Tomislav Radić

Tomislav Radić

Vinarija sa sretnog brda
Vinarija Vilinka iz Hercegovine sa čitlučkog područja iz mjesta Kruševo, predstavila se u Zagrebu u Češkom domu. Vinarija obitelji Ereš koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, pa otuda i naslov "Vinarija sa sretnog brda", ima odličja i sa međunarodnih sajmova. Tako su već 2012. na Decanteru imali preporuku i brončanu medalju za žilavku iz prethodne godine a tih godina dobijaju značajna priznanja, zlatne medalje u Splitu na Gastu i Mostaru 2011. Na Decanteru su dobili više brončanih medalja a 2021. i 2022. zlatne medalje sa visokim bodovima za žilavke, selekcija iz prethodnih godina.
Obiteljski su održavali mali vinograd, baveći se ugostiteljstvom u velikom objekatu Afrodita u neposrednoj blizini podruma. Od 2004. sade na Sretnicama na području Vilinke 12000 trsova da bi im današnja površina bila četiri i pol hektara. U Sretnicama je sagrađen i novi podrum u koji će se moći smjestiti 100000 litara vina a ovogodišnja berba je donijela 54 000 litara visoko kvalitetnih žilavki, blatina i crnih cuvee-a sa udjelom cabernet sauvignona, merlota i trnjaka. Kvaliteta i sva spomenuta priznanja su omogućile izvoza u SAD i Njemačku. Otvorena je i kušaonica vina za 50-etak osoba. Tereni na kojima su zasađene loze su 70% mljevenog kamena, otuda i izrazita mineralnost vina. Tereni su osunčani tijekom cijeloga dana a noći na toj visini od oko 400 metara su hladne, što u rezultira vinima sa odličnim kiselinama i svježinom. Profesionalno se vinogradarstvom i vinarstvom bavi Velimir Ereš uz potporu obitelji i znanog enologa Darka Šimića i njegovog sina koji su sudjelovali u svim ključnim potezima vinarije od odabira sorti do konačnog oblikovanja vina.
U radionici se kušalo sedam etiketa: Vilinka žilavka 2022., Vilinka žilavka 2021., Vilinka žilavka selekcija 2021. (višestruko nagrađivana), Vilinka blatina 2020., Vilinka x line 2021., Vilinka x line 2017. i Vilinka x line 2015.
Već je početna potpuno mlada i svježa žilavka iz 2022. godine, brana je zadnjega dana mjeseca kolovoza pa iako stara tri mjeseca već je jednom petinom tržištu! Puna je lijepih aromatskih mirisa citrusa, grejpa, odlične kiseline, svježa i vjerojatno joj nitko ne bi dao samo tri mjeseca da se taj podatak nije čuo od vinara. Grožđe je došlo iz vinograda sađenih 2018. pa je ovogodišnja berba prva prava količinski i zrelošću od još mladih trsova.
Za žilavku selekcija 2021.sa 13% odlično uklopljenih alkohola i 6.7 kiseline, hladna maceracija rađena je u tri vremenska perioda: 24 sata, 3 dana i 7 dana u zasebnim tankovima oko 3/4 i 1/4 u drvu. Nakon toga sva količina je bila u novom američkom bariku a onda su napunili "samo"1020 butelja. I ovo grožđe je došlo iz već spomenutog vinograda na Vilinki (po tom geografskom nazivu vinarija je dobila ime). Vino je izuzetne aromatike a na Decanteru je dobilo 96 bodova u kategoriji cijena do 10 funti! U podrumu se prodaje po 15 eura.
Blatina iz 2020. sa 13% alkohola i 6 kiseline je lijepo, precizno, intezivno voćno vino, miriše na ribizl, koje pred sobom ima još puno godina. Fermentacija je trajala 20 dana na temperaturi od 20 stupnjeva. U inoksu je bilo oko 80% količine a 20% u već korištenom hrastu za X liniju. Otuda i izražena voćnost. Kako je potražnja velika, vinarija je prisiljena izaći već sada s ovim dvogodišnjim vinom.
Vilinka X line iz 2017. sa 16% alkohola i 6.1 kiseline, cuvee je napravljen od 80% cabernet sauvignona i 20% blatine. Sommelier Tomislav Jakopović nalazi da je vino izuzetno kompleksno, tanini su fantastični,pikantno je i osjeća se crveni papar i druge začinske note i osjeća se hercegovački krš, makija i šmrika. Manji postotak blatine je ublažio cabernet sauvignon i time se dobila skladnost u ovome cuvee-u. Usprkos velikom alkoholu to nije dominantno u okusu, suho je sa samo dva grama neprovrelog šećera. Vinar je dodao da je prvi pretok išao u inoks a odatle godinu i pol u nove barik bačve. Sada je staro pet godina i još je dosta vremena pred njim.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vinarija sa sretnog brda
 Vinarija Vilinka iz Hercegovine sa čitlučkog područja iz mjesta Kruševo, predstavila se u Zagrebu u Češkom domu. Vinarija obitelji Ereš koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, pa otuda i naslov "Vinarija sa sretnog brda", ima odličja i sa međunarodnih sajmova. Tako su već 2012. na Decanteru imali preporuku i brončanu medalju za žilavku iz prethodne godine a tih godina dobijaju značajna priznanja, zlatne medalje u Splitu na Gastu i Mostaru 2011. Na Decanteru su dobili više brončanih medalja a 2021. i 2022. zlatne medalje sa visokim bodovima za žilavke, selekcija iz prethodnih godina.
 Obiteljski su održavali mali vinograd, baveći se ugostiteljstvom u velikom objekatu Afrodita u neposrednoj blizini podruma. Od 2004. sade na Sretnicama na području Vilinke 12000 trsova da bi im današnja površina bila četiri i pol hektara. U Sretnicama je sagrađen i novi podrum u koji će se moći smjestiti 100000 litara vina a ovogodišnja berba je donijela 54 000 litara visoko kvalitetnih žilavki, blatina i crnih cuvee-a sa udjelom cabernet sauvignona, merlota i trnjaka. Kvaliteta i sva spomenuta priznanja su omogućile izvoza u SAD i Njemačku. Otvorena je i kušaonica vina za 50-etak osoba. Tereni na kojima su zasađene loze su 70% mljevenog kamena, otuda i izrazita mineralnost vina. Tereni su osunčani tijekom cijeloga dana a noći na toj visini od oko 400 metara su hladne, što u rezultira vinima sa odličnim kiselinama i svježinom. Profesionalno se vinogradarstvom i vinarstvom bavi Velimir Ereš uz potporu obitelji i znanog enologa Darka Šimića i njegovog sina koji su sudjelovali u svim ključnim potezima vinarije od odabira sorti do konačnog oblikovanja vina.
 U radionici se kušalo sedam etiketa: Vilinka žilavka 2022., Vilinka žilavka 2021., Vilinka žilavka selekcija 2021. (višestruko nagrađivana), Vilinka blatina 2020., Vilinka x line 2021., Vilinka x line 2017. i Vilinka x line 2015. 
 Već je početna potpuno mlada i svježa žilavka iz 2022. godine, brana je zadnjega dana mjeseca kolovoza pa iako stara tri mjeseca već je jednom petinom tržištu! Puna je lijepih aromatskih mirisa citrusa, grejpa, odlične kiseline, svježa i vjerojatno joj nitko ne bi dao samo tri mjeseca da se taj podatak nije čuo od vinara. Grožđe je došlo iz vinograda sađenih 2018. pa je ovogodišnja berba prva prava količinski i zrelošću od još mladih trsova.
 Za žilavku selekcija 2021.sa 13% odlično uklopljenih alkohola i 6.7 kiseline, hladna maceracija rađena je u tri vremenska perioda: 24 sata, 3 dana i 7 dana u zasebnim tankovima oko 3/4 i 1/4 u drvu. Nakon toga sva količina je bila u novom američkom bariku a onda su napunili "samo"1020 butelja. I ovo grožđe je došlo iz već spomenutog vinograda na Vilinki (po tom geografskom nazivu vinarija je dobila ime). Vino je izuzetne aromatike a na Decanteru je dobilo 96 bodova u kategoriji cijena do 10 funti! U podrumu se prodaje po 15 eura. 
 Blatina iz 2020. sa 13% alkohola i 6 kiseline je lijepo, precizno, intezivno voćno vino, miriše na ribizl, koje pred sobom ima još puno godina. Fermentacija je trajala 20 dana na temperaturi od 20 stupnjeva. U inoksu je bilo oko 80% količine a 20% u već korištenom hrastu za X liniju. Otuda i izražena voćnost. Kako je potražnja velika, vinarija je prisiljena izaći već sada s ovim dvogodišnjim vinom.
 Vilinka X line iz 2017. sa 16% alkohola i 6.1 kiseline, cuvee je napravljen od 80% cabernet sauvignona i 20% blatine. Sommelier Tomislav Jakopović nalazi da je vino izuzetno kompleksno, tanini su fantastični,pikantno je i osjeća se crveni papar i druge začinske note i osjeća se hercegovački krš, makija i šmrika. Manji postotak blatine je ublažio cabernet sauvignon i time se dobila skladnost u ovome cuvee-u. Usprkos velikom alkoholu to nije dominantno u okusu, suho je sa samo dva grama neprovrelog šećera. Vinar je dodao da je prvi pretok išao u inoks a odatle godinu i pol u nove barik bačve. Sada je staro pet godina i još je dosta vremena pred njim.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 3 dana

