Tomislav Radić

Tomislav Radić

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu

U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis.
U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.
Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.

„Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić.
A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije.
„Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

„Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda.

Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
Exe produkcija, Marko Čolić

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu
 
 
 U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis. 
 U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske. 
 Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.
 
 „Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić. 
 A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije. 
 „Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.
 
 „Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda. 
 
 Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
 Exe produkcija, Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

NOVO RUHO ŠKRLETA

Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
„Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić.
Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle.
Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

NOVO RUHO ŠKRLETA 
 
 Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
 „Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
 Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
 Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
 Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić. 
 Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
 Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
 Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle. 
 Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
 Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Polettijevi u Zagrebu
Otac i sin, Peter i Matteo Poletti došli su u Zagreb u History club u Tkalčićevoj ulici na 16. "Vinski razgovor s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Predstavili su svoju vinariju koja je u istarskom selu Markovac, nedaleko od Višnjana. Njihova vinska priča traje već šest generacija. Godine 1842. nonno Piero Bernobich je za 113 fiorina, kupio komad zemlje, na njemu sagradio kuću i osnovao obitelj. Zemlja i njezini plodovi,vinova loza i maslina, postali su im jedino bogatstvo i strast. Ljubav prema njima bila je jača od neizvjesnosti koju je život sa sobom nosio. Kada je Peter-Piero Poletti, kao šesta generacija, kasnih devedesetih godina preuzeo imanje, proširio je nasade vinograda te povećao kapacitet podruma. Danas su vina Poletti rezultat tradicije, najmodernije tehnologije i enološkog znanja. Obitelj Poletti ima sedam hektara vinograda. Kapacitet podruma je 50 tisuća litara a sada se godišnje proizvodi 30 tisuća. Matteo ide očevim stopama.Nakon završetka ekonomskog fakulteta, aktivan je u podrumu i kaže: "Moje je trenutno da učim i da upijam što više znanja a to najbolje mogu tijekom stvaranja vina." Naravno, otac Peter Pierro Poletti mu je za to najbolji učitelj i mentor.
Kušalo se Chardonnay, Malvaziju, Rossellu (muškat ruža), Teran i Cabernet Sauvignon Poletti.
To su privlačna i elegantna vina, izražene sortnosti sa neprenaglašenim alkoholom. Naravno, kao i kod svih Istriana najveći dio podruma posvećen je Malvaziji istarskoj i Teranu, međutim najbolje njihovo vino, prema reakcijama posjetitelja među kojima su bili i vinski znalci Željko Suhadolnik i Vito Andrić bio je Cabernet Sauvignon.
Kušanje vina Poletti pratili su zalogaji iz 'radionica' tvrtke Buretić Bregi i sirane Špin.
Poduzeće Buretić Bregi sa više od 100 godina obiteljske tradicije je na obroncima planine Učka . Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse. Sudionici "Vinskih razgovora" bili su ponuđeni kuhanim pršutom, zarebrnikom (žlomprt, ombolo) i suhim istarskim kobasicama.
Sirevi Špin proizvode se isključivo od svježeg mlijeka. Mlijeku se ne oduzimju masnoće i ne koriste se aditivi. Sirana se nalazi u kompleksu Stancije Špin u blizini Tara koji se ponosi tisućljetnom tradicijom uzgoja ovaca.
Novi koncept "Vinskih razgovora" donosi nove programe pa su organizatori tako vinski svijet ovog puta spojili sa svijetom književnosti i svijetom glazbe.
Marina Kuleš i Nataša Debeljak autorice su romana "Želja" koji su izdale ove godine pod pseudonimom Mana Pass. Zanimljivost je što su ga napisale tako da je svaka pisala jedan odlomak, a to je tek prvi od pet, koliko će ih imati serijal nazvan "Život". Svaki nastavak na zanimljiv način prikazuje neki od problema u Hrvatskoj ali i ljepote hrvatske tradicije. Glavna junakinja romana "Želja" se, kao i veliki broj mladih ljudi u Hrvatskoj, nosi s problemima zaposlenja i rada na programu stručnog osposobljavanja.
"Svaki od pet planiranih romana bavit će se tematikom nekog od izazova s kojima se danas nose mladi u Hrvatskoj, ali svaka naša junakinja živjet će u drugom dijelu Hrvatske pa ćemo tako u svakom prezentirati običaje, gastronomiju i prirodne ljepote tog dijela Hrvatske" - ističu autorice.
Tomislav Goluban, blues glazbenik, pjevač, skladatelj i svirač usne harmonike pričao je o bluesu i svojoj karijeri te odsvirao nekoliko skladbi koje su pokazale zašto je on višestruki dobitnik Porina i drugih značajnih nagrada a njegove izvedbe su nerjetko i na top-ljestvicama Amerike i Australije.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Silvija Munda

