Tomislav Radić

Tomislav Radić

@tomislav43

Tomislav Radić

@tomislav43

Pošalji privatnu poruku

Tomislav Radić
pre 1 dan

Tomislav Radić
pre 2 dana

Horizontala i vertikala vina Vislender

Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama.

Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište.

Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost.

Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube.

Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Horizontala i vertikala vina Vislender 
 
 
 Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama. 
 
 Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište. 
 
 Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost. 
 
 Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube. 
 
 Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 3 dana

Tomislav Radić
pre 4 dana

DALMATINSKE VINSKE IKONE

DALMATINSKE VINSKE IKONE predstavljene su 28.10.2025. u Zagrebu u hotelu Esplanade. Naglasak je bio na crnim vinima, ali su se mogla kušati i odležana bijela vina. Dalmacija je kolijevka vinarstva u Hrvatskoj, a Dalmatinske Vinske Ikone su mjesto za prezentaciju najboljeg od njene tradicije. Na manifestaciji su vina predstavili osobno vinari ili voditelji vinarija. Ove je godine u sklopu manifestacije održan i masterclass posvećen plavcu malom, najznačajnijoj sorti Dalmacije i najzastupljenijoj crnoj sorti Hrvatske pod nazivom „Veliki plavac mali“, a koji je vodio vinski stručnjak Saša Špiranec. Na toj radionici moglo se upoznati s plavcem malim i ključnim položajima na kojima se uzgaja, to jest, na kojima daje najbolje rezultate poput Dingača, Ponikava i Postupa s Pelješca, zatim Komarne, Hvara, Visa i Brača. Na masterclassu se moglo kušati 14 vina.: . Rizman, Plavac mali Primus, 2021 , Volarević, Plavac mali Gold Edition 2018, Saints Hills, Dingač Ernest Tolj, 2021, . Kiridžija, Dingač M, 2020 , Vina M, Plavac mali Gospodin Biskup, 2022, Zlatan plavac, Grand Select, 2020., Vislander, Plavac mali Tihobraće polje, 2019., Miloš, Stagnum, 2016., Skaramuča, Dingač Elegance, 2020., . Grgić, Plavac mali, 2021., Hvar Hills, Pharos maximvs, 2020., Stina, Plavac mali Stipančić, 2019., Marlais, Škrapa, 2017., i Korta Katarina, Reuben's Private Reserva, 2016.
Na manifestaciji je premijerno predstavljeno tiskano izdanje prvog broja časopisa Vino Dalmatia, vodič na engleskom jeziku u suradnji s vinskom novinarkom Katherine Pepper.
Događanju su nazočili i predstavnici Udruženja Vino Dalmacije, organizatora Dalmatinskih Vinskih Ikona, a njen novi predsjednik, vinar Ivan Miloš je o ciljevima dosadašnjih i budućih aktivnosti Udruženja rekao: “Parafrazirao bih jednu izreku koja kaže da ako nešto stvaraš, a nitko ne zna za to, da nisi stvorio proizvod, nego si stvorio tajnu. Premda naravno nije tajna da Dalmacija ima odlična vina, jer naši vinogradari i vinari neprestano rade i dižu letvicu, ali mi smo upravo sada tu, u srcu našeg glavnog grada, kako bi pokazali što se u Dalmaciji trenutačno radi, koliko je to zaista dobro i dinamično, sa željom da glas o tome prođe što dalje i da se podijeli sa svima.”
Dalmatinskim Vinskim Ikonama je prisustvovala i grupa inozemnih gostiju i novinara među kojima je vrijedno istaknuti njemačkog novinara i vinskog suca Thomasa Brandla, talijanskog novinara i blogera Davide Bortonea, koji je izjavio da je bio impresioniran kvalitetom vina regije. Većina sorti pokazuje ne samo bogat aromatski profil, već i strukturu i slanost te mineralnost što je očito pečat regije. Sjajna je ideja to što na festivalu vina predstavljaju sami proizvođači. Udruženje tako radi sjajan posao s promocijom kvalitete regije kroz ovaj osobni pristup. Međunarodno renomirani hrvatski Švicarca, s titulom Master of Wine i senior sudac na Decanteru, Ivan Barbić "Za mene je bilo sjajno vidjeti raskoš ponude regije i danas imamo brojne primjerke izvrsnih vina jedne sorte što pokazuje snagu Dalmacije. A bogatstvo crnih sorti izvrsne kvalitete posebna je priča i snaga Dalmacije" rekao je Ivan Barbić.
Vinari koji su predstavili svoja vina na Dalmatinskim vinskim ikonama bili su: Ante Sladić, Baraka, Birin, Braća Plančić, Carić, Delmati, Ego vina, Grabovac, Gracin, Grgić vina, Hvar Hills, Katich, Korta Katarina, Kraljevski Vinogradi, Krolo, Lipanović, Vinarija Sladić, Markus, Marlais, Matela, Miloš, Milatić, Miljas, Pavičić vina, Prgin, Prović, Rizman, Sikuli, Stina, Ško vina, Terra Madre, Testament winery, Vina Bora, Vina Tomić, Vinarija Svirče, Vina Violić, Vislander, Volarević, Vuina i Zlatan Otok.

PRIPREMIO: TOMISLAV RADIĆ
FOTO: MARKO ČOLIĆ

DALMATINSKE VINSKE IKONE
 
 DALMATINSKE VINSKE IKONE predstavljene su 28.10.2025. u Zagrebu u hotelu Esplanade. Naglasak je bio na crnim vinima, ali su se mogla kušati i odležana bijela vina. Dalmacija je kolijevka vinarstva u Hrvatskoj, a Dalmatinske Vinske Ikone su mjesto za prezentaciju najboljeg od njene tradicije. Na manifestaciji su vina predstavili osobno vinari ili voditelji vinarija. Ove je godine u sklopu manifestacije održan i masterclass posvećen plavcu malom, najznačajnijoj sorti Dalmacije i najzastupljenijoj crnoj sorti Hrvatske pod nazivom „Veliki plavac mali“, a koji je vodio vinski stručnjak Saša Špiranec. Na toj radionici moglo se upoznati s plavcem malim i ključnim položajima na kojima se uzgaja, to jest, na kojima daje najbolje rezultate poput Dingača, Ponikava i Postupa s Pelješca, zatim Komarne, Hvara, Visa i Brača. Na masterclassu se moglo kušati 14 vina.: . Rizman, Plavac mali Primus, 2021 , Volarević, Plavac mali Gold Edition 2018, Saints Hills, Dingač Ernest Tolj, 2021, . Kiridžija, Dingač M, 2020 , Vina M, Plavac mali Gospodin Biskup, 2022, Zlatan plavac, Grand Select, 2020., Vislander, Plavac mali Tihobraće polje, 2019., Miloš, Stagnum, 2016., Skaramuča, Dingač Elegance, 2020., . Grgić, Plavac mali, 2021., Hvar Hills, Pharos maximvs, 2020., Stina, Plavac mali Stipančić, 2019., Marlais, Škrapa, 2017., i Korta Katarina, Reuben's Private Reserva, 2016.
 Na manifestaciji je premijerno predstavljeno tiskano izdanje prvog broja časopisa Vino Dalmatia, vodič na engleskom jeziku u suradnji s vinskom novinarkom Katherine Pepper.
 Događanju su nazočili i predstavnici Udruženja Vino Dalmacije, organizatora Dalmatinskih Vinskih Ikona, a njen novi predsjednik, vinar Ivan Miloš je o ciljevima dosadašnjih i budućih aktivnosti Udruženja rekao: “Parafrazirao bih jednu izreku koja kaže da ako nešto stvaraš, a nitko ne zna za to, da nisi stvorio proizvod, nego si stvorio tajnu. Premda naravno nije tajna da Dalmacija ima odlična vina, jer naši vinogradari i vinari neprestano rade i dižu letvicu, ali mi smo upravo sada tu, u srcu našeg glavnog grada, kako bi pokazali što se u Dalmaciji trenutačno radi, koliko je to zaista dobro i dinamično, sa željom da glas o tome prođe što dalje i da se podijeli sa svima.”
 Dalmatinskim Vinskim Ikonama je prisustvovala i grupa inozemnih gostiju i novinara među kojima je vrijedno istaknuti njemačkog novinara i vinskog suca Thomasa Brandla, talijanskog novinara i blogera Davide Bortonea, koji je izjavio da je bio impresioniran kvalitetom vina regije. Većina sorti pokazuje ne samo bogat aromatski profil, već i strukturu i slanost te mineralnost što je očito pečat regije. Sjajna je ideja to što na festivalu vina predstavljaju sami proizvođači. Udruženje tako radi sjajan posao s promocijom kvalitete regije kroz ovaj osobni pristup. Međunarodno renomirani hrvatski Švicarca, s titulom Master of Wine i senior sudac na Decanteru, Ivan Barbić "Za mene je bilo sjajno vidjeti raskoš ponude regije i danas imamo brojne primjerke izvrsnih vina jedne sorte što pokazuje snagu Dalmacije. A bogatstvo crnih sorti izvrsne kvalitete posebna je priča i snaga Dalmacije" rekao je Ivan Barbić.
 Vinari koji su predstavili svoja vina na Dalmatinskim vinskim ikonama bili su: Ante Sladić, Baraka, Birin, Braća Plančić, Carić, Delmati, Ego vina, Grabovac, Gracin, Grgić vina, Hvar Hills, Katich, Korta Katarina, Kraljevski Vinogradi, Krolo, Lipanović, Vinarija Sladić, Markus, Marlais, Matela, Miloš, Milatić, Miljas, Pavičić vina, Prgin, Prović, Rizman, Sikuli, Stina, Ško vina, Terra Madre, Testament winery, Vina Bora, Vina Tomić, Vinarija Svirče, Vina Violić, Vislander, Volarević, Vuina i Zlatan Otok. 
 
 PRIPREMIO: TOMISLAV RADIĆ
 FOTO: MARKO ČOLIĆ

Tomislav Radić
pre 4 dana

U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva

U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Kao i svake godine, na sastanku Vijeća u listopadu pregovaraju se ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru za sljedeću godinu. U sektoru ribarstva, ministri su Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a, koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu. „Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja“, izjavio je Vlajčić.