Održan jubilarni 15. Zagreb VINOcom
Završen je jubilarni 15. Zagreb VINOcom 2022. na kojem je nastupilo 300 vinarija, OPG-ova i drugih izlagača. Ove godine Međunarodni festival vina i kulinarstva u zagrebačkom hotelu Esplanade, trajao je četiri, a ne dva dana kao do sada.
Predsjednik Vlade Andrej Pleković u subotu 26. 11., u društvu ministrice poljoprivrede Marije. Vučković, posjetio je VINO.com.
Održano je i više radionica po cijeni od 150 do 1400 kuna. Jedino najskuplja (1700 kn) radionica na kojoj je tema trebala biti arhivska Bordeaux vina, nije održana jer je ekipa najavljenih sudionika iz Slovenije kasnila. Ali je zato održana radionica za 12 osoba po cijeni od 1400 kn na kojoj je predstavljena vertikala poznatog Super Toskanca TIGNANELLO.
Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin moderirali su radionicu na temu Žilavka - otisak hercegovačkog teroara!
Isti dvojac vodio je i radionicu "Rizlinzi - Kopjar vs Njemačka". Bila je to vertikala rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedba s korijenima - njemačkim vinima od ove velike sorte.
Enolog Krešimir Hren moderirao je radionicu "Škrlet – Hrvatski vinski biser".
Poznati dvojac novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović održali su radionicu:
".U potrazi za izgubljenim buteljama.Vina koja je nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti."
Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih Caberneta i ledenih vina. Na radionici koju je vodio Marin Berovič kušao se izbora najboljih Caberneta Amaronea i ledenih vina.
Macerirana vina odležavana u amforama izazivaju uvijek interes kod ljubitelja vina. Kakva su hrvatska vina iz amfora istraživalo se na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić.
I još jedna radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina, "Blatina - Elegantna strana hercegovačkog krša!" a Ivo Kozarčanin održao je i radionicu o velikim hrvatskim vinima u velikim bocama Magnum.
Vertikalno kušanje Pinot noira Kurtalj i pinota grigio by Coletti pripremio je sommelier Siniša Lasan a s Moranom Petričević imao je temu: "Burgundy through Albert Bichot Domaines."
Novinar Željko Suhadolnik predstavio je arhivska vina ; vin diplomatique. Naime prije dosta godina revija Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su suradnju s nekoliko veleposlanstava u HR radi promocije hrvatskih vina.
"WHISKY U VINSKOM SVIJETU…BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES," bila je tema radionice Tomislav Ruszkowskog.
Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička/ne intervencionistička vina, ali najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva. Toj temi radionicu je posvetio Nenad Trifunović.
Festival je i ove godine bio posvećen kulturi stola, vina i hrane. Priredba se uvijek održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana što je dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja. Festival se tradicionalno održava u hotelu Esplanade jer kušanje vina je svečanost pa je važno mjesto gdje se uživa u najboljim vinima.
"Proizvođači su prepoznali vrijednost nastupa na festivalu što se i vidi iz popisa izlagača, a ljubitelji vina pak postali su svjesni naših razmišljanja i truda " - izjavio je direktor festivala Ivan Dropuljić.
Posljednji dan ponedjeljak nije bio toliko posječen od vinoljubaca ali zato je došlo mnogo ugostitelja jer je taj dan radi njihovog posla bio idealan da dođu i kušaju nova vina i odaberu ponudu za svoje restorane.
VinoCom je jedini festival na svijetu koji kada završi već je rasprodan za sljedeću godinu. Iako je ulaznica bila 200 kuna došlo je kušati vina osam tisuća posjetitelja među kojima su bili trgovci, sommelieri, ugostitelji, ljudi iz javnog života, novinari ali i mnogi drugi ljubitelji vina i hrane.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Održan jubilarni 15. Zagreb VINOcom 
 Završen je jubilarni 15. Zagreb VINOcom 2022. na kojem je nastupilo 300 vinarija, OPG-ova i drugih izlagača. Ove godine Međunarodni festival vina i kulinarstva u zagrebačkom hotelu Esplanade, trajao je četiri, a ne dva dana kao do sada.
 Predsjednik Vlade Andrej Pleković u subotu 26. 11., u društvu ministrice poljoprivrede Marije. Vučković, posjetio je VINO.com. 
 Održano je i više radionica po cijeni od 150 do 1400 kuna. Jedino najskuplja (1700 kn) radionica na kojoj je tema trebala biti arhivska Bordeaux vina, nije održana jer je ekipa najavljenih sudionika iz Slovenije kasnila. Ali je zato održana radionica za 12 osoba po cijeni od 1400 kn na kojoj je predstavljena vertikala poznatog Super Toskanca TIGNANELLO. 
 Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin moderirali su radionicu na temu Žilavka - otisak hercegovačkog teroara!
 Isti dvojac vodio je i radionicu "Rizlinzi - Kopjar vs Njemačka". Bila je to vertikala rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedba s korijenima - njemačkim vinima od ove velike sorte.
 Enolog Krešimir Hren moderirao je radionicu "Škrlet – Hrvatski vinski biser".
 Poznati dvojac novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović održali su radionicu:
 ".U potrazi za izgubljenim buteljama.Vina koja je nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti."
 Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih Caberneta i ledenih vina. Na radionici koju je vodio Marin Berovič kušao se izbora najboljih Caberneta Amaronea i ledenih vina.
 Macerirana vina odležavana u amforama izazivaju uvijek interes kod ljubitelja vina. Kakva su hrvatska vina iz amfora istraživalo se na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić.
 I još jedna radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina, "Blatina - Elegantna strana hercegovačkog krša!" a Ivo Kozarčanin održao je i radionicu o velikim hrvatskim vinima u velikim bocama Magnum.
 Vertikalno kušanje Pinot noira Kurtalj i pinota grigio by Coletti pripremio je sommelier Siniša Lasan a s Moranom Petričević imao je temu: "Burgundy through Albert Bichot Domaines."
 Novinar Željko Suhadolnik predstavio je arhivska vina ; vin diplomatique. Naime prije dosta godina revija Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su suradnju s nekoliko veleposlanstava u HR radi promocije hrvatskih vina.
 "WHISKY U VINSKOM SVIJETU…BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES," bila je tema radionice Tomislav Ruszkowskog.
 Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička/ne intervencionistička vina, ali najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva. Toj temi radionicu je posvetio Nenad Trifunović.
 Festival je i ove godine bio posvećen kulturi stola, vina i hrane. Priredba se uvijek održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana što je dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja. Festival se tradicionalno održava u hotelu Esplanade jer kušanje vina je svečanost pa je važno mjesto gdje se uživa u najboljim vinima.
 "Proizvođači su prepoznali vrijednost nastupa na festivalu što se i vidi iz popisa izlagača, a ljubitelji vina pak postali su svjesni naših razmišljanja i truda " - izjavio je direktor festivala Ivan Dropuljić.
 Posljednji dan ponedjeljak nije bio toliko posječen od vinoljubaca ali zato je došlo mnogo ugostitelja jer je taj dan radi njihovog posla bio idealan da dođu i kušaju nova vina i odaberu ponudu za svoje restorane.
 VinoCom je jedini festival na svijetu koji kada završi već je rasprodan za sljedeću godinu. Iako je ulaznica bila 200 kuna došlo je kušati vina osam tisuća posjetitelja među kojima su bili trgovci, sommelieri, ugostitelji, ljudi iz javnog života, novinari ali i mnogi drugi ljubitelji vina i hrane.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 6 dana

Svečano otvoreni CROAGRO - međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja

Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša zaželjela je dobrodošlicu na sajmove koji su od 1. do 4. 12. 2022. okupili sve najbolje iz poljoprivrede. Međunarodni sajmovi na kojima sudjeluju izlagači iz 21 zemlje, u šest paviljona, na 16.000 četvornih metara imat će 200 sati kvalitetnog program koji će se održavati na šest pozornica
Zagrebački velesajam u četiri dana jedinstveno je mjesto, gdje će se, među ostalim, u uređenim i grijanim paviljonima, promovira poljoprivreda i programi za poljoprivredna zanimanja.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović istaknuo je da Komora oduvijek sudjeluje u aktivnostima i podržava ovu značajnu manifestaciju. Upravo je održavanje ovakvih sajmova jedan od njihovih zadataka kako bi okupljene članove, informirali o svim dostignućima na ovome području. Osvrnuo se i na izazove s kojima smo danas suočeni od energetske krize zbog rata u Ukrajini, rasta cijena za krajnje potrošače i probleme u lancima globalne opskrbe. Naglašena je važnost povezivanja turizma i poljoprivrednih proizvođača.
Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. Pierfrancesco Sacco izrazio je veliko zadovoljstvo što su uključeni u ove sajmove i što su postavili zajedničku izložbu talijanskih tvrtki tzv. Punkt Italija. Na Velesajmu se tako predstavlja 11 talijanskih tvrtki i sektorskih udruženja. Istaknuo je da je Italija svjetski lider u izvozu strojeva za poljoprivrednu proizvodnju i prvi hrvatski dobavljač strojeva za preradu hrane s tržišnim udjelom od 23,4 posto, te vrijednošću izvoza koji je u 2021. porastao za 26 posto.
Zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet na svečanost je otvorenja prenio pozdrave zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Izrazio je svoje impresije i divljenje brojem uređenih paviljona prepunih izlagača. Priznao je da se na Zagrebačkom velesajmu uvijek osjeća izvrsno i to u trostrukoj ulozi – kao zamjenik gradonačelnika, kao arhitekt i kao građanin. Izdvojio je činjenice da Grad Zagreb puno ulaže u kratke lance opskrbe i podržava izravnu kupovinu od proizvođača. Zato je Grad Zagreb na sajmovima osigurao prostore za 32 izlagača s područja Zagreba. Osvrnuo se i na poznatu zagrebačku oznaku standard kvalitete “Plavi ceker”.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tugomir Majdak pozdravio je okupljene u ime premijera Andreja Plenkovića i ministrice poljoprivrede RH Marije Vučković. Naglasio je da je CroAGRO, upravo ono što treba naša poljoprivreda te da ovaj sajam itekako može pripomoći u ostvarenju strateških ciljeva domaće poljoprivrede.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Petir govorila je o svim dobrobitima koje donose pripremljeni sajmovi od direktnih susreta do informiranje o novim tehnologijama. Osvrnula se i na probleme konkurentnosti poljoprivrede koja je suočena s visokim zahtjevima europskih politika, klimatskim poremećajima, rastom cijena energenata. Smatra da je pitanje digitalizacije poljoprivrede ono što će zadržati ljude na selu i pomoći u daljnjem razvitku. Podvukla je da je samodostatnost u poljoprivredi prioritet.
Pomoćnica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju i izaslanica Predsjednika RH Martina Ciglević svečano je otvorila međunarodne sajmove i čestitala na sjajnoj organizaciji. Govorila je o ulozi poljoprivrednika i ruralnom prostoru kao jednom od naših najvećih bogatstava.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: ZV, Zoran Lutz

Svečano otvoreni CROAGRO - međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja
 
 Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša zaželjela je dobrodošlicu na sajmove koji su od 1. do 4. 12. 2022. okupili sve najbolje iz poljoprivrede. Međunarodni sajmovi na kojima sudjeluju izlagači iz 21 zemlje, u šest paviljona, na 16.000 četvornih metara imat će 200 sati kvalitetnog program koji će se održavati na šest pozornica 
 Zagrebački velesajam u četiri dana jedinstveno je mjesto, gdje će se, među ostalim, u uređenim i grijanim paviljonima, promovira poljoprivreda i programi za poljoprivredna zanimanja. 
 Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović istaknuo je da Komora oduvijek sudjeluje u aktivnostima i podržava ovu značajnu manifestaciju. Upravo je održavanje ovakvih sajmova jedan od njihovih zadataka kako bi okupljene članove, informirali o svim dostignućima na ovome području. Osvrnuo se i na izazove s kojima smo danas suočeni od energetske krize zbog rata u Ukrajini, rasta cijena za krajnje potrošače i probleme u lancima globalne opskrbe. Naglašena je važnost povezivanja turizma i poljoprivrednih proizvođača.
 Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. Pierfrancesco Sacco izrazio je veliko zadovoljstvo što su uključeni u ove sajmove i što su postavili zajedničku izložbu talijanskih tvrtki tzv. Punkt Italija. Na Velesajmu se tako predstavlja 11 talijanskih tvrtki i sektorskih udruženja. Istaknuo je da je Italija svjetski lider u izvozu strojeva za poljoprivrednu proizvodnju i prvi hrvatski dobavljač strojeva za preradu hrane s tržišnim udjelom od 23,4 posto, te vrijednošću izvoza koji je u 2021. porastao za 26 posto.
 Zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet na svečanost je otvorenja prenio pozdrave zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Izrazio je svoje impresije i divljenje brojem uređenih paviljona prepunih izlagača. Priznao je da se na Zagrebačkom velesajmu uvijek osjeća izvrsno i to u trostrukoj ulozi – kao zamjenik gradonačelnika, kao arhitekt i kao građanin. Izdvojio je činjenice da Grad Zagreb puno ulaže u kratke lance opskrbe i podržava izravnu kupovinu od proizvođača. Zato je Grad Zagreb na sajmovima osigurao prostore za 32 izlagača s područja Zagreba. Osvrnuo se i na poznatu zagrebačku oznaku standard kvalitete “Plavi ceker”.
 Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tugomir Majdak pozdravio je okupljene u ime premijera Andreja Plenkovića i ministrice poljoprivrede RH Marije Vučković. Naglasio je da je CroAGRO, upravo ono što treba naša poljoprivreda te da ovaj sajam itekako može pripomoći u ostvarenju strateških ciljeva domaće poljoprivrede.
 Predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Petir govorila je o svim dobrobitima koje donose pripremljeni sajmovi od direktnih susreta do informiranje o novim tehnologijama. Osvrnula se i na probleme konkurentnosti poljoprivrede koja je suočena s visokim zahtjevima europskih politika, klimatskim poremećajima, rastom cijena energenata. Smatra da je pitanje digitalizacije poljoprivrede ono što će zadržati ljude na selu i pomoći u daljnjem razvitku. Podvukla je da je samodostatnost u poljoprivredi prioritet.
 Pomoćnica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju i izaslanica Predsjednika RH Martina Ciglević svečano je otvorila međunarodne sajmove i čestitala na sjajnoj organizaciji. Govorila je o ulozi poljoprivrednika i ruralnom prostoru kao jednom od naših najvećih bogatstava.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: ZV, Zoran Lutz

Tomislav Radić
pre 6 dana

VinEko – prva izložba prirodnih vina u Zagrebu
 Na konferenciji za medije održanoj u zagrebačkom diWine Baru najavljena je prva regionalna izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih vina i maslinovih ulja pod nazivom VinEko, koja će se održati u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu 10. prosinca 2022. s početkom u 12 sati.
 
 Izložbu organiziraju tvrtke diWine j,d,o,o, i Indugraf d.o.o. s ciljem skretanja pažnje javnosti na sve važniji trend ekološke i biodinamičke proizvodnje u poljoprivredi, naročito u proizvodnji vina i maslinovih ulja. Manifestacija je prvenstveno namijenjena vinskoj struci, HORECA sektoru te eno-gastro i lifestyle medijima, no otvorena je i za širu javnost, za sve ljubitelje dobre (i prirodne!) kapljice. Na izložbi će svoje proizvode prezentirati dvadeset izlagača – vinara i maslinara.
 
 Ekološka, organska i biodinamička proizvodnja rastući je trend u poljoprivredi na koji treba obratiti pažnju. Hrvatska trenutno ima 6.000 poljoprivrednika okrenutih ka ekološkoj proizvodnji, među kojima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, koji idu u pravcu biodinamike.
 
 „Iako smo imali jako malo vremena za pripremu, uspjeli smo okupiti 20 izlagača, vinara i maslinara iz Hrvatske i susjednih zemalja, no vjerujemo kako će dogodine ova izložba porasti. Jako smo ponosni na cjelokupni program manifestacije, a naročito na predavače koji spadaju u europski vrh stručnjaka relevantnih za teme biodinamike i prirodnih vina“ – izjavila je Irena Lučić, organizatorica izložbe.
 
 Prvo predavanje 10. 12. 22. pod nazivom „O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda“ na rasporedu je u 14 sati, a zajednički će održati dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje s početkom u 16 sati nosi naziv „Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu - pomodni trend ili održiva budućnost?“, održat će Nenad Trifunović Vinopija, vodeći hrvatski vinski bloger i director of business development u tvrtci Wine&More. Osim predavanja, posjetitelji će imati prilike naravno i kušati vina.
 Uz VinEko izložbu organiziran je popratni program. Posjetitelje događanja očekuje živa svirka uz live duo Swing That Blues, nagradna tombola, a na raspolaganju je i info-relax-shopping kutak u kojem će se moći razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu te naposlijetku, iz pop-up-wine shopa ponijeti kući vina po podrumskim cijenama. VinEko izložba ima i umjetničku dimenziju. Bit će to izložba radova izrađenih na platnu napravljenom od tropa grožđa.
 