Polettijevi u Zagrebu
 Otac i sin, Peter i Matteo Poletti došli su u Zagreb u History club u Tkalčićevoj ulici na 16. "Vinski razgovor s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Predstavili su svoju vinariju koja je u istarskom selu Markovac, nedaleko od Višnjana. Njihova vinska priča traje već šest generacija. Godine 1842. nonno Piero Bernobich je za 113 fiorina, kupio komad zemlje, na njemu sagradio kuću i osnovao obitelj. Zemlja i njezini plodovi,vinova loza i maslina, postali su im jedino bogatstvo i strast. Ljubav prema njima bila je jača od neizvjesnosti koju je život sa sobom nosio. Kada je Peter-Piero Poletti, kao šesta generacija, kasnih devedesetih godina preuzeo imanje, proširio je nasade vinograda te povećao kapacitet podruma. Danas su vina Poletti rezultat tradicije, najmodernije tehnologije i enološkog znanja. Obitelj Poletti ima sedam hektara vinograda. Kapacitet podruma je 50 tisuća litara a sada se godišnje proizvodi 30 tisuća. Matteo ide očevim stopama.Nakon završetka ekonomskog fakulteta, aktivan je u podrumu i kaže: "Moje je trenutno da učim i da upijam što više znanja a to najbolje mogu tijekom stvaranja vina." Naravno, otac Peter Pierro Poletti mu je za to najbolji učitelj i mentor.
 Kušalo se Chardonnay, Malvaziju, Rossellu (muškat ruža), Teran i Cabernet Sauvignon Poletti. 
 To su privlačna i elegantna vina, izražene sortnosti sa neprenaglašenim alkoholom. Naravno, kao i kod svih Istriana najveći dio podruma posvećen je Malvaziji istarskoj i Teranu, međutim najbolje njihovo vino, prema reakcijama posjetitelja među kojima su bili i vinski znalci Željko Suhadolnik i Vito Andrić bio je Cabernet Sauvignon. 
 Kušanje vina Poletti pratili su zalogaji iz 'radionica' tvrtke Buretić Bregi i sirane Špin.
 Poduzeće Buretić Bregi sa više od 100 godina obiteljske tradicije je na obroncima planine Učka . Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse. Sudionici "Vinskih razgovora" bili su ponuđeni kuhanim pršutom, zarebrnikom (žlomprt, ombolo) i suhim istarskim kobasicama.
 Sirevi Špin proizvode se isključivo od svježeg mlijeka. Mlijeku se ne oduzimju masnoće i ne koriste se aditivi. Sirana se nalazi u kompleksu Stancije Špin u blizini Tara koji se ponosi tisućljetnom tradicijom uzgoja ovaca. 
 Novi koncept "Vinskih razgovora" donosi nove programe pa su organizatori tako vinski svijet ovog puta spojili sa svijetom književnosti i svijetom glazbe.
 Marina Kuleš i Nataša Debeljak autorice su romana "Želja" koji su izdale ove godine pod pseudonimom Mana Pass. Zanimljivost je što su ga napisale tako da je svaka pisala jedan odlomak, a to je tek prvi od pet, koliko će ih imati serijal nazvan "Život". Svaki nastavak na zanimljiv način prikazuje neki od problema u Hrvatskoj ali i ljepote hrvatske tradicije. Glavna junakinja romana "Želja" se, kao i veliki broj mladih ljudi u Hrvatskoj, nosi s problemima zaposlenja i rada na programu stručnog osposobljavanja. 
 "Svaki od pet planiranih romana bavit će se tematikom nekog od izazova s kojima se danas nose mladi u Hrvatskoj, ali svaka naša junakinja živjet će u drugom dijelu Hrvatske pa ćemo tako u svakom prezentirati običaje, gastronomiju i prirodne ljepote tog dijela Hrvatske" - ističu autorice.
 Tomislav Goluban, blues glazbenik, pjevač, skladatelj i svirač usne harmonike pričao je o bluesu i svojoj karijeri te odsvirao nekoliko skladbi koje su pokazale zašto je on višestruki dobitnik Porina i drugih značajnih nagrada a njegove izvedbe su nerjetko i na top-ljestvicama Amerike i Australije. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Silvija Munda