U području poljoprivrede sastankom su dominirala pitanja vezana uz budućnost Zajedničke poljoprivredne politike u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU za razdoblje 2028.-2035. Dansko predsjedništvo pripremilo je raspravu na temu buduće zelene arhitekture politike, dakle planiranog okvira za provedbu mjera kojima se imaju ispunjavati klimatski i ekološki ciljevi u sljedećem programskom razdoblju. Hrvatska je pozdravila predložena pojednostavljenja i veću fleksibilnost za države i poljoprivrednike u novom okviru, ali je upozorila kako se od proizvođača ne može očekivati dodatni napor za ispunjavanje klimatskih i ostalih horizontalnih ciljeva u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ministar Vlajčić je pritom ukazao na posebnosti malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za koja će trebati osigurati adekvatne uvjete kako bi mogla participirati u zelenoj tranziciji.

Austrijska delegacija je, ispred sedamnaest država članica, uključujući i Hrvatsku, predstavila zajedničku izjavu kojom se ukazuje na neadekvatan zakonski okvir za ZPP nakon 2027. kako ga je predložila Komisija. ZPP mora i dalje ostati prilagođen potrebama poljoprivrednika, s namjenskim i odgovarajućim financijskim sredstvima te temeljen na uspješnom i pouzdanom modelu s dva stupa, istaknule su ove države članice. Tijekom održane rasprave ovaj je stav poduprla još nekolicina ostalih delegacija.

Povjerenik Hansen je ispred Europske komisije predstavio nedavno usvojenu Komunikaciju o Strategiji za generacijsku obnovu, koja donosi plan za potporu mladim poljoprivrednicima i privlačenje većeg broja ljudi u poljoprivredni sektor. Njime se državama predlaže da najmanje 6 % svojih poljoprivrednih proračuna ulože u mjere za poticanje generacijske obnove, a kao cilj se postavlja udvostručenje udjela mladih poljoprivrednika na EU razini do 2040. godine. Za Hrvatsku je demografska revitalizacija, posebno u ruralnim područjima, jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, naglasio je Vlajčić i pozdravio ovu inicijativu Komisije.

U okviru redovne točke o stanju na tržištu poljoprivrednim proizvodima, ministrima se imao prilike obratiti i g. Taras Kachka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za europsku i euroatlantsku integraciju te trgovinu. On je predstavio najnovije brojke vezane uz trgovinske odnose s tom zemljom, a ministri su iskazali svoju podršku daljnjoj integraciji Ukrajine, ali isto tako pozvali na oprezan pristup zbog veličine i značaja njenog poljoprivrednog sektora. Hrvatska je izvijestila Vijeće o posljedicama iznimno loših klimatskih prilika koje su negativno utjecale na proizvodnju voća, šećerne repe i ratarskih usjeva te najavila kako će, nakon što se prikupe svi potrebni podaci, odlučiti o potrebnim mjerama.

Slovenska delegacija izvijestila je o zajedničkoj deklaraciji ministara poljoprivrede mediteranskih zemalja (MED9 skupina) pod naslovom „Pojačavanje napora za upravljanje klimatskim i drugim rizicima u poljoprivredi“. Slovenija je bila domaćin neformalnog sastanka ministara održanog u Portorožu početkom listopada, kojom prilikom je usvojena ova deklaracija. Hrvatska, koja preuzima predsjedanje skupinom od Slovenije, zahvalila je na dobroj organizaciji i korisnim rasprava te zaključila kako je nužno uspostaviti cjelovit, dugoročan i financijski održiv okvir za upravljanje rizicima na razini cijele EU.

Od ostalih točaka na dnevnom redu sastanka Njemačka je izvijestila o aktualnoj situaciji s visoko patogenom influencom ptica (HPAI) u EU, a Latvija predstavila informaciju o hitnim mjerama potrebnim za rješavanje izazova povezanih s Uredbom o deforestaciji. Povjerenici Hansen i Kadis predstavili su godišnja izvješća o aktivnostima Europske komisije vezanim uz pojednostavljenja provedbe u poljoprivredi i ribarstvu.

Na margini sastanka Vijeća, ministar Vlajčić susreo se sa slovačkim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Richardom Takáčem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti poljoprivredne politike, trgovinskim odnosima s trećim zemljama te aktivnostima vezanim uz prevenciju i saniranje životinjskih bolesti. Potvrdili su dobru suradnju dvije zemlje na EU razini u sektoru poljoprivrede, posebno izvrsne odnose u sektoru šumarstva te zaključili kako će u okviru započetih pregovora o budućem financijskom i provedbenom okviru zasigurno biti potrebe za još tješnjom suradnjom.

Pripremio: Tomislav Radić

U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva
 
 
 U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
 
 Kao i svake godine, na sastanku Vijeća u listopadu pregovaraju se ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru za sljedeću godinu. U sektoru ribarstva, ministri su Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a, koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu. „Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja“, izjavio je Vlajčić.
 
 U području poljoprivrede sastankom su dominirala pitanja vezana uz budućnost Zajedničke poljoprivredne politike u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU za razdoblje 2028.-2035. Dansko predsjedništvo pripremilo je raspravu na temu buduće zelene arhitekture politike, dakle planiranog okvira za provedbu mjera kojima se imaju ispunjavati klimatski i ekološki ciljevi u sljedećem programskom razdoblju. Hrvatska je pozdravila predložena pojednostavljenja i veću fleksibilnost za države i poljoprivrednike u novom okviru, ali je upozorila kako se od proizvođača ne može očekivati dodatni napor za ispunjavanje klimatskih i ostalih horizontalnih ciljeva u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ministar Vlajčić je pritom ukazao na posebnosti malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za koja će trebati osigurati adekvatne uvjete kako bi mogla participirati u zelenoj tranziciji.
 
 Austrijska delegacija je, ispred sedamnaest država članica, uključujući i Hrvatsku, predstavila zajedničku izjavu kojom se ukazuje na neadekvatan zakonski okvir za ZPP nakon 2027. kako ga je predložila Komisija. ZPP mora i dalje ostati prilagođen potrebama poljoprivrednika, s namjenskim i odgovarajućim financijskim sredstvima te temeljen na uspješnom i pouzdanom modelu s dva stupa, istaknule su ove države članice. Tijekom održane rasprave ovaj je stav poduprla još nekolicina ostalih delegacija.
 
 Povjerenik Hansen je ispred Europske komisije predstavio nedavno usvojenu Komunikaciju o Strategiji za generacijsku obnovu, koja donosi plan za potporu mladim poljoprivrednicima i privlačenje većeg broja ljudi u poljoprivredni sektor. Njime se državama predlaže da najmanje 6 % svojih poljoprivrednih proračuna ulože u mjere za poticanje generacijske obnove, a kao cilj se postavlja udvostručenje udjela mladih poljoprivrednika na EU razini do 2040. godine. Za Hrvatsku je demografska revitalizacija, posebno u ruralnim područjima, jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, naglasio je Vlajčić i pozdravio ovu inicijativu Komisije.
 
 U okviru redovne točke o stanju na tržištu poljoprivrednim proizvodima, ministrima se imao prilike obratiti i g. Taras Kachka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za europsku i euroatlantsku integraciju te trgovinu. On je predstavio najnovije brojke vezane uz trgovinske odnose s tom zemljom, a ministri su iskazali svoju podršku daljnjoj integraciji Ukrajine, ali isto tako pozvali na oprezan pristup zbog veličine i značaja njenog poljoprivrednog sektora. Hrvatska je izvijestila Vijeće o posljedicama iznimno loših klimatskih prilika koje su negativno utjecale na proizvodnju voća, šećerne repe i ratarskih usjeva te najavila kako će, nakon što se prikupe svi potrebni podaci, odlučiti o potrebnim mjerama.
 
 Slovenska delegacija izvijestila je o zajedničkoj deklaraciji ministara poljoprivrede mediteranskih zemalja (MED9 skupina) pod naslovom „Pojačavanje napora za upravljanje klimatskim i drugim rizicima u poljoprivredi“. Slovenija je bila domaćin neformalnog sastanka ministara održanog u Portorožu početkom listopada, kojom prilikom je usvojena ova deklaracija. Hrvatska, koja preuzima predsjedanje skupinom od Slovenije, zahvalila je na dobroj organizaciji i korisnim rasprava te zaključila kako je nužno uspostaviti cjelovit, dugoročan i financijski održiv okvir za upravljanje rizicima na razini cijele EU.
 
 Od ostalih točaka na dnevnom redu sastanka Njemačka je izvijestila o aktualnoj situaciji s visoko patogenom influencom ptica (HPAI) u EU, a Latvija predstavila informaciju o hitnim mjerama potrebnim za rješavanje izazova povezanih s Uredbom o deforestaciji. Povjerenici Hansen i Kadis predstavili su godišnja izvješća o aktivnostima Europske komisije vezanim uz pojednostavljenja provedbe u poljoprivredi i ribarstvu.
 
 Na margini sastanka Vijeća, ministar Vlajčić susreo se sa slovačkim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Richardom Takáčem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti poljoprivredne politike, trgovinskim odnosima s trećim zemljama te aktivnostima vezanim uz prevenciju i saniranje životinjskih bolesti. Potvrdili su dobru suradnju dvije zemlje na EU razini u sektoru poljoprivrede, posebno izvrsne odnose u sektoru šumarstva te zaključili kako će u okviru započetih pregovora o budućem financijskom i provedbenom okviru zasigurno biti potrebe za još tješnjom suradnjom.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 4 dana

Bugava kušanje mladih vina 
 
 
 U subotu, 25. listopada 2025., u sklopu Sabatine u Podšpilju na otoku Visu, održalo se stručno kušanje mladih vugava “Bugava 2025 wine tasting” kao dio projekta „Vinske staze otoka Visa“, koji promovira vinsku rutu otoka, a provode ga Turistička zajednica grada Visa i Turistička zajednica grada Komiže te UNESCO Global Geopark Viški arhipelag, uz potporu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
 Organizator kušanja bio je vinski časopis Vinske zvijezde. 
 
