Beogradska industrija piva – BIP bila je jedna od najvećih fabrika pivarske industrije na prostoru bivše SFRJ i kasnije država koje su nastale njenim raspadom. O istoriji ovog industrijskog giganta govori se u knjizi ”Bio jednom jedan BIP”... Više [+]
Beogradska industrija piva – BIP bila je jedna od najvećih fabrika pivarske industrije na prostoru bivše SFRJ i kasnije država koje su nastale njenim raspadom. O istoriji ovog industrijskog giganta govori se u knjizi ”Bio jednom jedan BIP” Nenada Lukića. Promocija ovog dela biće upriličena 15. maja u 18 časova, u Muzeju nauke i tehnike. O knjizi će sa autorom govoriti Ada Vlajić, viša kustoskinja Muzeja nauke i tehnike i Dragan Jovanović, tehnolog BIP-a. Publikacija u izdanju Muzeja nauke i tehnike, uz bogatu arhivsku i foto-dokumentacionu građu, prati razvoj fabrike od osnivanja, preko integracija sa drugim preduzećima, modernizacije pogona, privrednih transformacija.., do gašenja. #bip
Jedan od najpoznatijih italijanskih i svetskih enologa i proizvođača vina, Rikardo Kotarela, podigao je vinograd u selu Misača kod Aranđelovca i planira da proizvodi vino u Srbiji. ”Projektovana je i predivna vinarija i verujem da će za par... Više [+]
Jedan od najpoznatijih italijanskih i svetskih enologa i proizvođača vina, Rikardo Kotarela, podigao je vinograd u selu Misača kod Aranđelovca i planira da proizvodi vino u Srbiji. ”Projektovana je i predivna vinarija i verujem da će za par godina odatle doći titula ‘najbolje proizvedenog vina u Srbiji’. To je moja želja, ali siguran sam da će postati stvarnost“, rekao je Kotarela. Rikardo i njegov brat Renzo su šesta generacija vinara u porodici, koja je iz mesta Monterubijaljo, u Umbriji. Njihova zajednička kompanija Falesco proizvodi neka od najboljih i najpoznatijih italijanskih vina. Srbija, kako je ocenio, ima veliku tradiciju koju ”iskreno rečeno”, nije prenela u sadašnjost. #vinograd
Društvo za zaštitu životne sredine ”Stara planina“ pokrenulo je novi projekat pod nazivom ”Sačuvajmo dub – hrast lužnjak“, usmeren na povratak ove autohtone vrste na njena nekadašnja staništa. U okviru projekta, biće zasađeno 150 dvogodišnj... Više [+]
Društvo za zaštitu životne sredine ”Stara planina“ pokrenulo je novi projekat pod nazivom ”Sačuvajmo dub – hrast lužnjak“, usmeren na povratak ove autohtone vrste na njena nekadašnja staništa. U okviru projekta, biće zasađeno 150 dvogodišnjih sadnica lužnjaka na lokacijama sa dovoljnim vodenim resursima, kako bi se obezbedilo njihovo preživljavanje i razvoj. Projekat podrazumeva formiranje inicijalnih polja sa kojih bi se populacija prirodno širila, restauraciju staništa, sadnju duž rečnih tokova, kao i stvaranje kvalitetnih ekoloških koridora kroz oplemenjavanje prostora. Hrast lužnjak je inače po zvaničnim podacima zastupljen sa svega 0,1% od ukupne površine pod šumom u Srbiji. #obnovahrastaluznjaka
Foto: Pixabay
Na poljima severnog Potisja, u Banatu i Bačkoj, u jeku je žetva kamilice, koja je počela ove godine kada joj je i vreme. Cvetovi naše najzastupljenije lekovite biljke dozreli su taman za berbu koja se odvija i na poljima jednog od najvećih... Više [+]
Na poljima severnog Potisja, u Banatu i Bačkoj, u jeku je žetva kamilice, koja je počela ove godine kada joj je i vreme. Cvetovi naše najzastupljenije lekovite biljke dozreli su taman za berbu koja se odvija i na poljima jednog od najvećih proizvođača u Srbiji, gazdinstva Oluškin iz Čoke. Mirko Oluškin, pored kamilice na oko 100 ha, posejao je na još 200 ha i drugo lekovito bilje: mentu, melisu, beli slez, komorač. Potisko tlo pokazalo se izuzetno povoljnim za uzgoj kamilice. Međutim, uprkos tome što su prinosi dobri, sve je manje površina pod mirisnom biljkom i drugim lekovitim biljem u Banatu i Bačkoj, jer se svake godine podižu standardi kvaliteta, a svaki kupac ima svoje uslove. #zetvakamilice