 Realizacija ove značajne manifestacije ne bi bila moguća bez podrške partnera i sponzora projekta. Prije svega to je Narodno sveučilište Dubrava, koje vodi Željko Šturlić, koje je organizatorima omogućilo besplatan izložbeni prostor i kompletnu infrastrukturu. Zatim, tu je i Hrvatska poljoprivredna komora.
 „Hrvatska poljoprivredna komora uvijek podržava poljoprivrednike u provedbi održivih politika. Upravo smo zbog toga prepoznali važnost VinEko izložbe, kao manifestacije koja skreće pažnju javnosti na važan trend održive poljoprivrede, s naglaskom na vinarstvo i maslinarstvo.“ – izjavila je na konferenciji za medije Tomislava Hodalić, koordinatorica odbora za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
 
 VinEko izložbu svesrdno je podržao i Centar Rudolf Steiner, koji vodi ravnateljica dr.sc. Dijana Posavec, te brojni sponzori među kojima i tvrtka Letina Inox koja će na izložbi predstaviti svoj biodinamički energizator razvijen upravo u suradnji sa Centrom Rudolf Steiner, te tvrtke Panonis i Green Cake – proizvođači ekoloških suhomesnatih proizvoda i slastica.
 
 „Ideja o organizaciji izložbe koja bi okupila ekološke i biodinamičke vinare i maslinare rodila se kroz razgovor i druženje sa proizvođačima.U tvrtci diWine prepoznali smo kvalitetnog partnera i suorganizatora s kojim se nadamo ostvariti dugoročnu suradnju“ – izjavio je Zoran Lutz, idejni začetnik izložbe i direktor tvrtke Indugraf d.o.o., suorganizator projekta.
 
 Neka od ekoloških vina i maslinovih ulja koja će biti predstavljena na izložbi, kušala su se i na konferenciji za medije. Kao vino dobrodošlice okupljene predstavnike medija dočekala je Marmor Collis, kupaža 7 piwi sorti moslavačke vinarije Glavica, dok su se u nastavku konferencije kušali Lovrec sivi pinot iz Međimurja koji posjeduje strogu Austria Biogarantie certifikat, te plavac mali vinarije Opus iz najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarna. Prisutne su oduševila i višestruko nagrađivana ekstradjevičanska maslinova ulja Kota iz zadarskog zaleđa koja je predstavio vlasnik Daniel Klinac: „Kada smo se upustili u proizvodnju maslinovog ulja znali smo da želimo proizvesti vrhunski proizvod. Zasadili smo 10.000 stabala masline na prethodno nikad obrađivanom području, a zatim smo proizvod usavršavali dok nismo potpuno bili zadovoljni kvalitetom i reakcijama kupaca.“
 Više informacija o VinEko izložbi na društvenim mrežama tvrtke diWine: https://facebook.com/DiWineProjectCroatia 
 https://www.instagram.com/diwine_project/ 
 Medijski pokrovitelji izložbe su Gospodarski list (https://gospodarski.hr/) i diWine Portal (https://www.diwine.com.hr/blog)
 Uz kupljenu ulaznicu po cijeni od 100kn za jednu, odnosno 160kn za dvije osobe ostvaruje se pravo na neograničenu degustaciju. Predstavnici medija, vinski profesionalci, sommelieri i ugostitelji imaju besplatan ulaz uz pozivnicu, a udruge vinara i ljubitelja vina ostvaruju pravo na povlaštenu cijenu od 50kn po osobi. Ulaznice su u pretprodaji dostupne putem Entrio sustava kao i u diWine Baru, Ilica 93. Uz kupljenu ulaznicu posjetitelji dobivaju na dar knjigu „Vinska abeceda“ o kultu pijenja vina kao i Kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u Hrvatskoj.
 Pripremio:Tomislav Radić
 Foto: Željko Novaković

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Božićno pivo
 Zagrebačka pivovara predstavlja 33. izdanje blagdanskog piva. Ožujsko Božićno ima novo ruho koje, kao i prošle godine, potpisuje mlada umjetnica i ilustratorica Tea Jurišić. Riječ je o tradiciji dugoj više od 30 godina kojom Zagrebačka pivovara uz pomoć poznatih hrvatskih umjetnika stvara prigodna mala umjetnička djela na svojim etiketama koje imaju svoje mjesto u hrvatskoj vizualnoj kulturi. 
 Do sada su brojni umjetnici među kojima i Ivan Lacković Croata, Miroslav Šutej, Vasko Lipovac, Miron Milić, Zlatan Vehabović i mnogi drugi dali svoj doprinos tradiciji ukrašavanja Božićnog piva. 
 Kao i prošle godine, Teu Jurišić su i za novu etiketu inspirirali njeni najbliži - obitelj. "Moj rad simbolizira osobe s kojima sam najviše povezana i koje me najsrčanije podržavaju u radu. Za mene je Božić upravo sinonim za obitelj, veselje i druženje i ovim malim omažem nazdravljam za svoje najdraže", rekla je je.
 Tea Jurišić diplomirala je na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a svojim radom i ilustratorskim tehnikama privukla je pažnju publike i zaljubljenika u umjetnost. Već godinama surađuje sa svojim radovima u mnogim zemljama, a najviše se pronalazi u tehnikama akvarela na papiru te raznim crtaćim i digitalnim tehnikama. Osim toga, poznata je i po muralima koji krase ulice gradova Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Italije i Norveške.
 „Tea Jurišić je prvu etiketu Božićnog piva oslikala prošle godine, a taj motiv se i potrošačima i nama toliko svidio da smo nastavili suradnju. Ponosni smo i na sve dosadašnje suradnje s hrvatskim umjetnicima i na umjetnička djela koja stvaraju na našim etiketama te što ćemo i ove godine na taj način približiti svečani osjećaj blagdana našim potrošačima. Božićno vrijeme je mnogima najljepše vrijeme u godini i zato ovim prigodnim etiketama želimo dodatno probuditi blagdanski duh“, rekla je Diana Jokić, menadžerica korporativnih komunikacija u Zagrebačkoj pivovari.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Advent kod Matije
U strogom centru Zagreba, u dvorištu Tkalče 12 danas počeo je Advent kod Matije. Osmislio ga je poznati zagrebački ugostitelj Matija Nikolić pretvarajući naoko jednostavno gradsko dvorište (u kojem se nalazi lokal Wok by Matija) u blagdansku čaroliju! U dvorištu će se tijekom cijelog Zagrebačkog Adventa, moći uživati u domaćoj hrani, kvalitetnom kuhanom vinu, ali i odličnoj zabavi.
Čuček u Kini, rastepena krvavica,zimski wok, buncek dog samo su neke poslastice u najveselijem zagrebačkom dvorištu a uvod u Advent kod Matije- bio je u četvrtak 24. 11. 2022. Među brojnim uzvanicima bili su i Uršula Tolj, Zoran Vakula, Mirta Zečević i drugi poznati gosti.
Čuček na indijski, kineski ili zagorski? U mekanom tartaruga pecivu je piletina s dodatkom začina karakterističnih za kinesku, indijsku ili tradicionalnu, zagorsku kuhinju. Čuček na indijski je spoj curry umaka, povrća, piletine i sira. Čuček na kineski je nešto intenzivnijeg okusa, a piletini bez antibiotika "Međimursko pile", koje Matija koristi u svim svojim wokovima je dodan Szechuan umak i drugi kineski začini,povrće i sir. Čuček na zagorski je kombinacija piletine, špeka, domaćeg povrća i sira s tradicionalnim zagorskim začinima.
U Adventsko vrijeme jedu se kobasice, buncek, krvavice s kiselim zeljem. U Adentu kod Matije nudi se posebna ponuda tartaruga sendviča u kojima je 'rastepena krvavica', 'rastepena sarma', buncek dog, ali i "Brko i Brko" kobasice među kojima je domaća, kranjska, češnjovka, vepar i kranjska sa sirom.
Za ljubitelje pečenja Matijini stručnjaci Brko i Brko za vrijeme Adventa svakog će dana peći buncek, rolanu vratinu i odojke.
“Svakog će se dana kuhati kuhano vino po posebnoj recepturi” - kaže Matija i otkriva da dodaje kuhanom vinu anis, šumsko voće, limetu i prah aronije.
U vrijeme Adventa Matija je osmislio posebnu ponudu za najmlađe. Klincima je na meniju Polidog za kojeg se koriste Poli hrenovke Perutnine Ptuj PIPO Čakovec, izrađene od 90% najkvalitetnijeg pilećeg mesa i koje ne sadrže gluten i imaju Halal certifikat. Kao slastica pripremaju se fritule prelivene čokoladom, vanilijom ili jagodom.
Advent kod Matije kreće 26.11.2022 i taje sve do 01.01.2023, a čarolija dvorišta počinje svakog dana od 17:00 sati i traje sve do ponoći. Od 19:00 sati pa sve do 23:00 sata, svakog dana za odličnu atmosferu zadužen je DJ s zadatkom - dvorište ispuniti zvukovima popularnih Božićnih hitova uz koje će se i zaplesati!
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Advent kod Matije
 U strogom centru Zagreba, u dvorištu Tkalče 12 danas počeo je Advent kod Matije. Osmislio ga je poznati zagrebački ugostitelj Matija Nikolić pretvarajući naoko jednostavno gradsko dvorište (u kojem se nalazi lokal Wok by Matija) u blagdansku čaroliju! U dvorištu će se tijekom cijelog Zagrebačkog Adventa, moći uživati u domaćoj hrani, kvalitetnom kuhanom vinu, ali i odličnoj zabavi.
 Čuček u Kini, rastepena krvavica,zimski wok, buncek dog samo su neke poslastice u najveselijem zagrebačkom dvorištu a uvod u Advent kod Matije- bio je u četvrtak 24. 11. 2022. Među brojnim uzvanicima bili su i Uršula Tolj, Zoran Vakula, Mirta Zečević i drugi poznati gosti.
 Čuček na indijski, kineski ili zagorski? U mekanom tartaruga pecivu je piletina s dodatkom začina karakterističnih za kinesku, indijsku ili tradicionalnu, zagorsku kuhinju. Čuček na indijski je spoj curry umaka, povrća, piletine i sira. Čuček na kineski je nešto intenzivnijeg okusa, a piletini bez antibiotika "Međimursko pile", koje Matija koristi u svim svojim wokovima je dodan Szechuan umak i drugi kineski začini,povrće i sir. Čuček na zagorski je kombinacija piletine, špeka, domaćeg povrća i sira s tradicionalnim zagorskim začinima.
 U Adventsko vrijeme jedu se kobasice, buncek, krvavice s kiselim zeljem. U Adentu kod Matije nudi se posebna ponuda tartaruga sendviča u kojima je 'rastepena krvavica', 'rastepena sarma', buncek dog, ali i "Brko i Brko" kobasice među kojima je domaća, kranjska, češnjovka, vepar i kranjska sa sirom.
 Za ljubitelje pečenja Matijini stručnjaci Brko i Brko za vrijeme Adventa svakog će dana peći buncek, rolanu vratinu i odojke.
 “Svakog će se dana kuhati kuhano vino po posebnoj recepturi” - kaže Matija i otkriva da dodaje kuhanom vinu anis, šumsko voće, limetu i prah aronije. 
 U vrijeme Adventa Matija je osmislio posebnu ponudu za najmlađe. Klincima je na meniju Polidog za kojeg se koriste Poli hrenovke Perutnine Ptuj PIPO Čakovec, izrađene od 90% najkvalitetnijeg pilećeg mesa i koje ne sadrže gluten i imaju Halal certifikat. Kao slastica pripremaju se fritule prelivene čokoladom, vanilijom ili jagodom.
 Advent kod Matije kreće 26.11.2022 i taje sve do 01.01.2023, a čarolija dvorišta počinje svakog dana od 17:00 sati i traje sve do ponoći. Od 19:00 sati pa sve do 23:00 sata, svakog dana za odličnu atmosferu zadužen je DJ s zadatkom - dvorište ispuniti zvukovima popularnih Božićnih hitova uz koje će se i zaplesati!
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