 Kušanje mladih vugava (viški: bugava) organizirano je uz stručno povjerenstvo: dr. sc. Stipe Ivić, (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split); Ema Rakuljić, dipl. ing. agr., enologinja, certificirana ocjenjivačica vina (Markus vina); Davor Šestanović, dipl. ing. agr., certificirani ocjenjivač vina (HAPIH); Ilda Stanojević, dipl. ing. agr., ocjenjivačica (Vis) i Alen Zadravec, ing. agr., tehnolog i konzultant. Nakon kušanja ocjenjivači naglasili su da je berba bila iznimno dobra i da su sva vina, u svojoj ranoj etapi, jako izražajna, voćna i najvažnije – bez mana. 
 
 Na okruglom stolu „Bugava jučer, danas, sutra – izazovi od vinograda do stola“ dr. sc. Stipe Ivić naglasio je 
 „Na ovom smo kušanju otkrili puno bolja, aromatičnija, punija vina nego nekada prije. U svima je vidljiva prepoznatljivosti sorte. Vidi se da vinari rade u skladu sa strukom. Moramo napraviti da se zaista vugava osjeti u čaši i da se zna da je to autohtona viška bugava.“ 
 
 „Što je najbolje raditi s vinom? Što manje intervencija, to bolje! Ako vino ima ugodne i svježe arome obavezni su zatvoreni pretoci. Prvi pretoci ne moraju biti otvoreni, kako smo nekada učili. Sad su naglašeni esteri, voćni esteri, etilni esteri, cvjetne i sekundarne arome. Tercijarne dolaze s odležavanjem vina. Bugava je specifična, s visokim alkoholima i visokim kiselinama. Moguća je s njom i malolaktična fermentacija: s bugavom imate široku paletu „igranja“, ali uz pametnu kontrolu i pametno vođenje. – rekao je dr.sc. Stipe Ivić.
 
 Alen Zadravec, tehnolog i konzultant, osvrnuo se na stanje u vinogradima i naglasio: 
 „Crvenilo koje smo vidjeli u nekim vinogradima, ne mora uvijek značiti da je u pitanju baš cvrčak; kako mnogi govore. Može tu biti i „bois noir“ (crno drvo) ili neka druga zaraza fitoplazme, što treba posebno istražiti. Dodatno bih upozorio na važnost načina rezanja. Naši su stari „ranu na lozi“ jednostavno zatvorili mokrom zemljom da bakterija nema ulaz. Danas se na ranu može staviti pasta od kalijevog permanganata i spriječit ćete ulaz bakterija.“
 
 Nazočnima se obratila i vinarka Monika Roki Radiši
 „Vrlo je očit pad u vinogradarstvu. To je bio jedan od najvećih razloga zašto sam željela da probudimo otok i ljude da se počnemo družiti i rješavati zajedničke probleme.“
 
 Edukativni i stručni dio događanja zaokružen je temom „Bugava 365 – cjelogodišnji doživljaj destinacije”, kojom su o ulozi izvorne sorte u turističkoj ponudi Visa i povezanosti geoloških posebnosti s autentičnošću vinskog podneblja. O tome govorile su, direktorica Turističke zajednice grada Visa, Fani Atanasovski Drame i izvršna direktorica UNESCO Global Geoparka Viški arhipelag, Lana Schmidt. „UNESCO Global Geopark Viški arhipelag jedan je od tri u Hrvatskoj. Obuhvaća cijeli otok Vis s pripadajućim otočićima i čuva iznimnu geološku raznolikost, od stijena starijih od 220 milijuna godina do jedinstvenih pojava poput dijapira i vulkanskih stijena. Za vinare je to ključno jer geologija oblikuje tlo, a tlo oblikuje vino. Kada vina s Visa povežemo s tom geološkom pričom, dobivamo ono što geopark donosi,vjerodostojnost, autentičnost i međunarodno prepoznatljiv identitet.“, istaknula je Lana Schmidt.
 
 „Vugava je više od etikete, ona je priča o Visu koju se može doživjeti svakog mjeseca: u vinogradu, u podrumu, u restoranu i na OPG-u. Vugava je izvorna i još uvijek nedovoljno ispričana. Ne može se doživjeti u Splitu ili Toskani — samo ovdje je njezina prošlost. Projekt vinarima donosi veću medijsku vidljivost, jasan narativ o karakteru njihovih vina i nove plasmane; a turističkim zajednicama jasan identitet ponude kroz svih 12 mjeseci, s programima po fazama same loze. Ponuda je to koja obogaćuje predsezonu i posezonu te vodi goste i izvan centra — prema vinogradima i selima“, poručila je Fani Atanasovski Drame .
 
 Projekt „Vinske staze otoka Visa“ okuplja vinare, uz izradu karte vinske rute i QR točaka; predviđene su edukacije i zajednička promocija s naglaskom na autentične sorte i lokalnu gastronomiju. Cilj je snažniji identitet odredišta, veća vidljivost i produljenje sezone uz očuvanje krajolika i baštine.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Turistička zajednica grada Visa / autor: Ivan Šejić

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

HPK u Brazilu

Martina Pernar Škunca, članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) predstavljala je Hrvatsku u delegaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora EU u Brazilu

Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga u Paškoj sirani i predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, te članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore predstavljala je hrvatske proizvođače paškog sira u Brazilu, u sklopu službenog posjeta delegacije poljoprivrednog-prehrambenog sektora EU koju je predvodio povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen.
Povjerenik EU-a za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen posjetio je Brazil od 20. do 24. listopada 2025. u pratnji poslovne delegacije od oko 80 predstavnika poljoprivredno-prehrambenog sektora EU. Svrha ovog posjeta bila je olakšati izvoz europskih poljoprivrednih proizvoda, hrane i pića u Brazil i proširiti njihovu prisutnost na ovom tržištu. U delegaciji su sudjelovali predstavnici iz sektora - prerađeni poljoprivredni proizvodi poput slastica, čokolade, tjestenine, keksa, mliječnih proizvoda (s naglaskom na sir), mesnih proizvoda, vina i žestokih pića, maslinova ulja, voća i povrća te drugih pića, uključujući pivo.
Martina Pernar Škunca, predstavljala je u ovoj delegaciji HPK, HGK, Ministarstvo poljoprivrede, Zadarsku županiju, te 85 proizvođača – kooperanata Paške sirane. Paška sirana pozvana je da bude dio ove poslovne delegacije nakon što su članovi HPK u svibnju ove godine sudjelovali u EU parlamentu na konferenciji mediteranskih poljoprivrednika o budućnosti poljoprivrede i novog ZPP-a. Paška sirana je tada povjereniku za poljoprivredu EU prezentirala paški sir, što je bio i povod da Martina Pernar Škunca bude pozvana u posjet Brazilu.
EU povjerenik za poljoprivredu svake godine organizira nastup europskih nacionalnih organizacije proizvođača i tvrtki iz svih zemalja EU-a s izvoznim potencijalom, na nekom od sajmova u svijetu, odnosno trećim zemljama sa velikim potencijalom za izvoz.
Brazil je najveće gospodarstvo u Latinskoj Americi.
Ipak, do sada je potencijal Brazila kao glavnog odredišta za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a uglavnom neiskorišten. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU trenutno predstavlja samo oko 6 posto vrijednosti ukupnog izvoza EU.
Europska unija je posljednjih godina sudjelovala u promociji poljoprivrednih prehrambenih proizvoda i pića iz EU u Brazilu. Trenutno sufinancira šest tekućih promotivnih kampanja koje vode organizacije iz različitih zemalja EU-a i usmjerene su na tu zemlju. Europska komisija je 2025. godine sudjelovala na sajmu ANUGA Select u Sao Paolu od 8. do 10. travnja.

Pripremio: Tomislav Radić

HPK u Brazilu 
 
 Martina Pernar Škunca, članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) predstavljala je Hrvatsku u delegaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora EU u Brazilu
 
 Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga u Paškoj sirani i predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, te članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore predstavljala je hrvatske proizvođače paškog sira u Brazilu, u sklopu službenog posjeta delegacije poljoprivrednog-prehrambenog sektora EU koju je predvodio povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen. 
 Povjerenik EU-a za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen posjetio je Brazil od 20. do 24. listopada 2025. u pratnji poslovne delegacije od oko 80 predstavnika poljoprivredno-prehrambenog sektora EU. Svrha ovog posjeta bila je olakšati izvoz europskih poljoprivrednih proizvoda, hrane i pića u Brazil i proširiti njihovu prisutnost na ovom tržištu. U delegaciji su sudjelovali predstavnici iz sektora - prerađeni poljoprivredni proizvodi poput slastica, čokolade, tjestenine, keksa, mliječnih proizvoda (s naglaskom na sir), mesnih proizvoda, vina i žestokih pića, maslinova ulja, voća i povrća te drugih pića, uključujući pivo.
 Martina Pernar Škunca, predstavljala je u ovoj delegaciji HPK, HGK, Ministarstvo poljoprivrede, Zadarsku županiju, te 85 proizvođača – kooperanata Paške sirane. Paška sirana pozvana je da bude dio ove poslovne delegacije nakon što su članovi HPK u svibnju ove godine sudjelovali u EU parlamentu na konferenciji mediteranskih poljoprivrednika o budućnosti poljoprivrede i novog ZPP-a. Paška sirana je tada povjereniku za poljoprivredu EU prezentirala paški sir, što je bio i povod da Martina Pernar Škunca bude pozvana u posjet Brazilu. 
 EU povjerenik za poljoprivredu svake godine organizira nastup europskih nacionalnih organizacije proizvođača i tvrtki iz svih zemalja EU-a s izvoznim potencijalom, na nekom od sajmova u svijetu, odnosno trećim zemljama sa velikim potencijalom za izvoz. 
 Brazil je najveće gospodarstvo u Latinskoj Americi. 
 Ipak, do sada je potencijal Brazila kao glavnog odredišta za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a uglavnom neiskorišten. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU trenutno predstavlja samo oko 6 posto vrijednosti ukupnog izvoza EU.
 Europska unija je posljednjih godina sudjelovala u promociji poljoprivrednih prehrambenih proizvoda i pića iz EU u Brazilu. Trenutno sufinancira šest tekućih promotivnih kampanja koje vode organizacije iz različitih zemalja EU-a i usmjerene su na tu zemlju. Europska komisija je 2025. godine sudjelovala na sajmu ANUGA Select u Sao Paolu od 8. do 10. travnja.
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 1 nedelju

Salon VinDel 
 
 Maribor je 22. 10. 2025 postao vinsko središte izvrsnih okusa i vinske kulture. U ambijentu Kazinske dvorane održan je 16. Salon VinDel – međunarodni salon vina i delikatesa, koji je ponovno okupio vina, kulinarske kreativce, sommeliere,vlasnike restorana te vinoljubce .
 Posjetitelji su mogli kušati bogatu ponudu vina i delicija, upoznati vinarije, trgovce vinima i somelijera te uživati u opuštenoj, ali stručno osmišljenoj atmosferi. Ove godine poseban naglasak stavljen je na Udruženje vinogradara Štajerske, koja je predstavila najbolje iz vinorodne regije Štajerska Slovenija.
 
