Gazdinstvo Hadrik iz Stare Pazove čini tročlana porodica koja se bavi povrtarstvom već više od 40 godina a proizvode i svoje domaće vino. Februar je već uveliko u toku a naši domaćini kušaju crveno vino iz sopstvene proizvodnje. U ponudi im... Više [+]
Gazdinstvo Hadrik iz Stare Pazove čini tročlana porodica koja se bavi povrtarstvom već više od 40 godina a proizvode i svoje domaće vino. Februar je već uveliko u toku a naši domaćini kušaju crveno vino iz sopstvene proizvodnje. U ponudi imaju stone i vinske sorte a berbu su završili tek krajem novembra. Najveći deo obranog grožđa su prodali na pijaci a kako su zadovoljni kvalitetom grozdova, više o tome čitajte u najnovijoj priči koju donosimo sa obronaka Fruške gore.
Svakog februara se u Erdeviku, malom slovačkom selu u Sremu organizuje tradicionalni Riblji bal koji je posvećen ribljim specijalitetima. Ova manifestacija ima tradiciju dugu već 60 godina i zato i ne čudi što smo u potrazi za receptom za n... Više [+]
Svakog februara se u Erdeviku, malom slovačkom selu u Sremu organizuje tradicionalni Riblji bal koji je posvećen ribljim specijalitetima. Ova manifestacija ima tradiciju dugu već 60 godina i zato i ne čudi što smo u potrazi za receptom za najbolju riblju čorbu posetili baš Erdevičane. Kuvar Miroslav Mocko sa nama deli svoje višedecenijsko iskustvo u pripremi ovog delikatesa a više o tome uskoro na našem portalu.
Šećerna repa je manjem procentu zastupljena u setvenoj strukturi atara oko Padine kod Pančeva. U ovom delu Vojvodine ima svega 5 proizvođača a ukupna površina na kojoj se gaji ova kultura je oko 70ha. Kakva je situacija sa ovogodišnjim prin... Više [+]
Šećerna repa je manjem procentu zastupljena u setvenoj strukturi atara oko Padine kod Pančeva. U ovom delu Vojvodine ima svega 5 proizvođača a ukupna površina na kojoj se gaji ova kultura je oko 70ha. Kakva je situacija sa ovogodišnjim prinosima i naziru li se subvencije obećane od strane države? Na ovu temu smo razovarali sa dvojicom ratara iz Padine, Pavlom Cickom i Martinom Dišpiterom. Detaljnije o tome za nekoliko dana.
U razgovoru sa naučnim saradnikom Instituta za ratartsvo i povrtarstvo u Novom Sadu dr. Vladimirom Sikorom saznali smo kakav je rezime poljoprivredne sezone kada je reč o alternativnim kulturama. Koje se sve biljne vrste gaje na parcelama i... Više [+]
U razgovoru sa naučnim saradnikom Instituta za ratartsvo i povrtarstvo u Novom Sadu dr. Vladimirom Sikorom saznali smo kakav je rezime poljoprivredne sezone kada je reč o alternativnim kulturama. Koje se sve biljne vrste gaje na parcelama instituta i šta se isplati gajiti pročitaćete u najnovijem tekstu koji će na našem portalu biti već sledeće nedelje.
Većina proizvođača je ove godine poselao pšenicu u optimalnom periodu za setvu - druga polovina oktobra i početak novembra. Kako stručnjaci iz PSS Zrenjanjin ocenjuju, većina ratara je zaista poslušala njihov savet i ove sezone je bilo jako... Više [+]
Većina proizvođača je ove godine poselao pšenicu u optimalnom periodu za setvu - druga polovina oktobra i početak novembra. Kako stručnjaci iz PSS Zrenjanjin ocenjuju, većina ratara je zaista poslušala njihov savet i ove sezone je bilo jako mali broj parcela pod rano posejanom pšenicom. Koja pšenica najbolje izgleda? Upravo ona koja je posejana kada su stručnjaci savetovali. U kakvom stanju se nalaze biljke i ima li razloga za zabrinutost po pitanju štetočina otkrivamo u najnovijem članku na našem portalu. Razgovarali smo sa dva stručnjaka i jednim proizvođačom. Ne propustite.