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je u Pirotu radove na izgradnji savremene kompostane za tretman zelenog i biorazgradivog otpada. Postrojenje će imati kapacitet od oko 12.000 tona godišnje, a tretiraće i mulj iz buduće... Više [+]
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je u Pirotu radove na izgradnji savremene kompostane za tretman zelenog i biorazgradivog otpada. Postrojenje će imati kapacitet od oko 12.000 tona godišnje, a tretiraće i mulj iz buduće fabrike za prečišćavanje otpadnih voda. Pavkov je istakla da će kompostana doprineti primeni cirkularne ekonomije i omogućiti ponovnu upotrebu otpada u poljoprivredi i drugim oblastima. Završetak radova se očekuje tokom leta. Kompostana je deo kapitalnog projekta Ministarstva, u okviru kojeg će regionalna deponija postati savremeni centar za upravljanje otpadom. Na deponiji se zbrinjava otpad iz Pirota, Dimitrovgrada, Babušnice i Bele Palanke. #kompostana
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Društvo pčelara Ivanjica apelovalo je na sve voćare da blagovremeno završe tretmane zaštite bilja – pre nego što započne cvetanje malina i kupina. Ukoliko tretiranje ipak mora da se obavi tokom cvetanja, neophodno je da se to čini isključiv... Više [+]
Društvo pčelara Ivanjica apelovalo je na sve voćare da blagovremeno završe tretmane zaštite bilja – pre nego što započne cvetanje malina i kupina. Ukoliko tretiranje ipak mora da se obavi tokom cvetanja, neophodno je da se to čini isključivo u kasnim večernjim satima, kada pčele više nisu prisutne na cvetovima. Takođe, važno je ukloniti sve cvetajuće korovske biljke između redova malina i kupina – košenjem ili okopavanjem, kako bi se izbeglo da pčele dolaze u kontakt sa hemikalijama. Prskanje tih površina takođe treba obavljati u večernjim satima. ”Pčele direktno utiču na prinos i kvalitet voća – posebno kod malina i kupina. Sačuvajmo ih”, navodi se u saopštenju pčelara. #tretiranjevoca #zastitapcela
Foto: Pixabay
I ove godine, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, od 17. do 22. maja, biće održana Izložba organskih proizvoda. Na ovoj manifestaciji koja će tradicionalno biti organizovana u hali 1A posetioci će imati priliku da upoz... Više [+]
I ove godine, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, od 17. do 22. maja, biće održana Izložba organskih proizvoda. Na ovoj manifestaciji koja će tradicionalno biti organizovana u hali 1A posetioci će imati priliku da upoznaju organske proizvođače iz cele Srbije i da probaju kvalitetne, sertifikovane organske proizvode. Izložbu organskih proizvoda od 2011. godine zajednički organizuju Ministarstvo poljoprivrede i Nacionalno udruženje Serbia Organika, uz finansijsku podršku Ministarstva, koje omogućava organskim proizvođačima da nastupe i promovišu svoje proizvode besplatno. Za sve koji žele da se uključe u organsku proizvodnju biće dostupan info-pult. #izlozbaorganskihproizvoda
Foto: Serbia organica
Suša je prošle godine izazvala probleme u svim granama poljoprivrede, a izuzetno velike u delovima Srbije gde je zastupljen pašnjački način ishrane domaćih životinja. Ishrana stoke je bila značajno otežana na Pešterskoj visoravni i Staroj p... Više [+]
Suša je prošle godine izazvala probleme u svim granama poljoprivrede, a izuzetno velike u delovima Srbije gde je zastupljen pašnjački način ishrane domaćih životinja. Ishrana stoke je bila značajno otežana na Pešterskoj visoravni i Staroj planini. Slična situacija može se očekivati i ove godine. Prvi otkosi deteline u Vojvodini ukazuju da će količine za ishranu stoke biti manje zbog nedostatka vlage u zemljištu u proteklom periodu. Ni u drugim krajevima Srbije nije bolje, a prema informacijama sa terena uzgajivači stoke sve češće su spremni da vlasnicima zemljišta i malih pašnjaka, koji su posle zimskog perioda obrasli rastinjem, ponude besplatno košenje kako bi osigurali deo hrane za životinje. #ispasa #susa
