasnim hemikalijama, reciklažu, smanjenje otpada i razvoj inovativnih ekoloških rešenja. Rok za prijavu je 15. decembar 2025. godine, a izabrani projekti dobiće bespovratna sredstva za realizaciju aktivnosti. Prijave se šalju na unep-gfc.fund@un.org, dok su detalji i kriterijumi dostupni na zvaničnom sajtu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. #unep #odrzivoupravljanjehemikalijama
Porast cena energenata neminovno će se odraziti i na rast cena đubriva u Srbiji, ocenjuju stručnjaci okupljeni na predstavljanju istraživanja o tržištu i upotrebi đubriva u domaćoj poljoprivredi koje je sprovela firma ”Lidington research“.... Više [+]
Porast cena energenata neminovno će se odraziti i na rast cena đubriva u Srbiji, ocenjuju stručnjaci okupljeni na predstavljanju istraživanja o tržištu i upotrebi đubriva u domaćoj poljoprivredi koje je sprovela firma ”Lidington research“. Istraživanje je sprovedeno u avgustu širom Srbije (bez prostora Kosova i Metohije) i obuhvatilo je stavove poljoprivrednika o navikama u upotrebi đubriva, izboru tipova, troškovima, kao i o odnosu prema održivim praksama. U diskusiji je posebno naglašeno da održivost poljoprivredne proizvodnje u Srbiji zavisi ne samo od cena đubriva, već i od stabilnosti energetskog tržišta i pravovremene podrške proizvođačima kako bi se smanjio pritisak rastućih troškova. #cenamineralnihdjubriva
Foto: Pixabay
Specijalni rezervat prirode Zasavica raspisao je foto konkurs za sve ljubitelje prirode i fotografije, koji traje do 1. novembra. Učesnici mogu poslati svoje fotografije koje prikazuju prirodne lepote, životinje i specifičnosti ovog zaštiće... Više [+]
Specijalni rezervat prirode Zasavica raspisao je foto konkurs za sve ljubitelje prirode i fotografije, koji traje do 1. novembra. Učesnici mogu poslati svoje fotografije koje prikazuju prirodne lepote, životinje i specifičnosti ovog zaštićenog područja na adresu zasavicasrp@gmail.com, uz ime, prezime i Instagram nalog. Za autore tri najbolje fotografije predviđene su nagrade – porodični boravak u rezervatu, ručak i vožnja kroz Zasavicu. Konkurs ima za cilj da podstakne kreativnost i doprinese promociji očuvanja jednog od najpoznatijih prirodnih bogatstava Srbije. Ovo je prilika i da se uživa u sadržajima koje rezervat nudi. #zasavica #fotokonkurs
Beogradska otvorena škola, u partnerstvu s UNICEF-om, poziva mlade (18–30 godina) iz Užica, Pirota, Čačka, Niša, Smedereva, Pančeva, Bora, Kraljeva, Kruševca i Novog Pazara da se uključe u program osnaživanja za kreiranje lokalnih politika... Više [+]
Beogradska otvorena škola, u partnerstvu s UNICEF-om, poziva mlade (18–30 godina) iz Užica, Pirota, Čačka, Niša, Smedereva, Pančeva, Bora, Kraljeva, Kruševca i Novog Pazara da se uključe u program osnaživanja za kreiranje lokalnih politika zaštite vazduha i upravljanja kvalitetom vode. Kako se navodi, program obuhvata trodnevni trening u Beogradu 27.–29. oktobra 2025., mentorsku podršku, umrežavanje, zagovaračke događaje i obuku za U-Report. Obezbeđeni su smeštaj i refundacija putnih troškova za učesnike iz navedenih gradova. Prijave su otvorene do 14. oktobra 2025. u 15h. Zaintereosvani dodatne informacijemogu dobiti putem mejl adrese: rajna.boskovic@bos.rs. #zastitavazduha #upravljanjekvalitetomvode
Poziv za mlade: Zelena budućnost
Ako veruješ da mladi mogu da menjaju svoje zajednice i pokreću važne promene, a zanim...