Povrtari u Staroj Pazovi su jako retki ali ipak se nađe par gazdistava sa višedecenijskim iskutvom. Jedno takvo gazdinstvo je porodica Hadrik. Anna Hadrikova sa suprugom i sinom već više od 40 godina se bave proizvodnjom povrća. Ove godine... Više [+]
Povrtari u Staroj Pazovi su jako retki ali ipak se nađe par gazdistava sa višedecenijskim iskutvom. Jedno takvo gazdinstvo je porodica Hadrik. Anna Hadrikova sa suprugom i sinom već više od 40 godina se bave proizvodnjom povrća. Ove godine imaju jedan plastenik zelene salate i jedan plastenik spanaća koje proizvode bez kapi pesticida i još manje veštačke prihrane. U ponudi imaju brojne plodove jeseni a tekst o njihovom iskustvu dolazi na naš portal do kraja nedelje.
Berba voćki se polako privodi kraju, ponuda kruške na našim pijacama je odlična a kakva je godina bila po pitanju roda kruške za voćara iz Slankamnskih vinograda, iskusnog Vladimira Fabryja saznaćete u novom tekstu koji dolazi na naš portal... Više [+]
Berba voćki se polako privodi kraju, ponuda kruške na našim pijacama je odlična a kakva je godina bila po pitanju roda kruške za voćara iz Slankamnskih vinograda, iskusnog Vladimira Fabryja saznaćete u novom tekstu koji dolazi na naš portal u narednih par dana.
Dani ludaje u Kikindi su za nama. Šta mislite koliko je težila najteža bundeva Radovana Zakića iz Kikinde a odakle dolazi apsolutni rekorder po pitanju težine i koliko teži? Ostavite svoju procenu u komentarima a mi vam ogdovore na ova pita... Više [+]
Dani ludaje u Kikindi su za nama. Šta mislite koliko je težila najteža bundeva Radovana Zakića iz Kikinde a odakle dolazi apsolutni rekorder po pitanju težine i koliko teži? Ostavite svoju procenu u komentarima a mi vam ogdovore na ova pitanja donosimo u najnovijem članku samo na našem portalu.
Lidija Pribelja
pre 3 meseca
Ovo čudovište je teško 444kg. A apslutni rekorder dolazi iz Mađarske i ima neverovatnih 865kg. Sve pitam, kako ljudi proizvedu ovakve gigante? Ovo čudovište je teško 444kg. A apslutni rekorder dolazi iz Mađarske i ima neverovatnih 865kg. Sve pitam, kako ljudi proizvedu ovakve gigante?
Koliki je značaj osnivanja i funkcionisanja poljoprivrednih zadruga najbolje pokazuje primer u Kisaču. U ovom malom selu, pretežno naseljenom Slovacima a nadomak Novog Sada, aktivna je njihova poljoprivredna zadruga. Zadruga okuplja brojne... Više [+]
Koliki je značaj osnivanja i funkcionisanja poljoprivrednih zadruga najbolje pokazuje primer u Kisaču. U ovom malom selu, pretežno naseljenom Slovacima a nadomak Novog Sada, aktivna je njihova poljoprivredna zadruga. Zadruga okuplja brojne stručnjake i pomaže poljoprivrednicima a pre svega voćarima da se uključe u proizvodnju, pomažući im da krenu "od nule". Jan Kolar iz Kisača je penzionisani granični policajac koji je, bez ikakvog prethodnog znanja podigao sada jedan od najproduktivnijih voćnjaka u ovom kraju. Priču o tome kako mu je to pošlo za rukom i koliki je zapravo značaj u tom poslu imala tamošnja zadruga, uskoro donosimo samo na našem Agroklubu.