 Prije službenog otvorenja održana je dodjela nagrada za najbolje vino prema stručnom natjecanju Sommelier Selection 2025, nakon čega su uslijedile vođene masterclass degustacije i profesionalni somelijerski sastanci Udruženja vinskih savjetnika somelijera Slovenije i Sommelier.si Akademije. Vinska kraljica Slovenije, lokalne vinske kraljice i članovi viteških vinskih redova počastili su događaj svojom prisutnošću.
 Dejan Baier, ravnatelj Instituta SloVino: „16. Salon VinDel, na mjestu najstarijih trsova, ponovno je spojio vrhunska vina, odabrane delicije i počasti plemenitih okusa, koji su se spojili u najljepšem mogućem okruženju. Događaj je obilježila i proslava 25. obljetnice koncepta SloVino, četvrt stoljeća zajedničkog projekta promicanja vinske kulture u Sloveniji.“
 Sve degustacije održane su u ručno izrađenim čašama od kozje kože iz Steklarne Rogaška, s naprednom Winterhalter tehnologijom pranja posuđa . Službene vode događaja ostaju Radenska Classic i Radenska Naturelle.
 
 Na dan događaja izašao je novi broj publikacije SloVino Vinsko–kulinarski trendi 2025., koja donosi stručne doprinose iz područja vina, kulinarstva i gastronomije. Može se pogledati i u web verziji na www.slovino.com/revija
 
 Na svoju 25. obljetnicu, Institut SloVino, organizator događaja, potvrdio je svoju ulogu promotora vinske i kulinarske kulture u Sloveniji i šire. Sveobuhvatnim pristupom, natjecanjem vina Sommelier Selection, edukacijom Sommelier.si Academy i web platformom SloVino.com, značajno doprinosi prepoznatljivosti slovenskih vina i jačanju vinske kulture.
 
 Dodatne informacije : www.vindel.si
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura 
 
 Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni LDC centar u investirano je 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković. 
 U investiciji od 26 milijuna eura, 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
 Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
 Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
 "Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)". Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
 „Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće#. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi. 
 Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao: 
 „Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
 
 
 Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta. 
 LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u tom se centru nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta. 
 Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je: 
 „Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom." 
 Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače i na organizaciju. 
 „Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
 Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora. 
 „Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
 
 Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao: 
 „Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu - zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.- rekao je
 Markota
 „Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
 Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine. 
 „Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja - ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane" - zaključio je Markota.
 
 PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova - proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke. 
 Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
 Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a njihova prosječna starost se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
 PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food. 
 Udruživanje je ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
 
 Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate, nutricionističke i prehrambenie vrijednosti. Jedno je to od najzdravijeg voća – bogato je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, Redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
 EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 milijuna tona, predstavlja veliko smanjenje. 
 Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani. 
 U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
 Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

Ružičasti listopad u Esplanadi 
 
 La Vie en Rose 
 
 Mjesec ružičaste vrpce u ambijentu Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Bara ili u pariškom ozračju Le Bistroa uz pink slasticu s humanitarnom svrhom i ružičaste koktele. 
 
 
 Listopad u zagrebačkom hotelu Esplanade tradicionalno je ispunjen ružičastim nijansama, toplim emocijama i plemenitim ciljem. U znak Mjeseca ružičaste vrpce, Esplanadin Le Bistro i Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Bar obojani su u ružičasto, a male hedonističke rituale pretvaraju u djela solidarnosti i podrške ženama.
 
 Esplanadina slastičarka, Mirjana Špoljar za ovu prigodu dizajnirala je slasticu sa znakom ružičaste vrpce koja nosi ime La Vie en Rose. Baršunasta i kremasta slastica u nježnim ružičastim tonovima, spaja Opalys čokoladu, mascarpone i tonku s mariniranim malinana i paprenom mentom. Slastica nosi i humanitarnu vrijednost, naime 10% od iznosa slastice hotel će ovog puta donirati udruzi Marra Altrui koja ženama tijekom i nakon liječenja karcinoma dojke vraća samopouzdanje i osjećaj cjelovitosti kroz medicinsku mikropigmentaciju. 
 
 Uz prigodnu slasticu koktel majstor, Vjenceslav Madić - Master Kishoni, u Esplanade 1925 baru je u povodu Mjeseca ružičaste vrpce dizajnirao pink koktele. Ruby Bubbles spaja Old Pilot’s votku, zanatski gelato Hyggis od maline, sok od limuna, Italicus liker, Peychaud’s bitter i Prosecco Villa Sandi. Moderan je i u stilu “sorbeta”, a gelato od maline zamjenjuje limun i zaokružuje okus likera od bergamota, stvarajući pitak i sofisticiran voćni koktel. Pink Sour spaja gin s notom vanilije, pire od jagode i svježinu limete, dok je Pink G&T klasik u ružičastom ruhu, obogaćen hibiskusom i tonikom. Za sve koji žele bezalkoholnu opciju, tu je Think Pink . Ponudu Le Bistroa zaokružuju probrana rosé vina i pjenušci poput Prosecca Rosé Villa Sandi, Château Minuty 281 iz Provanse, Rosé Brut Šembera s Plešivice i Ruinart Rosé šampanjca.
 Ponuda traje tijekom cijelog listopada 2025. godine, a stol je najbolje rezervirati na vrijeme.
 
 Radno vrijeme Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Bara je od 08.30 do 02.00, a hrana se poslužuje do 00.30 sati. Pink menu - Esplanade bar web
 
 Rezervacija stola na tel: 01 45 666 33. Radno vrijeme Le Bistro je od 09.00 do 23.00 h. Rezervacija stola moguća je na tel: 01 45 666 11. Pink menu - Esplanade le bistro web
 
 PRIPREMIO: tOMISLAV RADIĆ
 
 Fotografije Esplanade Zagreb Hotel - Lili Bašić, Koridor 27

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

Vinarka Jacqueline Marovac 
 „Slijedite svoje strasti, nikad nije kasno, nikad niste prestari!“
 Nositeljica titule WSET Diplome 4. razine 
 Vlasnici vinarije „Domaine Koquelicot“ iz istarskog gradića Gračišća, bračni par Jacqueline Marovac i Olivier Ertzbischoff, iako dolaze iz svijeta medicinskih znanosti, već su 12 godina u vinskom svijetu.
 Riječanka Jacqueline Marovac, studirala je medicinu u San Diegu i San Franciscu 1980-ih prije nego što se preselila u Čile gdje je otkrila svu čar vina. 
 „Kada sam stigla u Čile 1988., u vrijeme Pinocheta, diplomirala sam kliničku epidemiologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Čileu i započela karijeru u kliničkim istraživanjima. “,rekla jeJacqueline Marovac.
 Supruga Oliviera, francuskog kardiologa i farmakologa, upoznala je u Disneylandu u Parizu na farmaceutskom sastanku.
 Kako su godine prolazile i kako su proizvodili vina bez formalne obuke, počela je pohađati tečaj vinifikacije u Montpellieru u Francuskoj, a Olivier je diplomirao enologiju. Supružnici su stjecali znanje i iskustvo volontirajući s prijateljima vinarima u Burgundiji, a jedna od njihovih mentorica bila je pokojna Anne Claude Leflaive od koje su mnogo naučili.
 Imaju ograničenu proizvodnju, te ovisno o godini, godišnje proizvedu 10 000 boca. Prije pandemije , izvozili su vina u Veliku Britaniju, SAD, Austriju, Belgiju, Njemačku, Francusku, Sloveniju i Švicarsku. 
 Odlučila se prijaviti za WSET Diplomu 4. razine koja se održava na Vinskoj akademiji u Rustu u Austriji. Razina 4 je najviša razina i preduvjet za prijavu na Master of Wine program. 
 „ Trenutno završavam svoj diplomski rad kako bih postala „WeinAkademiker“, dodatni naziv koji nudi Austrijska vinska akademija, a u siječnju planiram polagati usmeni ispit. Ozbiljno razmišljam o nastavku programa Master of Wine, što je veliki izazov jer trenutno ima samo 418 MW u 29 zemalja. Sudjelovala sam na webinaru prije nekoliko tjedana, a prisustvovat ću i uvodnoj radionici u ožujku sljedeće godine. Stoga moja je poruka: slijedite svoje strasti, nikad nije kasno, nikad niste prestari!“, zaključila je Jacqueline Marovac.
 Pripremo: Tomislav Radić
 Foto: arhiva vinarije Domaine Koquelicot

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

BregFest

Na BregFestu će nastupiti čak 70 vinara

Vinari Bregovite Hrvatske u Laubi pripremaju

Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u petak 24. listopada 2025. godine predstaviti 400 vina.

„Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska osnovana je prije šest godina. Odmah je bilo jasno da većina vinara iz Središnje bregovite Hrvatske svoj posao radi izvrsno, ali samozatajno. BregFestom smo njih i njihova vina željeli što bolje predstaviti zagrebačkoj vinskoj publici. Ponosni smo što se BregFest u samo četiri godine od skromnog festivala razvio u vinski spektakl podjednako važan našim vinarima i istinskim zaljubljenicima u vina. Veseli nas i činjenica da smo to uspjeli postići na isti način na koji se brinemo za svoje vinograde te dozrijevanje vina u našim vinskim podrumima – sami, uz mnogo truda i rada. Nadamo se da će nas i ove godine zaljubljenici u vina posjetiti u što većem broju. Želimo da upoznaju ljude koji stvaraju vina koja oduševljavaju sudce na uglednim međunarodnim vinskim natjecanjima, ali, još i važnije, naše sugrađane koji pomno biraju vina za trenutke opuštanja i slavlja u društvu najdražih ljudi“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska i vinar Vinarije Polovanec.

„Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice. Svako vinogorje ima svoje specifičnosti, ali kao vinare više nas toga spaja, nego razdvaja. Veliku pozornost pridajemo očuvanju autohtonih sorti vinove loze među kojima su najslavnije kraljevina, škrlet i pušipel. Vina autohtonih sorti donose jedinstvene kombinacije boja, mirisa i okusa, ali povod su i za pričanje priča o tradiciji ovdašnjeg vinogradarstva i vinarstva te mjestu vina u našoj kulturi. Sve to vjetar je u leđa našoj proizvodnji vina, ali i prepoznavanju Središnje bregovite Hrvatsku kao vinske destinacije“, kazala je Petra Miklaužić, potpredsjednica Bregovite Hrvatske i vinarka Vinarije Miklaužić.

„Autohtone su se sorte pokazale kao idealne baze za pjenušce, a proizvodnja pjenušaca u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj kontinuirano raste. Ova se vinska regija s pravom naziva hrvatskom kolijevkom pjenušaca. Gotovo svaka vinarija ovdje proizvodi pjenušac ili ga ima u planu početi proizvoditi. Riječ je većinom o malim obiteljskim vinarijama s dugom tradicijom koje možemo zvati i boutique vinarijama. Te vinarije proizvode u svjetskim razmjerima male količine vina, no ta su vina iznimne kvalitete. Svjesni smo da je za kvalitetu vina, kako autohtonih, tako i internacionalnih sorti, jako zaslužan ovdašnji terroir – tlo, položaj i klima, no ne smijemo zanemariti čovjeka. Naše obiteljske vinarije sada preuzimaju mlade generacije. Riječ je o školovanim vinarima koji znaju zadovoljiti visoke standarde iskusne vinske publike, no koji osluškuju i ukus mladih ljudi koji tek otkrivaju ljepotu svijeta vina“, rekla je Ivana Puhelek, potpredsjednica Bregovite Hrvatske, vinarka Vinarije Puhelek Purek i predavačica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Novo izdanje BregFesta, festivala vina Bregovite Hrvatske, najavljeno je na doručku uz pjenušac u restoranu Maksimir u Zagrebu.

BregFest održat će se u Laubi u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.
Pokrovitelji festivala su Grad Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvo turizma.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije:Marko Čolić

BregFest
 
 Na BregFestu će nastupiti čak 70 vinara
 
 Vinari Bregovite Hrvatske u Laubi pripremaju 
 
 Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u petak 24. listopada 2025. godine predstaviti 400 vina.
 
 „Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska osnovana je prije šest godina. Odmah je bilo jasno da većina vinara iz Središnje bregovite Hrvatske svoj posao radi izvrsno, ali samozatajno. BregFestom smo njih i njihova vina željeli što bolje predstaviti zagrebačkoj vinskoj publici. Ponosni smo što se BregFest u samo četiri godine od skromnog festivala razvio u vinski spektakl podjednako važan našim vinarima i istinskim zaljubljenicima u vina. Veseli nas i činjenica da smo to uspjeli postići na isti način na koji se brinemo za svoje vinograde te dozrijevanje vina u našim vinskim podrumima – sami, uz mnogo truda i rada. Nadamo se da će nas i ove godine zaljubljenici u vina posjetiti u što većem broju. Želimo da upoznaju ljude koji stvaraju vina koja oduševljavaju sudce na uglednim međunarodnim vinskim natjecanjima, ali, još i važnije, naše sugrađane koji pomno biraju vina za trenutke opuštanja i slavlja u društvu najdražih ljudi“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska i vinar Vinarije Polovanec.
 
 „Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice. Svako vinogorje ima svoje specifičnosti, ali kao vinare više nas toga spaja, nego razdvaja. Veliku pozornost pridajemo očuvanju autohtonih sorti vinove loze među kojima su najslavnije kraljevina, škrlet i pušipel. Vina autohtonih sorti donose jedinstvene kombinacije boja, mirisa i okusa, ali povod su i za pričanje priča o tradiciji ovdašnjeg vinogradarstva i vinarstva te mjestu vina u našoj kulturi. Sve to vjetar je u leđa našoj proizvodnji vina, ali i prepoznavanju Središnje bregovite Hrvatsku kao vinske destinacije“, kazala je Petra Miklaužić, potpredsjednica Bregovite Hrvatske i vinarka Vinarije Miklaužić.
 
 „Autohtone su se sorte pokazale kao idealne baze za pjenušce, a proizvodnja pjenušaca u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj kontinuirano raste. Ova se vinska regija s pravom naziva hrvatskom kolijevkom pjenušaca. Gotovo svaka vinarija ovdje proizvodi pjenušac ili ga ima u planu početi proizvoditi. Riječ je većinom o malim obiteljskim vinarijama s dugom tradicijom koje možemo zvati i boutique vinarijama. Te vinarije proizvode u svjetskim razmjerima male količine vina, no ta su vina iznimne kvalitete. Svjesni smo da je za kvalitetu vina, kako autohtonih, tako i internacionalnih sorti, jako zaslužan ovdašnji terroir – tlo, položaj i klima, no ne smijemo zanemariti čovjeka. Naše obiteljske vinarije sada preuzimaju mlade generacije. Riječ je o školovanim vinarima koji znaju zadovoljiti visoke standarde iskusne vinske publike, no koji osluškuju i ukus mladih ljudi koji tek otkrivaju ljepotu svijeta vina“, rekla je Ivana Puhelek, potpredsjednica Bregovite Hrvatske, vinarka Vinarije Puhelek Purek i predavačica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
 
 Novo izdanje BregFesta, festivala vina Bregovite Hrvatske, najavljeno je na doručku uz pjenušac u restoranu Maksimir u Zagrebu.
 
 BregFest održat će se u Laubi u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.
 Pokrovitelji festivala su Grad Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvo turizma.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije:Marko Čolić

Tomislav Radić
pre 2 nedelje

Plavec žuti

Caroline Gilby na gostovanju u Zagrebu istaknula veliku vrijednost zanemarene sorte plavec žuti

U sklopu projekta RumeniŽuti u Zagrebu održani su promenadno kušanje i Masterclass na temu sorte plavec žuti u suradnji hrvatskih i slovenskih vinara
U četvrtak, 16. listopada 2025. godine, u zagrebačkom hotelu Esplanade održano je promenadno kušanje autohtone sorte plavec žuti, na kojem je sudjelovalo 12 vinara iz Hrvatske i Slovenije, a potom i Masterclass kojeg su vodili Caroline Gilby MW i Saša Špiranec.
Manifestacija je održana radi skretanja pažnje na sortu plavec žuti u kojoj su sudjelovale vinarije: Istenič, Klet Krško, Mihelin, Jelenič, Pinterič, Berkovič, Sagmeister, Dular, Tomac, Jagunić, Coletti i Šember.
Sorta plavec žuti (na slovenskom rumeni plavec) stara je i ugrožena autohtona sorta vinove loze koja se tradicionalno uzgaja na području jugoistočne Slovenije i zapadnog dijela Bregovite Hrvatske, posebice u plešivičkom vinogorju. Tijekom godina gotovo je nestala iz vinograda, no u posljednje vrijeme ponovno privlači pozornost vinara, ponajprije zbog klimatskih promjena koje joj pogoduju pa joj zastupljenost ponovno raste.
Zahvaljujući svježini i eleganciji, sorta plavec žuti pokazuje iznimni potencijal za proizvodnju pjenušaca, bilo monosortno bilo u kupaži. Stoga je naglasak manifestacije bio upravo na promociji ove stare sorte i novih spoznaja njezinog potencijala u suvremenom vinarstvu.
Nakon dvosatnog promenadnog kušanja, održan je Masterclass koji su vodili Caroline Gilby, Master of Wine i Saša Špiranec, ugledni vinski sudac. Zajedno s brojnim sudionicima zaključili su da je plavec žuti s ovim masterclassom izašao iz svojeg skrovišta u kojem je dugo bio skriven, između ostalog i jer se pretežno nalazio u vinogradima miješan s drugim sortama. Vinari koji su sudjelovali na manifestaciji upravo su oni koju su prepoznali da ova sorta može dati plemenitu notu pjenušcima. Plavec žuti kao pjenušac ili kao udio u pjenušcu svojom klasom može konkurirati Champagni
Poticatelj manifestacije i jedan od vinara koji je sudjelovao u predstavljanju, Miha Istenič, istaknuo je kako su uspjeli u onome što su planirali a to je predstaviti sortu koja je odavno prisutna na području dvije države, Hrvatske i Slovenije i ukazati na njezin potencijal.

Promenadno kušanje autohtone sorte plavec žuti i prateći Masterclass održani su u sklopu projekta RumeniŽuti, sufinanciranog sredstvima Europske unije, a projekt se provodi u programu Interreg Slovenija–Hrvatska.