ABC sir osvaja tržišta Austrije i Njemačke
 
 Više od 50% ukupne proizvodnje ABC svježeg sira se plasira u izvozu, a izlaskom na 
 nova tržišta taj će udio dodatno rasti 
 
 ABC svježi krem sir može se nabaviti u vodećim trgovačkim lancima u Austriji i Njemačkoj. Rezultat je to nove suradnje Belja plus i tvrtke Adriatic Group, dugogodišnjeg distributera na tim tržištima. 
 
 Brojnim turistima koji iz Austrije i Njemačke svake godine dolaze na Jadran, ABC svježi krem sir je dobro poznat, a nerijetko se događalo da su turisti slali upite gdje ga mogu kupiti u svojoj zemlji. Od ovog tjedna ABC je je prisutan i na tim tržištima. 
 
 „Iznimna nam je čast što smo dogovorili suradnju i plasman ABC krem sira na tržište Austrije i Njemačke s tvrtkom Adriatic Group, Austrija. Na obostrano zadovoljstvo potpisana je višegodišnja suradnja, a prva isporuka ABC sira u trgovine diljem Austrije i Njemačke je uspješno realizirana. Ostvarili smo partnerski odnos s distributerom pa očekujemo odlične prodajne rezultate na ova dva vrlo važna europska tržišta. Hrana visoke kvalitete je tražena svuda u svijetu pa nam kontinuirano raste prodaja na tržištima na kojima smo prisutni s ABC sirom, a vrlo brzo očekujemo i potpisivanje novog ugovora za distribuciju ABC sira na Dalekom Istoku čime ćemo dodatno povećati udio izvoza. U ovom trenutku se više od 50% ukupne proizvodnje ABC sira plasira na izvozna tržišta“ izjavio je Marko Žeravica, rukovoditelj izvoza Belja plus d.o.o.
 
 „Adriatic Group distribuira vodeće prehrambene brendove s prostora Adria regije na tržište Zapadne Europe. Kao vodeći distributer sa dugogodišnjim iskustvom u ovom segmentu uvjereni smo da je ABC sir proizvod velikog potencijala i da će biti izvrsno prihvaćen na ovom tržištu. Proizvode iz Adria regije plasiramo u vodeće trgovačke lance, ali i na tržište Zapadne Europe.“ izjavio je Amir Bekić, iz CEO Adriatic Group.
 
 ABC svježi krem sir je poznat po svojoj jednostavnosti i bogatom okusu za koji je zaslužno ekstra kvalitetno mlijeko s vlastitih farmi i farmi kooperanata. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu

!6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica.
U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedno s Ivom Laštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer inspiriran istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.

Dobrodošlicu je poželio s Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s bakalar umakom i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo, otvarajući apetit uz prosecco Tenuta Sant'Anna, koji na naše tržište plasira wine bar Bornstein.

Sezonski i na žlicu - slijedila je gusta, kremasta Bučina juha s malo đumbira, poškropljena stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre, koje je predstavio Josip Noršić. Njegova obitelj već je dugo u tom poslu. Imaju 20 hektara zasađenih bučom, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja.

Izlet na more - u tanjurima I čašama - dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima. To jelo sa žlicom traži jako i robusno vino. Upravo takav bio je Viški grdelin Plavac mali 2018., vino koje je pretpremijerno predstavljeno na ovom eventu, a službena premijera bit će na skorašnjem festivalu Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Ambalažom 'običnog' vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.

Ragu od junećeg repa - jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Meso se kuhalo 18 sati na tihoj vatri da bi postalo gotovo kremasto kao mille feuille krumpir, kojim je upotpunjen okus ovog ragua. Cabernet sauvignon 2018. Damira Bogdanovića izvrsno je pratio ovaj zaista poseban specijalitet.

Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku, na Radošu, jednom od vrhunskih položaja s kojeg dolazi i chardonnay. Zasad je proizvodnja u malim količinama, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na Oio Vivo & WINE Shop Bar u Zagrebu, (Vlaška 33), koji je otvorio u suradnji s proizvođačem ekstradjevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo a koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rozinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.

Nakon svega poslužena je talijanska kava Cagliari, koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović. Inače kava je u raznim varijantama - mljevena, u zrnu i kapsulama - a poslužena je kao klasični espresso. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.

Kušalo se I destilate Perković iz Bregane ( Viljamovka, Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Obitelj Perković spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata pa im je dodijeljena titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za izvozne proizvode.

I na kraju na stolovima Ježeve kućice našle su se količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata uz koje je posluženo vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020. iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.
Eno gastro priču ove večeri, upotpunila je zanimljiva prezentacija brenda The Fabric, iza kojeg se kriju luksuzni i personalizirani jelovnici, vinske karte i ostale grafičke potrepštine za ugostiteljstvo. Svi proizvodi ručno su rađeni, od vrhunskih materijala i grafički dosljedni u kreaciji za što se pobrinuo dizajner Denis Marelić, dok je njegova supruga Zrinka Ljevar Marelić zadužena za marketinške i prodajne aktivnosti.
Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, kava i puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja druženja u maksimirskoj šumi uz stihove iz 'Ježeve kućice': 'Niže se ručak četverosatni, zategnu trbuh k'o bubanj ratni.'
Pripremio: Tomislav Radić
Foto:Marko Čolić

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu
 
 !6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica. 
 U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedno s Ivom Laštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer inspiriran istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.
 
 Dobrodošlicu je poželio s Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s bakalar umakom i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo, otvarajući apetit uz prosecco Tenuta Sant'Anna, koji na naše tržište plasira wine bar Bornstein.
 
 Sezonski i na žlicu - slijedila je gusta, kremasta Bučina juha s malo đumbira, poškropljena stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre, koje je predstavio Josip Noršić. Njegova obitelj već je dugo u tom poslu. Imaju 20 hektara zasađenih bučom, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja.
 