Od sledeće školske godine Mlekarska škola u Pirotu stipendiraće desetoro najboljih učenika koji upišu smer prerađivač mleka i troje budućih pekara. Zanimanje prerađivač mleka ključno je za očuvanje tradicije proizvodnje čuvenog pirotskog ka... Više [+]
Od sledeće školske godine Mlekarska škola u Pirotu stipendiraće desetoro najboljih učenika koji upišu smer prerađivač mleka i troje budućih pekara. Zanimanje prerađivač mleka ključno je za očuvanje tradicije proizvodnje čuvenog pirotskog kačkavalja. Za pravljenje kačkavalja po tradicionalnoj recepturi, osim snage, potrebno je veliko znanje i umeće. Iako je ovo zanimanje izuzetno traženo na tržištu, sve manje dece se odlučuje da upiše ovaj smer. Zato je školski odbor Mlekarske škole doneo odluku da ponudi stipendije u iznosu od 12 hiljada dinara mesečno za deset najboljih učenika. U radionici Mlekarske škole, učenici, zajedno sa profesorima i majstorima, svakoga dana prerade pet tona mleka. #mlekarskaskola #stipendije
U sredu, 21. maja, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, biće održan 6. Dan voćara i vinogradara u Kongresnom centru ”Master“. Ovaj važan stručni skup organizuju Privredna komora Vojvodine, Poljoprivredni fakultet u Novo... Više [+]
U sredu, 21. maja, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, biće održan 6. Dan voćara i vinogradara u Kongresnom centru ”Master“. Ovaj važan stručni skup organizuju Privredna komora Vojvodine, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Novosadski sajam, sa ciljem da okupe stručnjake, proizvođače i sve zainteresovane za razvoj i unapređenje ovih grana poljoprivrede. Na događaju će govoriti brojni eksperti iz zemlje i inostranstva koji će predstaviti najnovije trendove, rezultate istraživanja i primere dobre prakse. Poseban fokus biće na inovacijama u proizvodnji, održivim pristupima, kao i mogućnostima za podršku i finansiranje u okviru domaćih i evropskih fondova. #danvocaraivinogradara
Jagnjijada u Jagnjilu je tradicionalna manifestacija i ove godine biće održana 30. 31. maja i 1. juna u selu Jagnjilu, u opštini Mladenovac. Kao i svake godine na Jagnjijadi se očekuje na hiljade posetilaca, a glavna dešavanja su u centru s... Više [+]
Jagnjijada u Jagnjilu je tradicionalna manifestacija i ove godine biće održana 30. 31. maja i 1. juna u selu Jagnjilu, u opštini Mladenovac. Kao i svake godine na Jagnjijadi se očekuje na hiljade posetilaca, a glavna dešavanja su u centru sela na zelenoj površini od jedan hektar. Na tom prostoru biće postavljena centralna šatra gde će moći da se uživa u specijalitetima od jagnjetine, ali hrana neće biti služena samo tu – u celom selu će moći da se probaju i kupe mesne delicije. Posetioce očekuje niz koncerata narodne muzike. Tokom tri dana manifestacije biće organizovana izložba narodnog stvaralaštva, brojna takmičenja, izložbe ovaca, prodaja meda i preparata od meda.. #jagnjijada
U Jablaničkom okrugu pod krompirom je 1.700 hektara. Poslednjih nekoliko godina povećava se broj povrtara koji gaje mlad krompir. Ovog proleća zbog mraza rod je prepolovljen ali je cena znatno viša nego prošle godine. Mlad krompir se u plas... Više [+]
U Jablaničkom okrugu pod krompirom je 1.700 hektara. Poslednjih nekoliko godina povećava se broj povrtara koji gaje mlad krompir. Ovog proleća zbog mraza rod je prepolovljen ali je cena znatno viša nego prošle godine. Mlad krompir se u plastenicima ne zagreva. Uprkos tome što su ga prozvođači štitili duplom folijom i agrotekstilom, martovski mraz umanjio je prinos za 30% do 50%. Od sadnje do vađenja prođe tri meseca. Veljkovići iz sela Živkova mlad krompir gaje u šest plastenika. Veljko Veljković kaže da nije zadovoljan prinosima, ali da je cena to nadomestila. Prošle godine početna otkupna cena bila je 150 dinara, sada se za kilogram mladog krompira na veliko plaća od 230 do 250 dinara. #mladikrompir