Lepo vreme tokom ove jeseni možete provesti u šumi a tamo se krije jedna od naprepoznatljivijih drvenastih vrsta gljiva u Srbiji. Trud (Fomes fomentarius) je jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih gljiva na našim prostorima ali i u... Više [+]
Lepo vreme tokom ove jeseni možete provesti u šumi a tamo se krije jedna od naprepoznatljivijih drvenastih vrsta gljiva u Srbiji.
Trud (Fomes fomentarius) je jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih gljiva na našim prostorima ali i u svetu. Može se naći u šumama severne hemisfere, najčeća je na bukovom drvetu ali može da raste i na drugom listopadnom drveću. Lako je prepoznatljiva zbog svog neobičnog izgleda u vidu kopitaste strukture koja štrči sa kore stabla. Ova gljiva je uglavnom parazit, te inficira oštećena stabla i do biljnog tkiva dolazi preko polomljenih grana i pukotina na epidermisu. Inficirana stabla su krhka, lako lomljiva i kao posledica infekcije trudom, drvo se najčešće osuši.
Gljiva takođe može biti i saprotrofna, što znači da obitava i popadalo drveće dok ga u potpunosti ne razgradi. Nije otrovna ali nije ni jestiva. Posle određenog vremena, plodonosno telo vrste u potpunosti odrvenjava i tvrda je kao kamen. Nema otrovnih dvojnika. Pčelarima je izuzetno korisna a na koji način? Možete saznati u našem tekstu posvećenom upravo trudu.
https://www.agroklub.rs/sumarstvo/izmedu-gljive-i-drveta-sta-je-trud/90799/
Sezona berbe kukuruza je već završena a dok ratari sabiraju i oduzimaju, ako ćemo iskreno - više oduzimaju nego što sabiraju - u novom tekstu samo na Agroklubu donosimo izveštaj i realno stanje na terenu u južnom Banatu. Razgovarali smo sa... Više [+]
Sezona berbe kukuruza je već završena a dok ratari sabiraju i oduzimaju, ako ćemo iskreno - više oduzimaju nego što sabiraju - u novom tekstu samo na Agroklubu donosimo izveštaj i realno stanje na terenu u južnom Banatu. Razgovarali smo sa iskusnim ratarima iz Padine, sela nedaleko Pančeva kako bismo saznali koji su se to hibridi kukuruza najbolje pokazali u smislu prinosa i kvaliteta. Jan Strehovski i Ondrej Hlavča su ratari sa preko 20 godina iskustva u poljoprivredi i ne pamte ovako lošu situaciju. U novom članku takođe prenosimo i njihova mišljenja kao i stav svih ratara koji se osećaju izigranim od strane države, duboko razočaranim i poniženim. Uskoro na našem portalu.
Da li ste znali da je Fruška gora jedna od prirodno najlipovitijih oblasti u Evropi? Procenat polena lipe u medu proizvedenom u pravom Nacionalnom parku u Srbiji se kreće i preko 90%, dok primera radi, lipov med proizveden u Nemačkoj sadrži... Više [+]
Da li ste znali da je Fruška gora jedna od prirodno najlipovitijih oblasti u Evropi? Procenat polena lipe u medu proizvedenom u pravom Nacionalnom parku u Srbiji se kreće i preko 90%, dok primera radi, lipov med proizveden u Nemačkoj sadrži svega 30% polena ovog drveća. Vrcanje lipovog meda je završeno a tim povom smo porazgovarali sa iskusnim pčelarom koji se ovim poslom bavi već više od 80 godina. Kako je gazda Slavko Hunjadi sa Petrovaradina u Novom Sadu pokrenuo prodaju lipovog meda koji ima oznaku geografskog kvaliteta? Uskoro u našem novom članku.