Pripremio: Tomislav Radić

Plavec žuti
 
 Caroline Gilby na gostovanju u Zagrebu istaknula veliku vrijednost zanemarene sorte plavec žuti
 
 U sklopu projekta RumeniŽuti u Zagrebu održani su promenadno kušanje i Masterclass na temu sorte plavec žuti u suradnji hrvatskih i slovenskih vinara 
 U četvrtak, 16. listopada 2025. godine, u zagrebačkom hotelu Esplanade održano je promenadno kušanje autohtone sorte plavec žuti, na kojem je sudjelovalo 12 vinara iz Hrvatske i Slovenije, a potom i Masterclass kojeg su vodili Caroline Gilby MW i Saša Špiranec. 
 Manifestacija je održana radi skretanja pažnje na sortu plavec žuti u kojoj su sudjelovale vinarije: Istenič, Klet Krško, Mihelin, Jelenič, Pinterič, Berkovič, Sagmeister, Dular, Tomac, Jagunić, Coletti i Šember. 
 Sorta plavec žuti (na slovenskom rumeni plavec) stara je i ugrožena autohtona sorta vinove loze koja se tradicionalno uzgaja na području jugoistočne Slovenije i zapadnog dijela Bregovite Hrvatske, posebice u plešivičkom vinogorju. Tijekom godina gotovo je nestala iz vinograda, no u posljednje vrijeme ponovno privlači pozornost vinara, ponajprije zbog klimatskih promjena koje joj pogoduju pa joj zastupljenost ponovno raste. 
 Zahvaljujući svježini i eleganciji, sorta plavec žuti pokazuje iznimni potencijal za proizvodnju pjenušaca, bilo monosortno bilo u kupaži. Stoga je naglasak manifestacije bio upravo na promociji ove stare sorte i novih spoznaja njezinog potencijala u suvremenom vinarstvu. 
 Nakon dvosatnog promenadnog kušanja, održan je Masterclass koji su vodili Caroline Gilby, Master of Wine i Saša Špiranec, ugledni vinski sudac. Zajedno s brojnim sudionicima zaključili su da je plavec žuti s ovim masterclassom izašao iz svojeg skrovišta u kojem je dugo bio skriven, između ostalog i jer se pretežno nalazio u vinogradima miješan s drugim sortama. Vinari koji su sudjelovali na manifestaciji upravo su oni koju su prepoznali da ova sorta može dati plemenitu notu pjenušcima. Plavec žuti kao pjenušac ili kao udio u pjenušcu svojom klasom može konkurirati Champagni 
 Poticatelj manifestacije i jedan od vinara koji je sudjelovao u predstavljanju, Miha Istenič, istaknuo je kako su uspjeli u onome što su planirali a to je predstaviti sortu koja je odavno prisutna na području dvije države, Hrvatske i Slovenije i ukazati na njezin potencijal. 
 
 Promenadno kušanje autohtone sorte plavec žuti i prateći Masterclass održani su u sklopu projekta RumeniŽuti, sufinanciranog sredstvima Europske unije, a projekt se provodi u programu Interreg Slovenija–Hrvatska. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 3 nedelje

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni

Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze

Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze.

„Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.

Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost pridaju starohrvatskoj belini.

„Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.

„Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.

„Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, tj. stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.

Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce.
Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
BregFest će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Ante Gudelj

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni
 
 Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze
 
 Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze.
 
 „Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.
 
 Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost pridaju starohrvatskoj belini.
 
 „Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.
 
 „Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.
 
 „Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, tj. stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.
 
 Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce.
 Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
 BregFest će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Ante Gudelj

Tomislav Radić
pre 3 nedelje

Iločka večer za pamćenje
Dunav Wine Festival pomaknuo granice vinskih događanja
Uz vatreno nebo i ugodan ambijent, drugo izdanje festivala u vinogradu na Principovcu spojilo iznimna vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja s egzotičnim okusima

Neočekivan spoj vina i egzotične kuhinje, paprene note u vinskim koktelima,zalazak sunca i večer o kojoj će se još dugo pričati - u velikom stilu završeno je drugo izdanje Dunav Wine Festivala. Ljetnikovac plemićke obitelji Odescalchi na Ladanjskom imanju Principovac bio je mjesto za ovaj vinski spektakl pod zvijezdama.
Organizatori su ponudili ono što se na hrvatskoj sceni rijetko viđa – sljubljivanje vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja s jelima tajlandske kuhinje koja su za ovu prigodu pripremali kuhari zadarskog restorana At Bangkok.
„Ova neobična kombinacija potvrdila je da imamo vina svjetskog glasa, a drugo izdanje našeg festivala pokazalo je kako eno-gastro ponuda može izgledati kad se spoje kreativnost, lokalna izvrsnost i globalni trendovi“, istaknuo je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice, regionalne organizacije vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja, koja je uz Turističku zajednicu Vukovarsko-srijemske županije organizator Dunav Wine Festivala.
Atmosferu su dodatno podignuli DJ AndyBoy i umjetnička skupina Twin Flame s vatrenim performansom koji je obasjao nebo iznad ljetnikovca.

Masterclass na susjednom vinorodnom položaju Radoš u vinariji Papak, bio je uvod u vinski event. Pitki, harmonični pjenušci Radoš Vina Papak i Traminac No. 10 Iločkih podruma, otvorili su degustaciju koja je demantirala stereotipe vezane uz srijemsko vinogorje poput onih da Ilok nije pogodan za pjenušce.

Slijedio je domaćinov Rajnski rizling Radosh, ugodnih petrolejskih nota, koji nema izražene mineralnosti poput rizlinga iz Mosela ili Alsacea, no odraz je iločkog terroira.

Nagrađivani Traminac Rosamal, također s potpisom Mladena Papka potvrdio je status Iloka kad je ova sorta u pitanju, a vinska priča zaokružena je njegovom vrhunskom Graševinom izborne berbe bobica.

„Mnogi ljubitelji vina ne znaju da se u Iloku uz Kutjevo proizvodi najviše predikata u Hrvatskoj, a ovom smo degustacijom željeli naglasiti kako je terroir važan, no ne i presudan. Važna je vizija, znanje i iskustvo samog vinara“, rekao je Mladen Papak.

A da iza svakog dobrog vina stoji dobar vinar, naglasio je voditelj radionice Željko Garmaz.

„Naši vinari su skromni ljudi, ali njihova vina nisu nimalo skromna. Ona se usuđuju stati na pozornicu svijeta, i to s punim pravom. Graševine, frankovke, pinoti, rizlinzi — svaka boja, svaki miris, svaki gutljaj ima svoj slavonski potpis: iskren, snažan i pun karaktera“, zaključio je Garmaz.

„Događaji poput drugog izdanja Dunav Wine Festivala oživljavaju našu toplu lokalnu priču, dajući joj svjetski kontekst, naglašavajući ključne adute Srijema i Slavonije – vrhunsku eno-gastro ponudu i bogatu baštinu uz stratešku usmjerenost prema održivom turizmu. Dunav Wine Festival postavio je visoko standarde i potvrdio kako je povijesni Ilok sa svim svojim ljepotama epicentar vrhunskih vina i mjesto na kojem se spajaju tradicija i inovacije“, rekla je Majda Jakša, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Studio Narrative

Iločka večer za pamćenje
 Dunav Wine Festival pomaknuo granice vinskih događanja
 Uz vatreno nebo i ugodan ambijent, drugo izdanje festivala u vinogradu na Principovcu spojilo iznimna vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja s egzotičnim okusima
 
 Neočekivan spoj vina i egzotične kuhinje, paprene note u vinskim koktelima,zalazak sunca i večer o kojoj će se još dugo pričati - u velikom stilu završeno je drugo izdanje Dunav Wine Festivala. Ljetnikovac plemićke obitelji Odescalchi na Ladanjskom imanju Principovac bio je mjesto za ovaj vinski spektakl pod zvijezdama.
 Organizatori su ponudili ono što se na hrvatskoj sceni rijetko viđa – sljubljivanje vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja s jelima tajlandske kuhinje koja su za ovu prigodu pripremali kuhari zadarskog restorana At Bangkok.
 „Ova neobična kombinacija potvrdila je da imamo vina svjetskog glasa, a drugo izdanje našeg festivala pokazalo je kako eno-gastro ponuda može izgledati kad se spoje kreativnost, lokalna izvrsnost i globalni trendovi“, istaknuo je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice, regionalne organizacije vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja, koja je uz Turističku zajednicu Vukovarsko-srijemske županije organizator Dunav Wine Festivala.
 Atmosferu su dodatno podignuli DJ AndyBoy i umjetnička skupina Twin Flame s vatrenim performansom koji je obasjao nebo iznad ljetnikovca.
 
 Masterclass na susjednom vinorodnom položaju Radoš u vinariji Papak, bio je uvod u vinski event. Pitki, harmonični pjenušci Radoš Vina Papak i Traminac No. 10 Iločkih podruma, otvorili su degustaciju koja je demantirala stereotipe vezane uz srijemsko vinogorje poput onih da Ilok nije pogodan za pjenušce.
 
 Slijedio je domaćinov Rajnski rizling Radosh, ugodnih petrolejskih nota, koji nema izražene mineralnosti poput rizlinga iz Mosela ili Alsacea, no odraz je iločkog terroira.
 
 Nagrađivani Traminac Rosamal, također s potpisom Mladena Papka potvrdio je status Iloka kad je ova sorta u pitanju, a vinska priča zaokružena je njegovom vrhunskom Graševinom izborne berbe bobica.
 
 „Mnogi ljubitelji vina ne znaju da se u Iloku uz Kutjevo proizvodi najviše predikata u Hrvatskoj, a ovom smo degustacijom željeli naglasiti kako je terroir važan, no ne i presudan. Važna je vizija, znanje i iskustvo samog vinara“, rekao je Mladen Papak.
 
 A da iza svakog dobrog vina stoji dobar vinar, naglasio je voditelj radionice Željko Garmaz.
 
 „Naši vinari su skromni ljudi, ali njihova vina nisu nimalo skromna. Ona se usuđuju stati na pozornicu svijeta, i to s punim pravom. Graševine, frankovke, pinoti, rizlinzi — svaka boja, svaki miris, svaki gutljaj ima svoj slavonski potpis: iskren, snažan i pun karaktera“, zaključio je Garmaz.
 