Na Beogradskom rakija festu, koji će biti održan 11. maja, učestvovaće preko 30 izlagača. Savetnik predsednika PKS Veljko Jovanović rekao je da je ta manifestacija prepoznata kao centralna tačka za razmenu znanja o rakiji kao nacionalnom, a... Više [+]
Na Beogradskom rakija festu, koji će biti održan 11. maja, učestvovaće preko 30 izlagača. Savetnik predsednika PKS Veljko Jovanović rekao je da je ta manifestacija prepoznata kao centralna tačka za razmenu znanja o rakiji kao nacionalnom, ali i regionalnom brendu. ”Beogradski Rakija fest, manifestacija koja već slavi punoletstvo i koju Privredna komora Srbije i ove godine podržava, biće održan u Barel hausu u Beogradu”, rekao je Jovanović. On je istakao da će Grupacija proizvođača jakih alkoholnih pića Privredne komore Srbije pokrenuti inicijativu da se proglasi Svetski dan šljivovice, i to na datum kada je šljivovica upisana na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine. #rakijafest
Privredno društvo za razvoj poljoprivrede Zlatiborski eko agrar doo raspisalo je 28. aprila Javni poziv za podsticaje u poljoprivredi za proizvođače na teritoriji opštine Čajetina. Konkursi se odnose na mere podrške kroz investicije u fizič... Više [+]
Privredno društvo za razvoj poljoprivrede Zlatiborski eko agrar doo raspisalo je 28. aprila Javni poziv za podsticaje u poljoprivredi za proizvođače na teritoriji opštine Čajetina. Konkursi se odnose na mere podrške kroz investicije u fizičku imovinu, preradu na gazdinstvu, kao i konkurs uvećanje stada iz sopstvenog zapata. Ove godine, sredstva koja su opredeljena znatno su veća nego ranije. ”Program prati zahteve proizvođača kod nas. Mehanizacija se tretira i subvencioniše u poziciji ”investicije u fizičku imovinu“ i definitivo je za nju veliko interesovanje. Mera uvećanje stada iz sopstvenog zapata se pokazala kao jako dobra mera u prethodnom periodu,“ kažu iz ovog društva. #subvencije
Златиборски Еко Аграр
Златиборски Еко Аграр - Привредно друштво за развој пољопривреде у општини Чајетина.
Ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto, kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović. On, tako... Više [+]
Ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto, kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović. On, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena. "To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović. Kako je rekao, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi. "Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna", naveo je Živadinović. #pcele
Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije vas poziva na događaj ”Regenerativna poljoprivreda: Uvođenje novih praksi - kalkulacija troškova, prinosa i konačne zarade“. Događaj je namenjen poljoprivrednicima, donosiocima odluka i predstavni... Više [+]
Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije vas poziva na događaj ”Regenerativna poljoprivreda: Uvođenje novih praksi - kalkulacija troškova, prinosa i konačne zarade“. Događaj je namenjen poljoprivrednicima, donosiocima odluka i predstavnicima lokalne samouprave, navode organizatori. Cilj događaja je da učesnicima pruži uvid u ekonomsku analizu uvođenja regenerativnih praksi i moderne mehanizacije u poljoprivredi. Tokom događaja, učesnici će saznati kako pravilna kalkulacija troškova može povećati prinose i poboljšati konačnu zaradu. Događaj će se održati 16. maja u Somboru, u prostoru CBC Klastera. Učešće je besplatno. #regenerativnapoljoprivreda
Agenda_Regenerativna poljoprivreda_Kalkulacija troškova_iskustva.pdf
Ritopek, poznat po proizvodnji trešanja, ove godine beleži značajan pad prinosa zbog mraza i nedostatka pčela tokom perioda cvetanja. U voćnjaku Zlatka Ignjatovića, prinos sorte burlat biće svega oko 10–15% u odnosu na očekivani. Sitni plod... Više [+]