 Izlet na more - u tanjurima I čašama - dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima. To jelo sa žlicom traži jako i robusno vino. Upravo takav bio je Viški grdelin Plavac mali 2018., vino koje je pretpremijerno predstavljeno na ovom eventu, a službena premijera bit će na skorašnjem festivalu Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Ambalažom 'običnog' vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.
 
 Ragu od junećeg repa - jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Meso se kuhalo 18 sati na tihoj vatri da bi postalo gotovo kremasto kao mille feuille krumpir, kojim je upotpunjen okus ovog ragua. Cabernet sauvignon 2018. Damira Bogdanovića izvrsno je pratio ovaj zaista poseban specijalitet. 
 
 Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku, na Radošu, jednom od vrhunskih položaja s kojeg dolazi i chardonnay. Zasad je proizvodnja u malim količinama, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na Oio Vivo & WINE Shop Bar u Zagrebu, (Vlaška 33), koji je otvorio u suradnji s proizvođačem ekstradjevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo a koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rozinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.
 
 Nakon svega poslužena je talijanska kava Cagliari, koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović. Inače kava je u raznim varijantama - mljevena, u zrnu i kapsulama - a poslužena je kao klasični espresso. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.
 
 Kušalo se I destilate Perković iz Bregane ( Viljamovka, Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Obitelj Perković spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata pa im je dodijeljena titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za izvozne proizvode.
 
 I na kraju na stolovima Ježeve kućice našle su se količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata uz koje je posluženo vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020. iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.
 Eno gastro priču ove večeri, upotpunila je zanimljiva prezentacija brenda The Fabric, iza kojeg se kriju luksuzni i personalizirani jelovnici, vinske karte i ostale grafičke potrepštine za ugostiteljstvo. Svi proizvodi ručno su rađeni, od vrhunskih materijala i grafički dosljedni u kreaciji za što se pobrinuo dizajner Denis Marelić, dok je njegova supruga Zrinka Ljevar Marelić zadužena za marketinške i prodajne aktivnosti.
 Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, kava i puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja druženja u maksimirskoj šumi uz stihove iz 'Ježeve kućice': 'Niže se ručak četverosatni, zategnu trbuh k'o bubanj ratni.'
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto:Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Les noirs
 
 Vinari iz Hrvatske, Galić, Sontacchi i Šember nastupili su 15. i 16. 10. 2022., u Idriji, u Kendovom dvorcu, u Sloveniji, među 28 vrhunskih vinara, predstavnika 10 zemalja, koji su se okupili na jedinom masterclass-u i festivalu Pinota Crnog u jugoistočnoj Europi "Modri Les Noirs", kojeg od ljeta 2018. organizira vinski podrum TILIA estate slovenska Kuća pinota . Tema festivala bila je identitet i kreativnost u proizvodnji tog profinjenog vina koje ponekad zovu i "kralj vina".
 Modri Les Noirs Festival pretvara se u značajno okupljanje proizvođača i ljubitelja ove sorte i sve je bliže festivalima u Oregonu i Novom Zelandu, najjačim zemljama proizvodnje ove sorte izvan Burgundije.
 „Došlo je do renesanse identiteta kod naših vinara, tako da vina više i više teža k naglašenoj sortnosti. Laganije tijelo uz eleganciju s bogatim spektrom okusa svježeg crvenog voća. Vinari tome pristupaju sa sve više preciznosti i predanosti. S jedne strane, inspirirani su tajanstvenim vinima Burgundije, a s druge strane traže vlastite karakteristike.“, zaključio je Matjaž Lemut, direktor i enolog TILIA estate – Kuće pinota, renomirani enolog i glavni organizator događanja.
 Engleski vinski kritičar Quinten Sadler, koji je zajedno s Lemutom vodio majstorske radionice kaže: „U Sloveniju sam se vratio s velikom radošćom. Kušali smo široku paletu vina iz ovog dijela Europe i iz Francuske. Sva su napravljena sa strašću i razveselila su nas. Na ozbiljnijoj razini, pokazali su nam da je "pinotizam" crnog pinota prisutan u svima, a da se izražava na različite načine." 
 Posjetitelji su na jednostavan način mogli kušati stotinu najkreativnijih vina pinota crnog iz raznih zemalja te sudjelovati u kratkim radionicama pod vodstvom Sadlera, gdje su učili o francuskim pinotima crnim.
 Na masterclassu svoje pinote predstavilo je 13 odabranih vinara, a sudionici aktivno su sudjelovali u raspravi a među njima i Tomaž Sršen, legenda slovenskog enogastro novinarstva, urednik časopisa Dolce Vita i Mario Meštrovič, hrvatski ocjenivač na Decanter World Wine Awards (DWWA). 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić, Jaka Babnik

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu.
Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja.
Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova.
Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
 Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
 Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
 Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu. 
 Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
 Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja. 
 Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova. 
 Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
 Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
 Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
 Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Photo: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Wine EnoGastro VIP Event
 
 Već je za godinu 2023. najavljen 7. Wine EnoGastro VIP Event. Događaj je to koji je ponajprije usmjeren je na restoratere i hotelijere, na HoReCa sektor i turizam ali je zanimljiv i za sve vinoljupce i poklonike dobre hrane.
 
 U sljedećoj godini tim agencije Ricerca Mercato koji vodi Dantes Begić organizira pet evenata:
 – Rijeka, hotel Bonavia Plava Laguna, 1. ožujka 2023.
 – Novigrad, hotel Rivalmare i Centar za manifestacije, 3. ožujka 2023.
 – Split, hotel Amphora, 15. ožujka 2023.
 – Zadar, Falkensteiner Hotel & Spa Iadera, 17. ožujka 2023.
 Zagreb, hotel Antunović, 29. ožujka 2023.
 
 Na Wine EnoGastro VIP Eventima u 2022. na pet evenata bilo je 1800 gostiju iz ugostiteljsko-turističke struke, sudjelovalo je 25 govornika i edukatora s 21 različitom temom, a svoje kuharsko umijeće i specijalitete prezentiralo je 30 chefova – kuharskih majstora. Gosti su se mogli educirati kroz degustaciju 50 različitih lokalnih specijaliteta, koji su bili sljubljeni s vrhunskim vinima.
 
 Ograničen je broj izlagača, a organizator nastoji predstaviti lokalne proizvođače i lokalnu enogastronomiju.
 
 Edukativni Cooking Show opet će biti humanitaran, na kojem će sudjelovati restorateri i hotelijeri koji žele pokazati humanost i žele pomoći potrebitima.
 
 Glavni ciljevi eventa su edukacija HoReCa sektora (djelatnika – menadžera hrane i pića, konobara, sommeliera, kuhara, barista…) te proizvođača vina i raznih delicija kao i njihovo poslovno povezivanje uz podizanje razine znanja, kvalitete ponude i usluge.
 
 "U 2023. godini na našim eventima imat ćemo puno vrlo lijepih noviteta kao i svake godine, jer smo nepresušni izvor ideja. Naši gosti nas prepoznaju kao jedinstven i drugačiji događaj, a takvi ćemo nastojati i ostati. Ciljano na evente pozivamo restoratere i hotelijere i općenito HoReCa struku, jer nam je cilj educirati ih i povezati s kvalitetnim proizvođačima raznih delicija i proizvoda.
 
 Naš glavni posao su Mystery Guest projekti (Tajni gost) koji nam ukazuju na mane, probleme i nedostatke našeg turizma. Tijekom i ove godine projekti su nam pokazali da moramo raditi na izražaju lokalne ponude, ali i da imamo sve veći problem s kvalitetom usluge na koji već godinama ukazujemo. Sezona je bila jako dobra, a kvalitetu usluge i odnosa prema gostu imali smo na osrednjem nivou. Takvom razinom kvalitete usluge ne smijemo biti zadovoljni već nešto poduzeti. Kroz naše projekte Tajni gost ustanovili smo da u 85% ugostiteljskih objekata (restorana, konoba, bistroa i barova) djelatnici ne pozivaju na ponovni dolazak, a u čak 60% objekata nisu nam se zahvalili na dolasku niti su nas pozdravili na odlasku. To je naša zbilja! Zato našim eventima želimo potaknuti HoReCa sektor na edukacije. Naša ćemo predavanja tim više usmjeriti na edukacije s ciljem podizanja razine kvalitete usluge.
 
 Gosti će moći uživati u enogastronomskim radionicama i prezentacijama koje će voditi vrhunski međunarodni i hrvatski predavači, sommelieri, ugostitelji, barmeni, chefovi i baristi, dok će između predavanja i radionica, svi gosti imati priliku degustirati proizvode ili poslušati prezentacije brojnih vrlo kvalitetnih izlagača te se s njima poslovno povezati i dogovoriti suradnju.
 
 Potporu projektima očekujemo i ove godine od Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, a iznimno važno partnerstvo očekujemo od Hrvatske turističke zajednice, županija i gradova domaćina i njihovih turističkih zajednica, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore", izjavio je organizator Dantes Begić.
 