 „Događaji poput drugog izdanja Dunav Wine Festivala oživljavaju našu toplu lokalnu priču, dajući joj svjetski kontekst, naglašavajući ključne adute Srijema i Slavonije – vrhunsku eno-gastro ponudu i bogatu baštinu uz stratešku usmjerenost prema održivom turizmu. Dunav Wine Festival postavio je visoko standarde i potvrdio kako je povijesni Ilok sa svim svojim ljepotama epicentar vrhunskih vina i mjesto na kojem se spajaju tradicija i inovacije“, rekla je Majda Jakša, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto Studio Narrative

Tomislav Radić
pre 3 nedelje

Krenuo je Oktobeer Fest
 
 Sve je započelo spektaklom koji su priredili dronovi nad Zagrebačkim velesajmom. Mate Bulić, Daleka obala ali i drugi glazbenici bili su zaslužni za dobru zabavu prvog dana festivala. 
 Oktobeer Fest svaki dan, sve do 19. listopada, svoja vrata otvara od 13 sati i ulaz je besplatan do 18 sati kada kreće večernja zabava i naplata ulaznice od 20 eura. U tu cijenu uključen je program u svim šatorima . S ulaznicom može se ući na sve koncerte tijekom te večeri, a uz ulaznicu je i QR kod koji treba čuvate jer se može osvojite i neki vrijedni poklon od kojih je najvrjedniji osobni automobil. Također, djeci do 16 godina te osobama s invaliditetom ulaz je besplatan.
 Carlsberg Croatia i pivo Pan službeni su pokrovitelji festivala. 
 Arctic, tvrtka iz Rijeke, je na Oktobeer Festu u Zagrebu predstavila prvu svjetleću LED RGB digitalnu fasadu u Hrvatskoj, instalaciju koja podiže razinu vizualnog doživljaja festivala.Obogaćen je program postavljanjem Rolly parka , rolališta na više od 500 kvadrata.
 Tu je i veliki LEGO šator – mjesto gdje zabava i znanje idu pod ruku. Bricktoberfest šator je za najmlađe a tu je i lunapark 
 Raspored svih koncerata i party-ja na Oktobeer Festu na Zagrebačkom Velesajmu.
 HRVATSKI ŠATOR:
 12.10.2025. DRAŽEN ZEČIĆ
 16.10.2025. LIDIJA BAČIĆ & GRUPA VIGOR
 17.10.2025. BOSUTSKI BEĆARI
 18.10.2025. MAJA ŠUPUT & LJUBAVNICI
 19.10.2025. MLADEN GRDOVIĆ
 PARTY ŠATOR
 12.10. GROOVE IS IN THE HIPS / DJ SYMART15.10. LIVIN’ LA VIDA LOCA / DJ MARIO G
 16.10. YOU CAN FIND ME IN DA CLUB / DJ EMBEE
 17.10. WAKE ME UP BEFORE YOU GO-GO / DJ JUKY
 18.10. MANGIARE LA PASTA / DJ GOODIE
 19.10. DON’T STOP THE PARTY / DJ JACK
 
 ČEŠKI ŠATOR:
 12.10. BELFAST FOOD
 16.10. NIGHT EXPRESS BAND
 17.10 GUSTAFI
 18.10. VATROGASCI
 19.10. ONE DREAD
 
 VINSKI ŠATOR:
 12.10. DIVNE GODINE
 15.10. TS ĐERAM
 16.10. TS ĐERAM
 17.10. NENAD KUMRIĆ CHARLIE&TEQUILA BAND
 18.10. TS ŽETEOCI
 19.10. TS ŽETEOCI
 
 NJEMAČKI ŠATOR:
 12.10. RHCP REAL TRIBUTE
 15.10. BILLY IDOL TRIBUTE
 16.10. QUEEN SENSATION
 17.10. HELP! – THE BEATLES TRIBUTE
 18.10. THE KRISTINA’S SHOW – TINA TURNER 
 19.10. GIFT – DAVID BOWIE TRIBUTE
 Pripremio: Tomislav Radić
 FOTO: Dino Ninković

Tomislav Radić
pre 3 nedelje

Zlatna žutica ugrožava vinogradarstvo
Središnje bregovite Hrvatske

Zlatna žutica, bolest vinove loze, nezaustavljivo se širi vinogradima Središnje bregovite Hrvatske.
Budući da se svaki zaraženi trs mora ukloniti, vinogradari strahuju da bi za nekoliko godina mogli ostati bez vinograda. Kako bi se izbjegao taj crni scenarij, od resornih institucija traže da se poduzmu stroge mjere u suzbijanju zlatne žutice i sprječavanju njezina daljnjeg širenja.
O stanju u vinogradima i mjerama koje se hitno trebaju poduzeti, vinogradari su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, regionalnih i lokalnih vlasti, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu razgovarali u Štrigovi.
„Stanje je zabrinjavajuće! Zlatna je žutica preplavila sva vinogorja Središnje bregovite Hrvatske! Bolest ugrožava opstanak našeg vinogradarstva i vinarstva. U te smo djelatnosti u ovom stoljeću uložili velika sredstva i one na stol donose kruh ne samo obiteljima vinogradara, nego i obiteljima njihovih zaposlenika. Vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske ima veliki utjecaj i na širu zajednicu te gospodarstvo jer se uz njih vezuju i ugostiteljska te turistička ponuda. Zlatna žutica sve to može urušiti. To ne smijemo dopustiti! Vinogradari su se prvo sami uhvatili u koštac sa zlatnom žuticom vadeći iz vinograda zaraženi trs po trs, no to nije dovoljno. Potrebna nam je sustavna potpora resornih institucija“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja je organizirala sastanak u Međimurju.
U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj u vinogradima se posljednjih godina iskrčuje između 5 i 15 posto trsova.
„Tražimo strogo provođenje zakona! To podrazumijeva veći broj inspektora, nadzor svih vinogradara i izrečenih mjera, brzo kažnjavanje većim financijskim kaznama vlasnika vinograda koji se oglušuju na izrečene mjere, te krčenje zaraženih vinograda koji to sami nisu učinili, na trošak općine ili države. Nužan je i upis u Vinogradarski registar svih vinogradarskih površina većih od 0,1 ha. Od države tražimo sufinanciranje troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze. Znanstvena nam zajednica može pomoći istraživanjima vezanima uz otpornost sorti vinove loze te djelovanje insekticida“, kazao je Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Širenju zlatne žutice pogoduju neodržavani vinogradi tzv. vinogradara hobista, no vinogradari traže i kontrolu sadnog materijala. Jedna od metoda koja je u mnogim zemljama Europske unije postala obvezna za dobivanje certifikata za lozne cijepove, je termoterapija. Njome se osigurava da lozni cijepovi do vinogradara stižu očišćeni od patogena. Oprema za termoterapiju stoji oko šezdeset tisuća eura pa se vinogradari nadaju mogućnosti sufinanciranja njezina nabavljanja kroz mjere Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.
Vinogradari od Republike Hrvatske traže i obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova. Naime, trenutačno se sufinancira obnova samo onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20 posto.
„Klimatske promjene, točnije visoke temperature ove su godine pogodovale širenju zaraze. Zbog toga se zlatna žutica proširila ne samo Središnjom bregovitom Hrvatskom, nego i Istrom, Slavonijom i Baranjom. Konkretno, bolest je trenutačno prisutna u 15 županija. U suradnji s vinogradarima i znanstvenom zajednicom tražimo rješenja za zaustavljanje širenja bolesti. Radimo na Akcijskom planu za sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze za iduće tri godine. Razmotrit ćemo sve predložene mjere i za mjesec dana dati odgovor koje od njih možemo prihvatiti. Pripremamo odluku Vlade o krčenju zaraženih vinograda. Jedinice lokalne samouprave pozvat ćemo da se jave na javni poziv za sufinanciranje krčenja zaraženih vinograda. Ministarstvo je do sada za obnovu vinograda zbog zaraze zlatnom žutice prihvatilo 288 projekata čijim vinogradarima isplaćuje 3,8 milijuna eura“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Sudionici sastanka suglasili su se da se u borbu protiv zlatne žutice trebaju jače uključiti i lokalne te regionalne vlasti
.
„U Međimurju se zlatna žutica pojavila prije 12 godine. Nakon mapiranja i terenske provjere zaraženih vinograda utvrdili smo da je pola njih u državnom vlasništvu. Trebamo rješenja kako za privatna, tako i za državna zemljišta i to u konkretnom roku. Samo na taj način možemo očuvati naše vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kulturu, turizam i identitet ove regije“, istaknuo je Matija Posavec, župan Međimurske županije.