Breskve su jedna od omiljenih voćki koje konzumiramo tokom leta. Kako je sezona ovog ukusnog voća uveliko u toku, u našem narednom tekstu donosimo priču iz Kulpina nedaleko Novog Sada. Iskusni voćar koji se već preko 20 godina bavi ovim pos... Više [+]
Breskve su jedna od omiljenih voćki koje konzumiramo tokom leta. Kako je sezona ovog ukusnog voća uveliko u toku, u našem narednom tekstu donosimo priču iz Kulpina nedaleko Novog Sada. Iskusni voćar koji se već preko 20 godina bavi ovim poslom svoje breskve uspešno uzgaja bez sistema za navodnjavadnjavnje. Njegove breskve teže i i preko 400 gr po plodu. Kako je to moguće? Na šta treba treba obratiti pažnju prilikom uzgoja breskve, kako uspeva da nađe berače i kome prodaje svoje slasne breskve koji ima čak 8 sorti otkrivamo uskoro samo na Agroklubu.
Ječam je pokošen a pored brojnih problema sa kojima su se ratari nosili ove godine, prepolovljena odkupna cena žitarica je svakako kruna njihovog nezadovoljstva. Kakva je situacija u porodici Petrovič? Sa čime su se suočili tokom gajenja je... Više [+]
Ječam je pokošen a pored brojnih problema sa kojima su se ratari nosili ove godine, prepolovljena odkupna cena žitarica je svakako kruna njihovog nezadovoljstva. Kakva je situacija u porodici Petrovič? Sa čime su se suočili tokom gajenja ječma i kakav je finalni bilans nakon završene žetve ječma? Već večeras u novom članku.
That_Miodrag
pre 8 meseci
Sve u prodavnicama je poskupelo 30-150 posto u odnosu na vreme pre početka Koronomora (reč koju sam ja izmislio da asocira na ukrajinski Holodomor i Više [+] južnoruski Golodomor, jer je imala isti efekat -- ubijanje ogromnog broja ljudi a sprovodile su ga vlade svih država sveta kao svojevremeno Holodomor vlada SSSRa). Kako nekom uopšte pada na pamet da u toj situaciji proizvođačima hrane spusti otkupnu cenu i za 5 a kamoli 50% mi nikako nije jasno. I da država ne interveniše! Tako se planira dogodišnja setva i rod?
Kako su mladi i obrazovani ljudi iz Natalinaca pokrenuli svoje sugrađane i zajedničikm snagama očistili svoje selo? Šta ih je pokrenulo i inspirisalo da stvar preuzmu u svoje ruke? Kako meštani reagovali? Jednu divnu priču o izuzetno vredni... Više [+]
Kako su mladi i obrazovani ljudi iz Natalinaca pokrenuli svoje sugrađane i zajedničikm snagama očistili svoje selo? Šta ih je pokrenulo i inspirisalo da stvar preuzmu u svoje ruke? Kako meštani reagovali? Jednu divnu priču o izuzetno vrednim mladim ljudima donosimo uskoro samo na Agroklubu.
Julijana Kuzmić
pre 9 meseci
Moje selo! Moje komšije i rođaci :) Moje selo! Moje komšije i rođaci :)
Peti dan jubilarnog 90. Međunarodnog sajma obeležilo je i takmečenje fijakera. Sa novosadskog hipodroma zabeležili smo vešte i elegantne fijakeriste sa njihovim lepšim polovinama u dvokolicama koja su vukla i neka od nagrađivanih grla. Takm... Više [+]
Peti dan jubilarnog 90. Međunarodnog sajma obeležilo je i takmečenje fijakera. Sa novosadskog hipodroma zabeležili smo vešte i elegantne fijakeriste sa njihovim lepšim polovinama u dvokolicama koja su vukla i neka od nagrađivanih grla. Takmičenje je bilo propraćeno pravom vojvođanskom muzikom, punim tribinama i aplauzima publike.