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Vinski razgovori uz vina Pilato
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pilato nalazi se u selu Lašići kod Vižinade na zapadnoj obali istarskog poluotoka. Vinogradarstvom i vinarstvom bave se već tri generacije. Godine 1934. Ivan Pilato (pradjed) sadi mali vinograd i to je početak ove vinske priče. U 90-ima Eliđo Pilato ulaže u strojeve i tehnologiju i širi nasade. Danas obiteljsko gospodarstvo Pilato ima 14 ha vlastitih i 4 ha vinograda u kooperaciji, osam sorata i 12 etiketa, sve pod zaštitom kontroliranog podrijetla, a o vinariji i vinima, uz oca Eliđa, brinu sestra i brat, Karin i Sanjin Pilato, dok je njihova sestra Sanja zadužena za turizam. U SAD, Kanadu i Belgiju izvoze 15% od 80 tisuća boca ukupne proizvodnje. Planiraju povećati nasade i izgraditi novi vinski podrum.
Na Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom u zagrebačkom klubu History, Eliđo i Sanjin Pilato predstavili su: pjenušac Principe, Pinot bijeli, Malvaziju, Malvaziju sur lie, Merlot, Teran i predikatni Muškat žuti prosušenih bobica koji još nije na tržištu.
Malvazija 2018. osvojila je srebro na najvažnijem ocjenjivanju vina na svijetu na Decanteru a Malvazija sur lie 2015. zlato na londonskom IWC-u.
Pjenušca Principe nema u trgovinama i koristi se isključivo za potrebe vinskog turizma. Obitelj Pilato ima kušaonicu i vilu za turiste i 30% vina proda na kućnom pragu.
Na razgovorima u klubu History uz vina kušalo se kuhani pršut, zarebrnik (žlomprt, ombolo) i suhe istarske kobasice s tartufima tvrtke Buretić Bregi.
Poduzeće Buretić Bregi je sa obronaka planine Učke i ima više od 100 godina obiteljske proizvođačke tradicije. Proizvode originalne autohtone proizvode po tradicionalnim recepturama i kreiraju nove autorske proizvode. Sve je proizvedeno u vlastitom pogonu po tradicionalnim recepturama s vlastitim začinskim mješavinama.
Sirevi Špin Agrolagune proizvode se isključivo od svježeg mlijeka kojem se ne oduzima masnoća. Sirana je u sklopu Stancije Špin u blizini Tara koja ima tisućljetnu tradiciju uzgoja ovaca.
Špin sirevi Agrolagune na Global cheese awards u Engleskoj osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly commended. Brončanu medalju su dobili Grana Istriano i sir s tartufima, dok je miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. Na World cheese awards u Bergamu u Italiji mješani sir u orahovom lišću dobio je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su ovčji ,kravlji i miješani sir.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Silvija Munda

Vinski razgovori uz vina Pilato 
 Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pilato nalazi se u selu Lašići kod Vižinade na zapadnoj obali istarskog poluotoka. Vinogradarstvom i vinarstvom bave se već tri generacije. Godine 1934. Ivan Pilato (pradjed) sadi mali vinograd i to je početak ove vinske priče. U 90-ima Eliđo Pilato ulaže u strojeve i tehnologiju i širi nasade. Danas obiteljsko gospodarstvo Pilato ima 14 ha vlastitih i 4 ha vinograda u kooperaciji, osam sorata i 12 etiketa, sve pod zaštitom kontroliranog podrijetla, a o vinariji i vinima, uz oca Eliđa, brinu sestra i brat, Karin i Sanjin Pilato, dok je njihova sestra Sanja zadužena za turizam. U SAD, Kanadu i Belgiju izvoze 15% od 80 tisuća boca ukupne proizvodnje. Planiraju povećati nasade i izgraditi novi vinski podrum.
 Na Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom u zagrebačkom klubu History, Eliđo i Sanjin Pilato predstavili su: pjenušac Principe, Pinot bijeli, Malvaziju, Malvaziju sur lie, Merlot, Teran i predikatni Muškat žuti prosušenih bobica koji još nije na tržištu.
 Malvazija 2018. osvojila je srebro na najvažnijem ocjenjivanju vina na svijetu na Decanteru a Malvazija sur lie 2015. zlato na londonskom IWC-u. 
 Pjenušca Principe nema u trgovinama i koristi se isključivo za potrebe vinskog turizma. Obitelj Pilato ima kušaonicu i vilu za turiste i 30% vina proda na kućnom pragu.
 Na razgovorima u klubu History uz vina kušalo se kuhani pršut, zarebrnik (žlomprt, ombolo) i suhe istarske kobasice s tartufima tvrtke Buretić Bregi. 
 Poduzeće Buretić Bregi je sa obronaka planine Učke i ima više od 100 godina obiteljske proizvođačke tradicije. Proizvode originalne autohtone proizvode po tradicionalnim recepturama i kreiraju nove autorske proizvode. Sve je proizvedeno u vlastitom pogonu po tradicionalnim recepturama s vlastitim začinskim mješavinama. 
 Sirevi Špin Agrolagune proizvode se isključivo od svježeg mlijeka kojem se ne oduzima masnoća. Sirana je u sklopu Stancije Špin u blizini Tara koja ima tisućljetnu tradiciju uzgoja ovaca.
 Špin sirevi Agrolagune na Global cheese awards u Engleskoj osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly commended. Brončanu medalju su dobili Grana Istriano i sir s tartufima, dok je miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. Na World cheese awards u Bergamu u Italiji mješani sir u orahovom lišću dobio je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su ovčji ,kravlji i miješani sir. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Silvija Munda

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Nova vinarija BELL'IAKOV

Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu.

Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave.
Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.

Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice.
BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira.
Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut.
Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista.
Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge.

Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja.

Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Julio Frangen

Nova vinarija BELL'IAKOV 
 
 Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu. 
 
 Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave. 
 Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.
 
 Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice. 
 BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana. 
 Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira. 
 Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut. 
 Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
 Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
 Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista. 
 Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge. 
 
 Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 snimke: Julio Frangen

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Gourmingle na zagrebačkom Adventu

Slatkom radionicom održanom u Samsung Holiday House-u, gdje je slastičarka Tea Mamut pokazala kako pripremiti Galetini kolačiće, otvoreno je Fuliranje Gourmingle na jednom od brojnih odredišta zagrebačkog Adventa, na Strossmayerovom trgu koji do 1. siječnja 2020. postaje čarobna, živopisna pozornica, na kojoj se mogu kušati fini zalogaji, popiti neki od kreativnih napitaka, plesati, “zarundati” s frendovima i fotnuti svoj najljepši osmijeh u Photo Boothiqueu ili na jednom od photo pointova (Jamnica, Radio 101, Pun kufer…). Prijatelje Fuliranja očekuje više do 100 jela, 16 glazbenih nastupa "u živo" i više od 35 DJ kreacija. U glazbenom programu nastupa i Jimmy Brown, bubnjar iz pop-reggae sastava UB40 te njihov vokalist Gilly G uz potporu Danny Kane-a iz Birminghama . Vrući ritmovi Cubisma obojit će Latino Badnjak na Strossovom trgu a nastupa i grupa Kuzma i Shaka Zulu. Svake nedjelje organizira se za mališane Family day na kojem nastupaju dječji zborovi.
Tridesetak ugostiteljskih kućica u kojima kormila drže poznati Chefovi i food entuzijasti, kao i pet kreativnih barova mjesto su raskošnh mirisa i okuse. Zaljubljenike u morsku "spizu" mirisi će odvući do kućica Fermaj Tovara, B.A.B Piantina, Vodnjanke, konobe Opat i Black Peppera. Istarsko-dalmatinski okusi - ombolo, težačka juha od sipe i boba, truffioli i hobe po noninom. Bračka Biomania po prvi put dolazi na adventiranje s organskim street foodom i aromatičnim Bollitom. Market by T&T, svoju je poznatu sarmicu udomio je u tacosu, na Black hot dog s kroketom od krvavice ponosan je Marko Palfi iz The Garden Bar&Kitchen. Mario Mihelj iz El Tora ostaje vjeran latinoameričkim sočnostima a i u Fat Cat kutku mogu se pronaći razni zalogajčići.
Ovogodišnje Fuliranje raj je za ljubitelje kobasica: Christmas Fetish stiže s griješno ukusnim Santa kobasicama, Wurst Bar donosi germansku ponudu a Berlin ističe svog favorita kobasicu okupanu u raguu. Institut za kobasice by Mate Janković u svom “laboratoriju” osmišljava twistane kobasice, a s njima ove godine koketira i Rougemarin. Komadići kobasica skrivaju se čak i u Wurst Poke Bowlu, kojeg brižno spravlja Pokerai by Chili, a Lumperaj se diči slavonskim kobasičastim okusima. Osim već nadaleko i naširoko finih Submarine burgera, burger krvavicu predstavlja Mason Burgers&Staff, dok Čiketina donosi razne varijacije piletine.
Azijske delicije stižu u raznim varijacijama: SOI by Vid Nikolić predstavlja duh Sečuana - Dan Dan noodles, japanske kuglice s hobotnicom, Takoyaki, dolaze u režiji restorana Hanami, dok Munchy prži slano slatke egzotične wrapove. Azijskoj hrani nude se i TABASCO® i Kikkoman umaci
Premijeru na Fuliranju ima i svjetski poznati atlas hrane TasteAtlas, koji u svom carstvu, Pastel de TasteAtlas nudi slano slatke kombinacije: Chilli con carne i Ice Cream u vrućem brioshu a i Bagua pripema razna gastro izaneđenja.
Mogu se kušati i razna pića : Gin3 Spirits, Gingle Bells, Coca-Cola, Rakijarnica sa 40 vrsta rakija i popularnom "desetkom za ekipu", Molecular bar by Mangosta s molekularnim toplim dimnim koktelima, A most unusual BAZAAR by Botanica s ginovima i koktelima te Jeruzalem Ormož s odabranim vinima. Fuliranje Gourmingle dobilo i svoje festivalsko pivo Fuliranje Lager, dostupno jedino na Strossovom trgu. Njegovu posebnu aromu priprema The Garden Brewery, najbolja EU pivovara, po izboru Beer52 kluba, najvećeg pivskog kluba na svijetu.
Mini i maksi fritule, kolači, churrosi, šnenoklice, palačinke ispod peke, tartovi, mini kuglofi i germ knedle samo su neke od neodoljivosti, koje priprema Le Kolač, Nonina tajna i Chiquita Churrosita, a Sljeme sniježi sa svojim germ knedlama.
Sve gourmingle trenutke zabilježite u Photo Boothique-u, a četveronožni dlakavci mogu se dovesti u Capa pet bistro.