Gavez je sve traženija lekovita biljka u prirodnoj medicini, a uz stabilne kupce – poput apoteka i proizvođača prirodne kozmetike – njegov uzgoj može biti isplativ posao. Prinos po hektaru iznosi 5–10 tona sveže mase godišnje, što uz cenu o... Više [+]
Gavez je sve traženija lekovita biljka u prirodnoj medicini, a uz stabilne kupce – poput apoteka i proizvođača prirodne kozmetike – njegov uzgoj može biti isplativ posao. Prinos po hektaru iznosi 5–10 tona sveže mase godišnje, što uz cenu od 100 do 300 din/kg donosi prihod od 500.000 do 3.000.000 dinara, u zavisnosti od kvaliteta i tržišta. Za ličnu upotrebu ili prodaju u nefarmaceutskom obliku nije potrebna posebna dozvola, ali za proizvodnju lekova i dodataka ishrani obavezni su sertifikati Agencije za lekove i medicinska sredstva. Troškovi obuhvataju seme, rad, đubrivo i transport, dok prerada u masti i balzame zahteva dodatne investicije, ali može višestruko povećati profit. #gavez
Poljoprivreda se menja – zahvaljujući tehnologiji postaje pametnija, efikasnija i održivija. Na tim principima zasniva se rad kompanije Al Dahra Srbija, koja je pokrenula Agrobiznis školu za studente Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Pr... Više [+]
Poljoprivreda se menja – zahvaljujući tehnologiji postaje pametnija, efikasnija i održivija. Na tim principima zasniva se rad kompanije Al Dahra Srbija, koja je pokrenula Agrobiznis školu za studente Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Program spaja teoriju i praksu, a studenti uz mentore uče kako funkcioniše moderna poljoprivredna kompanija. Prijave za treću generaciju otvorene su do 15. novembra, a novi ciklus počinje u decembru. Kako ističe Ivana Mihajlović iz Al Dahre, cilj škole je ulaganje u znanje i ljude – u budućnost održive poljoprivrede. ”Želimo da mladima pružimo iskustvo i perspektivu savremene poljoprivrede koja je spoj nauke, tehnologije i održivosti”, napominje ona. #agrobiznisskola
U prvoj polovini 2025. godine vetroparkovi i solarne elektrane proizvele su više struje nego elektrane na ugalj, pokazuju podaci klimatskog centra Ember. To je prvi put u istoriji da su OIE nadmašili fosilna goriva u globalnoj proizvodnji e... Više [+]
U prvoj polovini 2025. godine vetroparkovi i solarne elektrane proizvele su više struje nego elektrane na ugalj, pokazuju podaci klimatskog centra Ember. To je prvi put u istoriji da su OIE nadmašili fosilna goriva u globalnoj proizvodnji električne energije. Solarna energija porasla je za trećinu u odnosu na 2024. i pokrila više od 80% novog rasta potražnje, dok je energija vetra povećana za više od 7%. Najveći doprinos dali su Kina i Indija, dok su SAD i Evropa i dalje više oslonjene na fosilna goriva. Prema procenama Međunarodne agencije za energetiku, kapacitet obnovljivih izvora mogao bi da se udvostruči do kraja decenije, pri čemu će solarna energija imati ključnu ulogu u toj tranziciji. #obnovljiviizvorienergije
Foto: Pixabay
Do kraja godine očekuju se prvi rezultati istraživanja koja bi mogla da doprinesu rekonstrukciji vinske istorije Srbije i otkriju stare, zaboravljene sorte vinove loze koje su se nekada gajile širom zemlje. Reč je o projektu ”Genetic variet... Više [+]
Do kraja godine očekuju se prvi rezultati istraživanja koja bi mogla da doprinesu rekonstrukciji vinske istorije Srbije i otkriju stare, zaboravljene sorte vinove loze koje su se nekada gajile širom zemlje. Reč je o projektu ”Genetic varietal identification of vines from Serbian vineyards”, koji realizuju naučnici sa Univerziteta u Beogradu. U istraživanje su uključene profesorke Slavica Todić i Vera Rakonjac sa Poljoprivrednog fakulteta, prof. dr Željko Tomanović sa Biološkog fakulteta i Miroslav Nikolić sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja, u saradnji sa stručnjacima španskog Instituta za vino i vinovu lozu Univerziteta La Rioha. ”Projekat ima za cilj identifikaciju uzoraka vinove loze prikupljenih sa starih i nepoznatih čokota širom Srbije. Ovog proleća sakupljeno je oko 90 uzoraka iz Toplice, Župe, Negotinske krajine, Deliblatske peščare, okoline Niša, Aleksinca, Pirota, Leposavića, Orahovca i brojnih manastira – Rače, Studenice, Sretenja...”, navodi prof. dr Tomanović. Kako dodaje, genetskom analizom očekuje se otkrivanje nepoznatih sorti i njihova eventualna revitalizacija i povratak u komercijalnu proizvodnju. #vinovaloza