Kiše tokom proteklih nedelja su uslovile intezivan rast svih biljnih kultura i povoljno uticale na vlažnost zemljišta. Međutim, treba obratiti pažnju jer mnogo vode i nešto više temperature mogu dovesti do zaražavanja useva biljnim bolestim... Više [+]
Kiše tokom proteklih nedelja su uslovile intezivan rast svih biljnih kultura i povoljno uticale na vlažnost zemljišta. Međutim, treba obratiti pažnju jer mnogo vode i nešto više temperature mogu dovesti do zaražavanja useva biljnim bolestima. Prema rečima stručnjaka, najugroženija od svih useva je svakako pšenica koja se nalazi u fazi cvetanja. Na koje bolesti upozorava PSS Zrenjanin i agronom Zorica Rajačić a šta savetuje Ljiljana Džingalađević iz RHMZa? O ovoj temi uskoro u novom članku samo na protalu Agroklub.rs. Na fotografijama možete videti stanje na terenu u južnobanatskom okrugu.
Sve je više mladih ljudi koji su se zaputili "trbuhom za kruhom" u inostranstvo ili pak u velike gradove tražeći svoje mesto pod suncem. Mladi ratar Dušan Kuharik iz Padine koji ima svega 22 godine je odlučio da ostane na selu i bavi se pol... Više [+]
Sve je više mladih ljudi koji su se zaputili "trbuhom za kruhom" u inostranstvo ili pak u velike gradove tražeći svoje mesto pod suncem. Mladi ratar Dušan Kuharik iz Padine koji ima svega 22 godine je odlučio da ostane na selu i bavi se poljoprivredom. Gaji beli luk već treću godinu za redom. Pored belog luka, ovaj izuzetno vredan momak se takođe bavi proizvodnjom jagoda i prehrambenog maka. Uvek nasmejan i na usluzi sugrađanima. Njegovu priču prenosimo uskoro u najnovijem članku samo na Agroklubu.
U subotu 25.03 se u Padini održalo tradicionalno ravnanje atarskih puteva. Učestvovalo 75 traktora, 3 bagera i jedan greder. Zašto je ova presetvena priprema toliko važna? Uz fantastične fotografije iz vazduha snimljene dronom dolazi nam no... Više [+]
U subotu 25.03 se u Padini održalo tradicionalno ravnanje atarskih puteva. Učestvovalo 75 traktora, 3 bagera i jedan greder. Zašto je ova presetvena priprema toliko važna? Uz fantastične fotografije iz vazduha snimljene dronom dolazi nam novi članak. Uskoro samo na Agroklubu.
Jedan od dvojaca koji se najčešće rezultira negativnim posledicama a koji se usled nepažnje može sresti na našim pijacama je svakako zamena jestive lisičarke sa otrovnom zavodnicom. Lisičarka (Cantharellus cibarius) plodi od početka leta do... Više [+]
Jedan od dvojaca koji se najčešće rezultira negativnim posledicama a koji se usled nepažnje može sresti na našim pijacama je svakako zamena jestive lisičarke sa otrovnom zavodnicom. Lisičarka (Cantharellus cibarius) plodi od početka leta do sredine jeseni po listopadnim i četinarskim šumama i raste iz zemlje ili šumske stelje. Cela gljiva je žute boje, šešir je nepravilnog oblika, prvo je ravan a zatim udubljen. Sa donje strane šešira se umesto listića nalaze žilice koje se spuštaju niz dršku. Ovo je jestiva i veoma cenjena vrsta koje se kao i vrganji veoma često sakuplja i prodaje. Iako je prilično karakterstična postoji mogućnost zamene sa otrovnom zavodnicom (Omphalotus olearius) koja oblikom plodnog tela podseća na lisičarku.
Zavodnica je prilično varijabilna vrsta što se tiče boje šešira, pa se može desiti da bude svetlije boje nego što je tipično za njiu, što povećava šansu za zamenom. Međutim, zavodnica se pojavljuje na panjevima ili granama, uvek u buketima, retko pojedinačno. Takođe treba obratiti pažnju na donji deo šešira gde zavodnica ima listiće za razliku od lisičarke koja ima žilice. Neugodno je otrovna vrsta koja može izazvati ozbiljnije zdravstvene probleme i tegobe gastrointestinalnog trakta. U nekim slučajevima može biti i smrtonosna.