Gourmingle na zagrebačkom Adventu
 
 Slatkom radionicom održanom u Samsung Holiday House-u, gdje je slastičarka Tea Mamut pokazala kako pripremiti Galetini kolačiće, otvoreno je Fuliranje Gourmingle na jednom od brojnih odredišta zagrebačkog Adventa, na Strossmayerovom trgu koji do 1. siječnja 2020. postaje čarobna, živopisna pozornica, na kojoj se mogu kušati fini zalogaji, popiti neki od kreativnih napitaka, plesati, “zarundati” s frendovima i fotnuti svoj najljepši osmijeh u Photo Boothiqueu ili na jednom od photo pointova (Jamnica, Radio 101, Pun kufer…). Prijatelje Fuliranja očekuje više do 100 jela, 16 glazbenih nastupa "u živo" i više od 35 DJ kreacija. U glazbenom programu nastupa i Jimmy Brown, bubnjar iz pop-reggae sastava UB40 te njihov vokalist Gilly G uz potporu Danny Kane-a iz Birminghama . Vrući ritmovi Cubisma obojit će Latino Badnjak na Strossovom trgu a nastupa i grupa Kuzma i Shaka Zulu. Svake nedjelje organizira se za mališane Family day na kojem nastupaju dječji zborovi.
 Tridesetak ugostiteljskih kućica u kojima kormila drže poznati Chefovi i food entuzijasti, kao i pet kreativnih barova mjesto su raskošnh mirisa i okuse. Zaljubljenike u morsku "spizu" mirisi će odvući do kućica Fermaj Tovara, B.A.B Piantina, Vodnjanke, konobe Opat i Black Peppera. Istarsko-dalmatinski okusi - ombolo, težačka juha od sipe i boba, truffioli i hobe po noninom. Bračka Biomania po prvi put dolazi na adventiranje s organskim street foodom i aromatičnim Bollitom. Market by T&T, svoju je poznatu sarmicu udomio je u tacosu, na Black hot dog s kroketom od krvavice ponosan je Marko Palfi iz The Garden Bar&Kitchen. Mario Mihelj iz El Tora ostaje vjeran latinoameričkim sočnostima a i u Fat Cat kutku mogu se pronaći razni zalogajčići.
 Ovogodišnje Fuliranje raj je za ljubitelje kobasica: Christmas Fetish stiže s griješno ukusnim Santa kobasicama, Wurst Bar donosi germansku ponudu a Berlin ističe svog favorita kobasicu okupanu u raguu. Institut za kobasice by Mate Janković u svom “laboratoriju” osmišljava twistane kobasice, a s njima ove godine koketira i Rougemarin. Komadići kobasica skrivaju se čak i u Wurst Poke Bowlu, kojeg brižno spravlja Pokerai by Chili, a Lumperaj se diči slavonskim kobasičastim okusima. Osim već nadaleko i naširoko finih Submarine burgera, burger krvavicu predstavlja Mason Burgers&Staff, dok Čiketina donosi razne varijacije piletine.
 Azijske delicije stižu u raznim varijacijama: SOI by Vid Nikolić predstavlja duh Sečuana - Dan Dan noodles, japanske kuglice s hobotnicom, Takoyaki, dolaze u režiji restorana Hanami, dok Munchy prži slano slatke egzotične wrapove. Azijskoj hrani nude se i TABASCO® i Kikkoman umaci
 Premijeru na Fuliranju ima i svjetski poznati atlas hrane TasteAtlas, koji u svom carstvu, Pastel de TasteAtlas nudi slano slatke kombinacije: Chilli con carne i Ice Cream u vrućem brioshu a i Bagua pripema razna gastro izaneđenja. 
 Mogu se kušati i razna pića : Gin3 Spirits, Gingle Bells, Coca-Cola, Rakijarnica sa 40 vrsta rakija i popularnom "desetkom za ekipu", Molecular bar by Mangosta s molekularnim toplim dimnim koktelima, A most unusual BAZAAR by Botanica s ginovima i koktelima te Jeruzalem Ormož s odabranim vinima. Fuliranje Gourmingle dobilo i svoje festivalsko pivo Fuliranje Lager, dostupno jedino na Strossovom trgu. Njegovu posebnu aromu priprema The Garden Brewery, najbolja EU pivovara, po izboru Beer52 kluba, najvećeg pivskog kluba na svijetu.
 Mini i maksi fritule, kolači, churrosi, šnenoklice, palačinke ispod peke, tartovi, mini kuglofi i germ knedle samo su neke od neodoljivosti, koje priprema Le Kolač, Nonina tajna i Chiquita Churrosita, a Sljeme sniježi sa svojim germ knedlama.
 Sve gourmingle trenutke zabilježite u Photo Boothique-u, a četveronožni dlakavci mogu se dovesti u Capa pet bistro.