Organizacija za političku ekologiju Polekol raspisala je poziv za prvu generaciju polaznika Škole političke ekologije, koja će trajati od kraja oktobra do avgusta sledeće godine. Program obuhvata predavanja, radionice, javne događaje i tere... Više [+]
Organizacija za političku ekologiju Polekol raspisala je poziv za prvu generaciju polaznika Škole političke ekologije, koja će trajati od kraja oktobra do avgusta sledeće godine. Program obuhvata predavanja, radionice, javne događaje i terenske posete zajednicama koje se bore za ekološku pravdu. Cilj škole je da okupi novu generaciju aktivista, istraživača i stručnjaka koji će razvijati znanja i strategije za razumevanje i političku artikulaciju ekoloških problema u Srbiji i regionu. Škola ima tri trimestra. Prvi, od oktobra do decembra, posvećen je teorijskim osnovama političke ekologije, dok će naredni doneti praktične radionice. Učešće je besplatno, a prijave su otvorene do 19. oktobra. #polekol
Prijava za "Školu političke ekologije" | polekol.civicatalyst.org
Dok većina poljoprivrednih proizvođača sadi kukuruz ili pšenicu, gajenje gloga može doneti prihode od 450.000 do 1.500.000 dinara po hektaru godišnje, kada plantaža dostigne pun rod. Glog je listopadni žbun prilagođen klimi Srbije, otporan... Više [+]
Dok većina poljoprivrednih proizvođača sadi kukuruz ili pšenicu, gajenje gloga može doneti prihode od 450.000 do 1.500.000 dinara po hektaru godišnje, kada plantaža dostigne pun rod. Glog je listopadni žbun prilagođen klimi Srbije, otporan i nezahtavan za uzgoj. Najviše ga koristi farmaceutska industrija za čajeve, tinkture i sirupe, a može se saditi i kao živa ograda. Sadnice koštaju 200–400 dinara, a na hektaru ih stane 3.000 – 4.000. Plodovi gloga se beru već od treće godine, dok pun rod stiže posle pet do šest godina. Prosečan prinos od tri do pet tona godišnje, uz otkupnu cenu od 150–300 dinara po kilogramu, donosi prihod koji znatno prevazilazi većinu klasičnih kultura. #uzgojgloga
Sjedinjene Američke Države najavile su da će od 1. januara 2026. godine uvesti carine od 107% na uvoz italijanske paste, pozivajući se na optužbe za damping protiv proizvođača La Molisana i Garofalo. Na postojeću carinu od 15%, američka adm... Više [+]
Sjedinjene Američke Države najavile su da će od 1. januara 2026. godine uvesti carine od 107% na uvoz italijanske paste, pozivajući se na optužbe za damping protiv proizvođača La Molisana i Garofalo. Na postojeću carinu od 15%, američka administracija dodaće još 91,74%, što bi moglo ozbiljno da ugrozi jedan od ključnih italijanskih izvoznih sektora. Carine će se odnositi i na druge brendove, uključujući Agritalia i Barilu. Italijanski ministar poljoprivrede Frančesko Lolobriđida odluku je nazvao ”hiperprotekcionističkom merom bez opravdanja“, dok organizacija Coldiretti upozorava da bi nova carina udvostručila cenu paste za američke potrošače i otvorila prostor za lažne italijanske proizvode. #carina #pasta
Digitalizacija u poljoprivredi sve više dobija na značaju, a modeli Tipičnih poljoprivrednih gazdinstava (TPG) omogućavaju precizniji uvid u troškove, prihode i profitabilnost domaćih proizvođača. Na Ekonomskom fakultetu u Subotici, u okvir... Više [+]
Digitalizacija u poljoprivredi sve više dobija na značaju, a modeli Tipičnih poljoprivrednih gazdinstava (TPG) omogućavaju precizniji uvid u troškove, prihode i profitabilnost domaćih proizvođača. Na Ekonomskom fakultetu u Subotici, u okviru doktorske disertacije na temu ”Održivost lanca vrednosti suncokretovog ulja u Srbiji“, kandidatkinja Sanja Titin i mentor prof. dr Rade Popović razvili su pet modela TPG koji obuhvataju čak 78% površina pod suncokretom u zemlji. Prvi rezultati ukazuju na niske nivoe profitabilnosti i gubitke kod modela TPG manje veličine. Zahvaljujući subvencijama po hektaru i regresu za sertifikovano seme u 2025., izbegnuti su gubici kod tri TPG od 9, 18 i 33 hektara. #tipicnapoljoprivrednagazdinstva #suncokretovoulje