 Organizator poziva sve zainteresirane potencijalne partnere i izlagače kao i dosadašnje partnere i izlagače (vino, rakije, meso, pršuti, kobasice, sir, riba, ugostiteljska oprema i proizvođače raznih kvalitetnih proizvoda) koji žele biti dio ovih evenata mogu se obratiti iskazanim interesom i upitom za suradnju na email: info@dantes.biz
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Arhiva Wine EnoGastro

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Kutinski škrleti u diWine Baru
Seletković, Košutić, Glavica i Klet Romić, vinari nove generacije – pokazali su veliku umješnost u proizvodnji različitih stilova škrleta.
U novootvorenom zagrebačkom diWine Baru u četvrtak 20. listopada, održana je prezentacija vina škrlet kutinskih mladih vinara. Na prezentaciji su se mogli kušati mladi, još nefiltrirani škrleti, prošlogodišnji – još uvijek zavodljivo svježi – škrletni uratci, ali i moćni „odležanci“ i macerati, školovani u bačvama i amforama. Kušalo se i druga zanimljiva vina, poput muškata ottonela vinarije Seletković, kupaže osam piwi sorti kojom se poigrao Antun Glavica i frankovke mladog Nikice Katića iz Kleti Romić.
Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su škrlet odlučiti oblikovati u svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima, koji znaju uživati u dobroj kapljici. Proizvode 15.000 butelja škrleta godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima, sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – te Cabernet sauvignon 2019. velikog potencijala.
Hrvoje Košutić, vinskim je znalcima već otprije poznat po zapaženim rezultatima koje postiže sa svojim škrletima, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje, osvojivši drugo mjesto na ocjenjivanju „Vinske zvijezde“ za svoj Košutić Familia 2020. To vino kušalo se u magnum izdanju. Vino je rezultat „dizajna“ nastalog u vinogradu, a zatim i znalačkog podrumarenja u kombinaciji dvodnevne maceracije i 15 mjeseci sur lie odležavanja u velikom hrastu. Osim škrleta vinarija Košutić ima i druge, pretežito bijele kontinentalne sorte, poput graševine, rajnskog rizlinga i bijelog pinota a u kupaži pod nazivom Sedminac čije ime potječe od 40-ak godina starog vinograda sađenog u sedam redova, prevladavaju graševina i škrlet. Ponudu ove vinarije zaokružuju pjenušac Noel i cabernet sauvignon.
Na Mramor brdu kod Repušnice smjestili su se vinogradi Antuna Glavice, koji je vina proizvodio za osobne potrebe i tek je odnedavno prisutan na komercijalnom tržištu.Kušalo se macerate iz amfore s 9-mjesečnim odležavanjem na tropu. Najveću pažnju privukla kupaža osam piwi sorti, pokusno uzgojenih na dva vinogradarska položaja.
Na prezentacijskom stolu Nikice Katića, vinara poznatog moslavačkog gastro odredišta Klet Romić, bili su škrleti i tri godine stara, ručno rezana šunka, koju Katić načinje samo u posebnim prilikama poput Božića, rođendana i - eto – vinske kušaonice u diWine Baru. Osim odležanih škrleta kušalo se i potpuno mlado vino buteljirano samo za ovu priliku, pjenušac Larita, jednogodišnji škrlet i "odležanaci" 190 i 329 koje Katić imenuje prema broju dana provedenih u bačvi i vina DragoNade, kupaže graševine i škrleta. Kušala se i dobro izbalansirana frankovka. Većina vina plasira se u Kleti Romić, čija tradicija ugostiteljstva seže u 1974. godinu.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: diWine Portal

Kutinski škrleti u diWine Baru
 Seletković, Košutić, Glavica i Klet Romić, vinari nove generacije – pokazali su veliku umješnost u proizvodnji različitih stilova škrleta.
 U novootvorenom zagrebačkom diWine Baru u četvrtak 20. listopada, održana je prezentacija vina škrlet kutinskih mladih vinara. Na prezentaciji su se mogli kušati mladi, još nefiltrirani škrleti, prošlogodišnji – još uvijek zavodljivo svježi – škrletni uratci, ali i moćni „odležanci“ i macerati, školovani u bačvama i amforama. Kušalo se i druga zanimljiva vina, poput muškata ottonela vinarije Seletković, kupaže osam piwi sorti kojom se poigrao Antun Glavica i frankovke mladog Nikice Katića iz Kleti Romić.
 Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su škrlet odlučiti oblikovati u svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima, koji znaju uživati u dobroj kapljici. Proizvode 15.000 butelja škrleta godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima, sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – te Cabernet sauvignon 2019. velikog potencijala.
 Hrvoje Košutić, vinskim je znalcima već otprije poznat po zapaženim rezultatima koje postiže sa svojim škrletima, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje, osvojivši drugo mjesto na ocjenjivanju „Vinske zvijezde“ za svoj Košutić Familia 2020. To vino kušalo se u magnum izdanju. Vino je rezultat „dizajna“ nastalog u vinogradu, a zatim i znalačkog podrumarenja u kombinaciji dvodnevne maceracije i 15 mjeseci sur lie odležavanja u velikom hrastu. Osim škrleta vinarija Košutić ima i druge, pretežito bijele kontinentalne sorte, poput graševine, rajnskog rizlinga i bijelog pinota a u kupaži pod nazivom Sedminac čije ime potječe od 40-ak godina starog vinograda sađenog u sedam redova, prevladavaju graševina i škrlet. Ponudu ove vinarije zaokružuju pjenušac Noel i cabernet sauvignon.
 Na Mramor brdu kod Repušnice smjestili su se vinogradi Antuna Glavice, koji je vina proizvodio za osobne potrebe i tek je odnedavno prisutan na komercijalnom tržištu.Kušalo se macerate iz amfore s 9-mjesečnim odležavanjem na tropu. Najveću pažnju privukla kupaža osam piwi sorti, pokusno uzgojenih na dva vinogradarska položaja.
 Na prezentacijskom stolu Nikice Katića, vinara poznatog moslavačkog gastro odredišta Klet Romić, bili su škrleti i tri godine stara, ručno rezana šunka, koju Katić načinje samo u posebnim prilikama poput Božića, rođendana i - eto – vinske kušaonice u diWine Baru. Osim odležanih škrleta kušalo se i potpuno mlado vino buteljirano samo za ovu priliku, pjenušac Larita, jednogodišnji škrlet i "odležanaci" 190 i 329 koje Katić imenuje prema broju dana provedenih u bačvi i vina DragoNade, kupaže graševine i škrleta. Kušala se i dobro izbalansirana frankovka. Većina vina plasira se u Kleti Romić, čija tradicija ugostiteljstva seže u 1974. godinu. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: diWine Portal

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Koje vino uz Baranjski kulen?

Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava.
Na velikom izložbenom prostoru Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević, a uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala, riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.
„U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja jer je naša radionica bila popunjena do posljednjeg mjesta što je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda“ istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i jedan od moderatora radionice o Baranjskom kulenu i baranjskim vinima.
Uz stručno vodstvo publicista Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu.
Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu koji nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike, a ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina, a ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Arhiva Udruge

Koje vino uz Baranjski kulen? 
 
 Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava. 
 Na velikom izložbenom prostoru Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević, a uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala, riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.
 „U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja jer je naša radionica bila popunjena do posljednjeg mjesta što je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda“ istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i jedan od moderatora radionice o Baranjskom kulenu i baranjskim vinima.
 Uz stručno vodstvo publicista Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu. 
 Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu koji nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike, a ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina, a ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Arhiva Udruge