Tomislav Radić
pre 4 nedelje

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Variva s Dolca i vino uz žlicu

U restoranu ReUnion u zagrebačkom hotelu Canopy by Hilton, održano je peto izdanje eno-gastro projekta ‘Vino uz žlicu’. Koncept ‘Variva s Dolca’ osmislio je glavni chef r...

Pročitaj celu belešku

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Marijan Ivičević-Bakulić
pre 3 nedelje

pršuti su nam zaista vrhunski pršuti su nam zaista vrhunski

Tomislav Radić
pre 2 meseca

Odlična hrana i vrhunska vina poslužena su brojnim gostima u Kutjevu i Požegi koji su stigli na Dane hrvatskog turizma. Požeško-slavonska županija bila je jedna od pet županija Slavonije koja je od 2. do 5. listopada ugostila brojne turističke djelatnike i novinare.
 
 Da je vinogradarstvo i vinarstvo od davnina važno za Kutjevčane potvrđuje podrum iz 13. stoljeća, najstariji u ovom dijelu Europe ali i brojne obiteljske vinarije među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj. Tu je i nova i najmodernija hrvatska vinarija Galić, koja osim za vrhunska vina, međunarodne nagrade osvaja i za arhitekturu i dizajn. U Kutjevu je i jedna od najpoznatijih hrvatskih vinarija Krauthaker, nezaobilazno mjesto na Kutjevačkoj vinskoj cesti.U Kutjevu su i poznate vinarije Ađić, Mihalj, Soldo i Kutjevo d.d. Na Danima hrvatskog turizma u vinarijama Galić i Krauthaker održane su sommelierske radionice o graševini - sorti koja u Kutjevačkom vinogorju daje najbolje rezultate. Uz uvodničare - Krešimira Macana i Anu Dijan, vinsku priču ispričali su poznati sommelieri Darko Lugarić i Siniša Lasan.
 
 Elegantne i korpulentne, vrlo pitke, prepoznatljive sortne gorčine, kutjevačke graševine dugog su potencijala starenja, ali i široke lepeze vina, pa se u podrumima ovog gradića mogu kušati pjenušci, mlada, odležana, predikatna i arhivska vina te odlične kupaže. Gotovo svaka vinarija njeguje specifičan stil i originalnu priču, poput Sontacchija i Jakobovića - malih, toplih, tradicionalnih podruma koji su bili sastavni dio vinskog itinerera na Danima hrvatskog turizma.
 
 Obilazak kutjevačkih vinarija završio je bogatim slavonskim ručkom u Zlatnom lugu. Bilo je svega – od kulena, kulenove seke, kobasica, slanine, sireva, paštete do pastrve, sarmi, jela s roštilja, pečenki, tradicionalnog vinogradarskog požeškog ćevapa do slastica svih vrsta i oblika. Za aperitiv su bili pjenušci Josipović i mirisne rakije Šimić, a uz hranu, probrana vina vinarija Tandara i Perak.
 
 Slavonci su uz bogatu kulturnu baštinu kao što su dvorci i sakralni objekti pokazali i svu raskoš gastonomske ponude što će zasigurno privući i brojne turiste. 
 
 #Slavonija #Gastro

Đuro Japaric
pre 2 meseca

Da , od izumrlih sela , sela bez djece , šikara , može se u Slavoniji vidjeti i vinograde iz kojih vrijedni vinogradari proizvode vina ! Mogu se Više [+]

Tomislav Radić
pre 2 meseca

Na prvim jesenskim "Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom" u Zagrebu gostovala su "Vina Magistra".