Stanislav Rebernik, načelnik općine Štrigova, nazočne je pozvao da ozbiljno dožive problem zlatne žutice. Rekao je da je za poljoprivrednike Središnje bregovite Hrvatske zlatna žutica ono što je za poljoprivrednike na istoku zemlje afrička svinjska kuga.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Matej Ščavničar

Zlatna žutica ugrožava vinogradarstvo 
 Središnje bregovite Hrvatske
 
 Zlatna žutica, bolest vinove loze, nezaustavljivo se širi vinogradima Središnje bregovite Hrvatske.
 Budući da se svaki zaraženi trs mora ukloniti, vinogradari strahuju da bi za nekoliko godina mogli ostati bez vinograda. Kako bi se izbjegao taj crni scenarij, od resornih institucija traže da se poduzmu stroge mjere u suzbijanju zlatne žutice i sprječavanju njezina daljnjeg širenja.
 O stanju u vinogradima i mjerama koje se hitno trebaju poduzeti, vinogradari su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, regionalnih i lokalnih vlasti, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu razgovarali u Štrigovi.
 „Stanje je zabrinjavajuće! Zlatna je žutica preplavila sva vinogorja Središnje bregovite Hrvatske! Bolest ugrožava opstanak našeg vinogradarstva i vinarstva. U te smo djelatnosti u ovom stoljeću uložili velika sredstva i one na stol donose kruh ne samo obiteljima vinogradara, nego i obiteljima njihovih zaposlenika. Vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske ima veliki utjecaj i na širu zajednicu te gospodarstvo jer se uz njih vezuju i ugostiteljska te turistička ponuda. Zlatna žutica sve to može urušiti. To ne smijemo dopustiti! Vinogradari su se prvo sami uhvatili u koštac sa zlatnom žuticom vadeći iz vinograda zaraženi trs po trs, no to nije dovoljno. Potrebna nam je sustavna potpora resornih institucija“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja je organizirala sastanak u Međimurju.
 U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj u vinogradima se posljednjih godina iskrčuje između 5 i 15 posto trsova.
 „Tražimo strogo provođenje zakona! To podrazumijeva veći broj inspektora, nadzor svih vinogradara i izrečenih mjera, brzo kažnjavanje većim financijskim kaznama vlasnika vinograda koji se oglušuju na izrečene mjere, te krčenje zaraženih vinograda koji to sami nisu učinili, na trošak općine ili države. Nužan je i upis u Vinogradarski registar svih vinogradarskih površina većih od 0,1 ha. Od države tražimo sufinanciranje troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze. Znanstvena nam zajednica može pomoći istraživanjima vezanima uz otpornost sorti vinove loze te djelovanje insekticida“, kazao je Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
 Širenju zlatne žutice pogoduju neodržavani vinogradi tzv. vinogradara hobista, no vinogradari traže i kontrolu sadnog materijala. Jedna od metoda koja je u mnogim zemljama Europske unije postala obvezna za dobivanje certifikata za lozne cijepove, je termoterapija. Njome se osigurava da lozni cijepovi do vinogradara stižu očišćeni od patogena. Oprema za termoterapiju stoji oko šezdeset tisuća eura pa se vinogradari nadaju mogućnosti sufinanciranja njezina nabavljanja kroz mjere Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.
 Vinogradari od Republike Hrvatske traže i obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova. Naime, trenutačno se sufinancira obnova samo onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20 posto.
 „Klimatske promjene, točnije visoke temperature ove su godine pogodovale širenju zaraze. Zbog toga se zlatna žutica proširila ne samo Središnjom bregovitom Hrvatskom, nego i Istrom, Slavonijom i Baranjom. Konkretno, bolest je trenutačno prisutna u 15 županija. U suradnji s vinogradarima i znanstvenom zajednicom tražimo rješenja za zaustavljanje širenja bolesti. Radimo na Akcijskom planu za sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze za iduće tri godine. Razmotrit ćemo sve predložene mjere i za mjesec dana dati odgovor koje od njih možemo prihvatiti. Pripremamo odluku Vlade o krčenju zaraženih vinograda. Jedinice lokalne samouprave pozvat ćemo da se jave na javni poziv za sufinanciranje krčenja zaraženih vinograda. Ministarstvo je do sada za obnovu vinograda zbog zaraze zlatnom žutice prihvatilo 288 projekata čijim vinogradarima isplaćuje 3,8 milijuna eura“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
 Sudionici sastanka suglasili su se da se u borbu protiv zlatne žutice trebaju jače uključiti i lokalne te regionalne vlasti
 .
 „U Međimurju se zlatna žutica pojavila prije 12 godine. Nakon mapiranja i terenske provjere zaraženih vinograda utvrdili smo da je pola njih u državnom vlasništvu. Trebamo rješenja kako za privatna, tako i za državna zemljišta i to u konkretnom roku. Samo na taj način možemo očuvati naše vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kulturu, turizam i identitet ove regije“, istaknuo je Matija Posavec, župan Međimurske županije.
 
 Stanislav Rebernik, načelnik općine Štrigova, nazočne je pozvao da ozbiljno dožive problem zlatne žutice. Rekao je da je za poljoprivrednike Središnje bregovite Hrvatske zlatna žutica ono što je za poljoprivrednike na istoku zemlje afrička svinjska kuga.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Matej Ščavničar

Tomislav Radić
pre 3 nedelje

Osigurano 800.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
Ministarstvo turizma i sporta objavilo je dva javna poziva za promociju zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranje mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Radi se o Javnom pozivu za promiđbu i jačanje strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te Javnom pozivu za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije.
Za provedbu programa stipendiranja u školskoj/akademskoj godini 2025./2026. osigurano je 502.200,00 eura dok je za provedbu programa promocije i jačanja kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja u turizmu osigurano 290.000 eura. Prijave za oba javna poziva otvorene su do 3. studenoga 2025. godine ili do iskorištenja sredstava.
„Program stipendiranja provodimo od 2008. godine te na taj način omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a sve kako bismo motivirali što više mladih da se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja. Do danas je za ovaj program isplaćeno više od 6,7 milijuna eura, a sufinancirano je gotovo 3.000 stipendista te je ovo jedan od načina kako brinemo o osiguravanju kvalitetnih kadrova u sektoru turizma“, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, dodavši kako se kroz program Promocija zanimanja jačaju kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvija svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu.
„Za taj program smo tijekom posljednje četiri godine izdvojili gotovo 730.000 eura i financirali 79 projekata, a od početka provedbe ovog programa ukupno smo financirali 312 projekata u vrijednosti od 1,2 milijuna eura,“ naglasio je Glavina.
Putem Javnog poziva za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu stipendije se dodjeljuju u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije. Mjesečni iznos stipendije iznosi 266,00 eura, od čega Ministarstvo turizma i sporta sudjeluje sa 186,00 eura, a poslodavac s 80,00 eura. Stipendije se isplaćuju za razdoblje od 1. rujna do 30. lipnja tekuće školske/akademske godine, a stipendisti su obvezni redovito obavljati stručnu praksu, upisivati razrede/godine u redovnom roku te nakon završetka obrazovanja raditi kod poslodavca najmanje tri mjeseca u kontinuitetu tijekom jedne turističke sezone.
Kroz Javni poziv za promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam u 2025. godini sredstva su namijenjena za projekte koji nude doprinos povezivanju obrazovnog sustava i poslodavaca u turizmu, poboljšanju pristupačnosti turistima s invaliditetom te ublažavanju utjecaja turizma na klimu i okoliš i obratno (ublažavanje - smanjivanje emisija stakleničkih plinova mjerama npr. energetske učinkovitosti, elektro-mobilnosti i sl. te prilagodbu klimatskim promjenama - korištenje rješenja zelene infrastrukture, digitalnih rješenja za rano uzbunjivanje o toplinskim valovima i ekstremnim vremenskim događajima, smanjenje otpada, i sl.). Projekte mogu prijaviti srednje strukovne, umjetničke i mješovite škole s učenicima upisanim isključivo u strukovna ili umjetnička zanimanja čiji su osnivači Grad Zagreb, županija ili Republika Hrvatska. Iznos zatraženih sredstava može najviše biti 5.500 EUR, ukoliko se prijavljuje jedna škola, odnosno 11.000 EUR ukoliko se prijavljuju dvije ili više škola.
Više informacija o javim pozivima i uvjetima prijave može se pronaći na poveznici.

Pripremio: Tomislav Radić

Osigurano 800.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
 Ministarstvo turizma i sporta objavilo je dva javna poziva za promociju zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranje mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Radi se o Javnom pozivu za promiđbu i jačanje strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te Javnom pozivu za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije.
 Za provedbu programa stipendiranja u školskoj/akademskoj godini 2025./2026. osigurano je 502.200,00 eura dok je za provedbu programa promocije i jačanja kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja u turizmu osigurano 290.000 eura. Prijave za oba javna poziva otvorene su do 3. studenoga 2025. godine ili do iskorištenja sredstava.
 „Program stipendiranja provodimo od 2008. godine te na taj način omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a sve kako bismo motivirali što više mladih da se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja. Do danas je za ovaj program isplaćeno više od 6,7 milijuna eura, a sufinancirano je gotovo 3.000 stipendista te je ovo jedan od načina kako brinemo o osiguravanju kvalitetnih kadrova u sektoru turizma“, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, dodavši kako se kroz program Promocija zanimanja jačaju kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvija svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu.
 „Za taj program smo tijekom posljednje četiri godine izdvojili gotovo 730.000 eura i financirali 79 projekata, a od početka provedbe ovog programa ukupno smo financirali 312 projekata u vrijednosti od 1,2 milijuna eura,“ naglasio je Glavina.
 Putem Javnog poziva za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu stipendije se dodjeljuju u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije. Mjesečni iznos stipendije iznosi 266,00 eura, od čega Ministarstvo turizma i sporta sudjeluje sa 186,00 eura, a poslodavac s 80,00 eura. Stipendije se isplaćuju za razdoblje od 1. rujna do 30. lipnja tekuće školske/akademske godine, a stipendisti su obvezni redovito obavljati stručnu praksu, upisivati razrede/godine u redovnom roku te nakon završetka obrazovanja raditi kod poslodavca najmanje tri mjeseca u kontinuitetu tijekom jedne turističke sezone.
 Kroz Javni poziv za promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam u 2025. godini sredstva su namijenjena za projekte koji nude doprinos povezivanju obrazovnog sustava i poslodavaca u turizmu, poboljšanju pristupačnosti turistima s invaliditetom te ublažavanju utjecaja turizma na klimu i okoliš i obratno (ublažavanje - smanjivanje emisija stakleničkih plinova mjerama npr. energetske učinkovitosti, elektro-mobilnosti i sl. te prilagodbu klimatskim promjenama - korištenje rješenja zelene infrastrukture, digitalnih rješenja za rano uzbunjivanje o toplinskim valovima i ekstremnim vremenskim događajima, smanjenje otpada, i sl.). Projekte mogu prijaviti srednje strukovne, umjetničke i mješovite škole s učenicima upisanim isključivo u strukovna ili umjetnička zanimanja čiji su osnivači Grad Zagreb, županija ili Republika Hrvatska. Iznos zatraženih sredstava može najviše biti 5.500 EUR, ukoliko se prijavljuje jedna škola, odnosno 11.000 EUR ukoliko se prijavljuju dvije ili više škola.
 Više informacija o javim pozivima i uvjetima prijave može se pronaći na poveznici.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

Korisnik

Autor