Ritopek, poznat po proizvodnji trešanja, ove godine beleži značajan pad prinosa zbog mraza i nedostatka pčela tokom perioda cvetanja. U voćnjaku Zlatka Ignjatovića, prinos sorte burlat biće svega oko 10–15% u odnosu na očekivani. Sitni plodovi, koji nisu uspešno oplođeni zbog hladnog i kišovitog vremena, uglavnom će opasti. Poznije sorte obećavaju nešto bolje rezultate, ali štete su velike – na nekim parcelama nema šta da se obere. Cena trešanja biće visoka, ali, kako Ignjatović kaže, otkupljivači određuju cenu, a trenutni rod ne pokriva ni osnovne troškove. Slično stanje je i sa drugim voćkama poput kajsija, posebno na imanjima preko Dunava, gde je mraz od -7°C uništio gotovo sav rod. #rodtresanja
Foto: Pixabay
U aprilu je u zemljama Evropske unije naglo porasla proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana. Međutim, to nije izazvalo oduševljenje. Preveliki obim proizvodnje opterećuje elektroenergetske sisteme i čini projekte zelene energi... Više [+]
U aprilu je u zemljama Evropske unije naglo porasla proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana. Međutim, to nije izazvalo oduševljenje. Preveliki obim proizvodnje opterećuje elektroenergetske sisteme i čini projekte zelene energije neisplativim. Problem zelene energije leži u njenoj nestabilnosti i nedostatku snažnih skladišnih tehnologija, u kojima bi se višak struje mogao čuvati. Prema podacima Instituta za solarne sisteme Fraunhofer, u aprilu je udeo solarnih elektrana u proizvodnji struje u Nemačkoj porastao na 24,8 odsto. Prosečan udeo ove godine iznosi oko 12 odsto, a u najtoplijim letnjim mesecima ne prelazi 28 odsto. Slična situacija se dešava i u drugim zemljama EU. #solarnaenergija
Foto: Pixabay
Na tržištu Srbije uskoro bi poljoprivrednicima moglo da bude ponuđeno organsko đubrivo iz prerade ovčije vune. Više od pola godine stočarska zadruga iz Bujanovca i udruženje Agroprofit iz Novog Sada u pripremi su da pokrenu ovaj posao. Prva... Više [+]
Na tržištu Srbije uskoro bi poljoprivrednicima moglo da bude ponuđeno organsko đubrivo iz prerade ovčije vune. Više od pola godine stočarska zadruga iz Bujanovca i udruženje Agroprofit iz Novog Sada u pripremi su da pokrenu ovaj posao. Prva faza jeste uvoz takvog đubriva i plasman domaćim proizvođačima, a druga – dorada vune iz naših gazdinstava. Koordinator za nove poslove Udruženja Agroprofit Jelena Krstić kaže da će prerada ovčije vune u Bujanovcu biti samo jedan od centara u Srbiji. ”Imamo kompletan idejni projekat za pet preradnih centara koji bi bili povezani sa zadrugom u Bujanovcu”, navela je ona. Kako je naglasila, investicija nije velika, a korist za biljnu proizvodnju je ogromna. #ovcjavuna #organskodjubrivo
Društvo inženjera i tehničara Zaječar, Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS) i Regionalna privredna komora Zaječarskog i Borskog upravnog okruga pozvale su sve zainteresovane da učestvuju na sajmu "Obnovljivi izvori energije... Više [+]
Društvo inženjera i tehničara Zaječar, Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS) i Regionalna privredna komora Zaječarskog i Borskog upravnog okruga pozvale su sve zainteresovane da učestvuju na sajmu "Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost" koji će se održati u Zaječaru 15. maja. Sajam je namenjen svima koji se na bilo koji način bave obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću. Organizatori sajma obezbediće besplatno korišćenje 20 štandova, dok ostali mogu doneti svoje sopstvene štandove. Učešće na Sajmu je besplatno. Precizirano je da su svi zainteresovani za učešće na sajmu u obavezi da popune onlajn prijavni formular, najkasnije do 6. maja. #obnovljiviizvorienergije
Prijava za SAJAM obnovljivih izvora energije i energetske ef...
Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije - RARIS, PKS – Regionalna privredna komo...