Hrvoje Pavić, nositelj OPG-a, u Zagreb je došao u pratnji sestre Sare i majke Monike. Hrvoje Pavić živi u Čepinu, magistar je edukacije povijesti i hrvatskog jezika i književnosti. Radi u Osijeku kao nastavnik u osnovnoj školi, ali je prihvatio i posao suradnika za marketing i odnose s javnošću u Erdutskim vinogradima d.o.o. Kroz taj posao privukla ga je vinska priča; nagovorio je svoje roditelje i sestru da kupe vinograde i vinski podrum u Erdutu i tako je počela priča njihove obiteljske vinarije. Otac, majka i Hrvoje su profesori, a sestra Sara učiteljica razredne nastave pa je vinarija dobila ime "Vina Magistra".

Predstavili su vina svoje prve berbe 2018. godine, Graševinu, Rosé od zweigelta, Muškat, Merlot i Chardonnay barrique. Graševina je vino punog tijela, ne previše alkoholna, ali živahna i pitka. Chardonnay još nije na tržištu, a proveo je 3 mjeseca u starim barrique bačvama i trenutno je na dozrijevanju u inoxu. Na tržište dolazi pred Uskrs 2020. godine. Među posjetiteljima Vinskih razgovora našao je svoje poklonike tako da su ga neki uspoređivali s velikim francuskim chardonnayima.

Muškat i Merlot su dva vina koja su oba atipična za svoje sortne značajke. To se posebno odnosi na Merlot koji je uz Chardonnay, dobio najviše pohvala od sudionika prezentacije među kojima su bili i "vinski" novinari.

Tako je bloger Nebojša Subanović rekao kako je na Vinskim razgovorima uz Vina Magistra otkrio sasvim novi vinski svijet koji do sada nije poznavao jer su vina vrlo atipična i neočekivanih karakteristika, a uz to vrlo kvalitetna.

"Ovo nam je prvi javni nastup izvan naše mikroregije. Zadovoljan sam što se imamo priliku predstaviti ovakvoj publici usred Zagreba. Reakcija svih vas me čini sretnim; pokazuje mi da smo na pravom putu, da radimo dobro i da trebamo nastaviti i dalje u tom smjeru te da će time rezultati biti još bolji.", rekao je Pavić.

"Jako sam sretan što smo danas ugostili vinariju Magistra, jer od njih jako puno očekujem, posebice u segmentu kojim se mi najviše i bavimo, a to je vinski turizam. Naime, i već sad s Udrugom HistOs radimo povijesno-turističke ture u Osijeku. Kad tu priču proširimo izvan Osijeka i još u nju uključimo vino, dobit ćemo ozbiljan proizvod vinskog turizma.", rekao je Tomislav Stiplošek na kraju ovih Vinskih razgovora.

"Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom" su popularne vinske radionice koje su istodobno i svojevrsni talk show u kojem publika aktivno sudjeluje. Stiplošek dvaput mjesečno, u wine baru zagrebačke kavane Procaffe, u Tkalčićevoj ulici, uz fine zalogaje ugošćuje najčešće male, manje poznate vinare, a oni poznatiji koriste priliku predstaviti pokoju premijeru ili neko posebno vino.

Na prvim jesenskim "Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom" u Zagrebu gostovala su "Vina Magistra".
 
 Hrvoje Pavić, nositelj OPG-a, u Zagreb je došao u pratnji sestre Sare i majke Monike. Hrvoje Pavić živi u Čepinu, magistar je edukacije povijesti i hrvatskog jezika i književnosti. Radi u Osijeku kao nastavnik u osnovnoj školi, ali je prihvatio i posao suradnika za marketing i odnose s javnošću u Erdutskim vinogradima d.o.o. Kroz taj posao privukla ga je vinska priča; nagovorio je svoje roditelje i sestru da kupe vinograde i vinski podrum u Erdutu i tako je počela priča njihove obiteljske vinarije. Otac, majka i Hrvoje su profesori, a sestra Sara učiteljica razredne nastave pa je vinarija dobila ime "Vina Magistra".
 
 Predstavili su vina svoje prve berbe 2018. godine, Graševinu, Rosé od zweigelta, Muškat, Merlot i Chardonnay barrique. Graševina je vino punog tijela, ne previše alkoholna, ali živahna i pitka. Chardonnay još nije na tržištu, a proveo je 3 mjeseca u starim barrique bačvama i trenutno je na dozrijevanju u inoxu. Na tržište dolazi pred Uskrs 2020. godine. Među posjetiteljima Vinskih razgovora našao je svoje poklonike tako da su ga neki uspoređivali s velikim francuskim chardonnayima.
 