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Slamić obiteljska boutique vinarija
Po povratku iz Njemačke sredinom devedesetih nakon desetljeća gastarbajterstva Dane Slamić odlučio je nastaviti rad u obiteljskom vinogradu. Dok je bio na radu u inozemstvu vinograd su održavali ljudi iz njegova sela. Vinarija Slamić ima 1500 trsova u Ljubostinju, 3000 u šibenskom Donjem polju a kada su krenuli profesionalno prije jednog desetljeća imali su po ženskoj liniji i 5000 loza u Nadinu. Danas više nisu vlasnici tog vinograda ali i dalje iz njega kupuju grenach kao i iz drugih vinograda u šibenskom zaleđu tako da je godišnja proizvodnja od 10 do 12000 litara vina. U doba kada Dane Slamić nastavlja sa vinogradarstvom njegov sin Davor kupuje hotel Borovnik u Tisnom i počinje ugostiteljski dio priče. Zapravo, Davor predlaže ocu da kupe još trsova i naprave malu vinariju. Danas vina imaju u svome hotelu, u više restorana na šibenskoj rivijeri, u Karlovcu i u Zagrebu.
Vinarija je predstavljena u prostorijama Češke besede u Zagrebu na tribini " Vrijeme je za..." koju su organizirali sommellier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić.
Na promociji na početku poslužena su dva suha pjenušca koji su prije nekoliko mjeseci izašla na tržište, Didin san bijeli 12% alkohola(60% pošip i maraština i 40% debit i trbljan) i Sidin san rose¸12% alkohola (grenach). Ta vina uradak su poznatog majstora za pjenušce Gorana Marmilića, njihovog enologa. Vinski stručnjak Franjo Francem rekao je : " Od grenacha se može napraviti sve. Lagano vino, teže, ozboljnije crno a kao što vidimo i pjenušac". Grožđe bijelog je pri branju imalo 17.3 sladora, 6.1 kiseline i 4.4 na kraju ostatak šećera. Rose od 100% grenacha je imao 17% sladora, 5.3 kiseline i 3.8 ostatka šećera. Pjenušci imaju slasti, punoću okusa a u slučaju rosea i gorčinu na završetku gutljaja koja je dobrodošla.
Nakon pjenušaca kušalo se rose od grenacha, koji je bio kraće na maceraciji. Alkohol je 13.5%, slador u preradi 17.3, a kiselina 4.6. U procesu proizvodnje po riječima Luke Slamića, koji je bio predstavnik vinarije, čekaju trenutak u pretakanju dok ne dobiju traženu boju. Franjo Francem je zaključio da je ovaj rose bio najbolji od šest vina koja su ponuđena. Testiranje na tribini završeno je sa dva odležana crna vina. Syrah 2015. (slador pri branju 21.8 a kiselina 6.4 , 14% alkohola) te Babić 2017. (slador 19.8 a kiseline 6.2, alkohol 13.5%)
Syrah star 7 godina je bio u bariku 18 mjeseci. Dolazi iz vlastitog vinograda u Donjem polju. Grožđe je bilo reducirano zelenom berbom. To je sortno vrlo kompleksno vino, duboke granatne boje koju dobijaju vina s više od 5 godina starosti. Sada je na malo izmaklom vrhuncu trajanja i trebalo bi ga piti i prodati u kraćem razdoblju.Vino je dekantirano samo dva sata prije kušanja što je trebalo učiniti još nekoliko sati ranije.
Na kraju ali ne i poslljednje po vrijednosti Babić iz 2017. I ovdje je napravljen odabir najboljih grozdova u berbi. Babić je bio u drvu dvije godine. Ima začinskih nota, zrela šljiva, složene strukture, boja crvena sa nijansom ljubičaste. Kako je rekao sommellier Tomislav Jakopović: "Babić je jako uzbudljivo vino o kojemu puno znamo ali se još ima za učiti." Francem je konstatira da je babić sada u vrhunskoj formi i da ga sada treba i prodati.
Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić

Slamić obiteljska boutique vinarija
 Po povratku iz Njemačke sredinom devedesetih nakon desetljeća gastarbajterstva Dane Slamić odlučio je nastaviti rad u obiteljskom vinogradu. Dok je bio na radu u inozemstvu vinograd su održavali ljudi iz njegova sela. Vinarija Slamić ima 1500 trsova u Ljubostinju, 3000 u šibenskom Donjem polju a kada su krenuli profesionalno prije jednog desetljeća imali su po ženskoj liniji i 5000 loza u Nadinu. Danas više nisu vlasnici tog vinograda ali i dalje iz njega kupuju grenach kao i iz drugih vinograda u šibenskom zaleđu tako da je godišnja proizvodnja od 10 do 12000 litara vina. U doba kada Dane Slamić nastavlja sa vinogradarstvom njegov sin Davor kupuje hotel Borovnik u Tisnom i počinje ugostiteljski dio priče. Zapravo, Davor predlaže ocu da kupe još trsova i naprave malu vinariju. Danas vina imaju u svome hotelu, u više restorana na šibenskoj rivijeri, u Karlovcu i u Zagrebu.
 Vinarija je predstavljena u prostorijama Češke besede u Zagrebu na tribini " Vrijeme je za..." koju su organizirali sommellier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić. 
 Na promociji na početku poslužena su dva suha pjenušca koji su prije nekoliko mjeseci izašla na tržište, Didin san bijeli 12% alkohola(60% pošip i maraština i 40% debit i trbljan) i Sidin san rose¸12% alkohola (grenach). Ta vina uradak su poznatog majstora za pjenušce Gorana Marmilića, njihovog enologa. Vinski stručnjak Franjo Francem rekao je : " Od grenacha se može napraviti sve. Lagano vino, teže, ozboljnije crno a kao što vidimo i pjenušac". Grožđe bijelog je pri branju imalo 17.3 sladora, 6.1 kiseline i 4.4 na kraju ostatak šećera. Rose od 100% grenacha je imao 17% sladora, 5.3 kiseline i 3.8 ostatka šećera. Pjenušci imaju slasti, punoću okusa a u slučaju rosea i gorčinu na završetku gutljaja koja je dobrodošla. 
 Nakon pjenušaca kušalo se rose od grenacha, koji je bio kraće na maceraciji. Alkohol je 13.5%, slador u preradi 17.3, a kiselina 4.6. U procesu proizvodnje po riječima Luke Slamića, koji je bio predstavnik vinarije, čekaju trenutak u pretakanju dok ne dobiju traženu boju. Franjo Francem je zaključio da je ovaj rose bio najbolji od šest vina koja su ponuđena. Testiranje na tribini završeno je sa dva odležana crna vina. Syrah 2015. (slador pri branju 21.8 a kiselina 6.4 , 14% alkohola) te Babić 2017. (slador 19.8 a kiseline 6.2, alkohol 13.5%)
 Syrah star 7 godina je bio u bariku 18 mjeseci. Dolazi iz vlastitog vinograda u Donjem polju. Grožđe je bilo reducirano zelenom berbom. To je sortno vrlo kompleksno vino, duboke granatne boje koju dobijaju vina s više od 5 godina starosti. Sada je na malo izmaklom vrhuncu trajanja i trebalo bi ga piti i prodati u kraćem razdoblju.Vino je dekantirano samo dva sata prije kušanja što je trebalo učiniti još nekoliko sati ranije. 
 Na kraju ali ne i poslljednje po vrijednosti Babić iz 2017. I ovdje je napravljen odabir najboljih grozdova u berbi. Babić je bio u drvu dvije godine. Ima začinskih nota, zrela šljiva, složene strukture, boja crvena sa nijansom ljubičaste. Kako je rekao sommellier Tomislav Jakopović: "Babić je jako uzbudljivo vino o kojemu puno znamo ali se još ima za učiti." Francem je konstatira da je babić sada u vrhunskoj formi i da ga sada treba i prodati.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Photo: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Na vino u Kaštela
Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“ – aludirajući na sedam Kaštela ( Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) za vinoljupce je najmanje jedanaest razloga, koliko je autohtonih vinskih sorti na ovom području (ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština). Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski, poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija.
Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi - muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. U zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističkog razdoblja naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. U Muzeju grada Kaštela, prikazano je bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina.
Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značenje ove povelje jest što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.
Južne padine Kozjaka obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina. Vlasnik vinarije Putalj, Anton Kovač navodi da se, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95% obitelji u Kaštelima bavilo vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, favorizirala je visoke prinose spram kvalitete što nije pogodovalo autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja. Tako je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčezla.
Godine 1997. kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama - među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić - posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje. U suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100%-tnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša.
Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje žele istaknuti oznaku Zin(fandel friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.
Crljenak kaštelanski u čaši, prema riječima sommeliera Tome Jakopovića, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom.
Uz vinske kaštelanske priče za hedoniste tu je i bogata i raznovrsna gastronomija a nakon raznih delicija s čašom vina u jednoj ruci može se uživati i u cigari u drugoj. Cigar klub Mareva,koji vodi višestruko nagrađivani cigar-ambasador Marko Bilić, proizveo je prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače i lijep je suvenir.
Više informacija o Kaštelima na www.kastela-info.hr .
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Na vino u Kaštela
 Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“ – aludirajući na sedam Kaštela ( Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) za vinoljupce je najmanje jedanaest razloga, koliko je autohtonih vinskih sorti na ovom području (ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština). Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski, poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija. 
 Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi - muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. U zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističkog razdoblja naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. U Muzeju grada Kaštela, prikazano je bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina. 
 Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značenje ove povelje jest što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.
 Južne padine Kozjaka obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina. Vlasnik vinarije Putalj, Anton Kovač navodi da se, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95% obitelji u Kaštelima bavilo vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, favorizirala je visoke prinose spram kvalitete što nije pogodovalo autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja. Tako je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčezla.
 Godine 1997. kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama - među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić - posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje. U suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100%-tnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša. 
 Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje žele istaknuti oznaku Zin(fandel friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.
 Crljenak kaštelanski u čaši, prema riječima sommeliera Tome Jakopovića, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom. 
 Uz vinske kaštelanske priče za hedoniste tu je i bogata i raznovrsna gastronomija a nakon raznih delicija s čašom vina u jednoj ruci može se uživati i u cigari u drugoj. Cigar klub Mareva,koji vodi višestruko nagrađivani cigar-ambasador Marko Bilić, proizveo je prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače i lijep je suvenir.
 Više informacija o Kaštelima na www.kastela-info.hr.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

Korisnik

Autor