 Muškat i Merlot su dva vina koja su oba atipična za svoje sortne značajke. To se posebno odnosi na Merlot koji je uz Chardonnay, dobio najviše pohvala od sudionika prezentacije među kojima su bili i "vinski" novinari. 
 
 Tako je bloger Nebojša Subanović rekao kako je na Vinskim razgovorima uz Vina Magistra otkrio sasvim novi vinski svijet koji do sada nije poznavao jer su vina vrlo atipična i neočekivanih karakteristika, a uz to vrlo kvalitetna.
 
 "Ovo nam je prvi javni nastup izvan naše mikroregije. Zadovoljan sam što se imamo priliku predstaviti ovakvoj publici usred Zagreba. Reakcija svih vas me čini sretnim; pokazuje mi da smo na pravom putu, da radimo dobro i da trebamo nastaviti i dalje u tom smjeru te da će time rezultati biti još bolji.", rekao je Pavić.
 
 "Jako sam sretan što smo danas ugostili vinariju Magistra, jer od njih jako puno očekujem, posebice u segmentu kojim se mi najviše i bavimo, a to je vinski turizam. Naime, i već sad s Udrugom HistOs radimo povijesno-turističke ture u Osijeku. Kad tu priču proširimo izvan Osijeka i još u nju uključimo vino, dobit ćemo ozbiljan proizvod vinskog turizma.", rekao je Tomislav Stiplošek na kraju ovih Vinskih razgovora.
 
 "Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom" su popularne vinske radionice koje su istodobno i svojevrsni talk show u kojem publika aktivno sudjeluje. Stiplošek dvaput mjesečno, u wine baru zagrebačke kavane Procaffe, u Tkalčićevoj ulici, uz fine zalogaje ugošćuje najčešće male, manje poznate vinare, a oni poznatiji koriste priliku predstaviti pokoju premijeru ili neko posebno vino.

Tomislav Radić
pre 3 meseca

Cromaris koji posluje u sastavu Adris grupe, danas je sedma tvrtka u Europi u uzgoju orade i brancina, a ujedno i najbrže rastuća izvozno usmjerena tvrtka. Više od tri četvrtine proizvodnje plasira se u inozemstvo. Cromaris riba prisutna je na svim važnijim tržištima Europe, a glavno izvozno tržište je Italija. U razvoj kompanije je od osnutka 2009. do danas uloženo milijardu kuna. Prodaja je povećana gotovo deset puta uz brojne tehnološke i proizvodne inovacije.
 
 Prateći trendove u prehrambenoj industriji, Cromaris započinje s proizvodnjom ribe u novom skin pakiranju koje će se uskoro pojaviti na tržištu. Bjela riba - brancin, orada i hama, uskoro će potrošačima biti dostupna filetirana i očišćena od kosti, u pakiranju bez nabora koje čuva svježinu, boju i cjelovitost proizvoda. Proizvod je pokriven tek tankim slojem zaštitne folije.
 
 Pakiranje ima QR kod koji omogućava virtualnu šetnju uzgajalištem pa se potrošači mogu uvjeriti u kakvim uvjetima se riba uzgaja. Uz virtualnu šetnju, na stranici www.cromaris-riba.com dostupni su i novi recepti za jela s Cromaris filetima i odrescima.
 
 Cromaris je u prvom polugodištu 2019. godine ostvario prodaju od 4.334 tone, što je za 16 posto više u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine. Na izvoznim tržištima ostvaren je rast od 18 posto. Cromaris na inozemnim tržištima ostvaruje 81 posto prodanih količina i 83 posto prihoda od prodaje. Zabilježen je i rast prosječnih cijena od dva posto, što je dovelo do rasta prihoda od prodaje za 18 posto. Prihodi od diferenciranih proizvoda, prije svega svježe očišćene i pakirane ribe, fileta i hame, porasli su za 29 posto. Trenutno čine oko 43 posto udjela u ukupnoj prodaji, što je u skladu s Cromarisovom strategijom diferencijacije. Cromaris je u prvih šest mjeseci 2019. godine ostvario neto dobit iz redovnog poslovanja od 12,2 milijuna kuna, što je za 44 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Prognoze za drugi dio godine ukazuju na zadržavanje trenda dvoznamenkastog rasta količinske prodaje i prihoda. U 2019. godini Cromaris će dostići razinu prodaje od gotovo 10.000 tona ekvivalenta svježe ribe ili WFE-a ( Whole Fish Equivalent).

Tomislav Radić
pre 3 meseca

Zvijezde vinskog turizma

Udruga za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) pokrenula je projekt G.E.T. Stars - Zvijezde vinskog turizma. Prve pločica s G.E.T. Stars oznakama dodje...

Pročitaj celu belešku

Tomislav Radić
pre 3 meseca

Korisnik

Autor