#mlado

Istina se mora reći. Godinama "pumpamo" vanjskotrgovinsku bilancu enormnim izvozom pšenice i kukuruza, kojih uz najmanje sati rada na njivama proizvedemo i dvostruko više od vlastitih potreba. Samo smo kukuruza lani izvezli oko milijun tona... Više [+]

Istina se mora reći. Godinama "pumpamo" vanjskotrgovinsku bilancu enormnim izvozom pšenice i kukuruza, kojih uz najmanje sati rada na njivama proizvedemo i dvostruko više od vlastitih potreba. Samo smo kukuruza lani izvezli oko milijun tona u vrijednosti od gotovo 208 milijuna eura ili 1,56 milijardi kuna. S obzirom na to da ga najmanje proizvedu sami stočari, s globalnim poremećajima u lancu hrane, pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini koji su i hrvatskim ratarima konačno donijeli ekstraprofite, završio je na talijanskim, slovenskim i inim farmama, a politike koje takvu praksu godinama podržavaju, sada nam se vraćaju kao bumerang.

Evo jedna digresija i za mlađu AgroKlub ekipu. Svi smo čuli za slavnog pisca Cervantesa ili možda nismo? Najvjerojatnije smo čuli samo za njegov popularni roman Don Quijote. Čitali smo ga u srednjoj školi, a možda, a možda smo išli “linijom... Više [+]

Evo jedna digresija i za mlađu AgroKlub ekipu. Svi smo čuli za slavnog pisca Cervantesa ili možda nismo? Najvjerojatnije smo čuli samo za njegov popularni roman Don Quijote.
Čitali smo ga u srednjoj školi, a možda, a možda smo išli “linijom manje otpora ” i pročitali samo kratki sadržaj. Na taj smo se način “provukli” kroz jednu od lektira. Jer, kome se da još čitati, ima lakšeg načina. Ako ništa drugo, ako nismo bili za lektire i kratke sadržaje, poznata nam je fraza “borba s vjetrenjačama”.
Zapravo, nije toliko niti bitno. Danas se u našem društvu možemo osjećati kao glavni lik s početka priče. Koliko puta smo vidjeli i čuli kako se zaobilazi moralnost zbog nekih “većih” interesa. Zašto se interesi pojedinaca ili skupina društva stavljaju ispred boljitka nas samih? Naravno, problem je novac. Možemo li mi onda “mali ljudi” živjeti ili barem se truditi živjeti po moralnim vrednotama, ne pogaziti svoje ja, živjeti po vlastitim (ispravnim) uvjerenjima? Eto, takvo je nakaradno društvo, pa zašto onda ja glumim tamo nekog na konju? Zašto da budem “svetac” u ovakvom društvu? Odmah sam drugačiji, neshvaćen, na neki način lud, jer ja idem protiv struje.
Lako možemo pasti i uklopiti se u masi sivila i crnila i početi kritizirati vlast i društvo, a sami se ne boriti za boljitak njega samog. Dapače, svojim ponašanjem trujemo i postajemo onaj dio koji ga uništava. U svoj toj nesigurnosti, postanemo povodljivi i lako nas se može uvući „u mlin“.
Baš zato nas glavni lik s početka priče podsjeća kako ne treba uvijek ići “niz vjetar”, nekada naša ludost i nije ludost.
Treba se boriti s “vjetrenjačama” ovoga našeg svijeta za ispravne vrijednosti, za svoja uvjerenja. Biti onaj koji ide kontra vjetra, koliko god nam teško bilo. Malim koracima svakog od nas, činimo velike korake za sve nas (društvo). A radimo za plaću koju nije materijalna, za slavu koju nitko ne vidi, za bolje društvo za sve nas.
Možemo li mi sami dati potpuno sebe u ono čime se bavimo, a da zauzvrat očekujemo samo da netko, nekada, to isto prepozna i cijeni? Vjerujem kako se prije ili kasnije svačiji trud isplati, dođe na naplatu, samo treba vjerovati i biti uporan.

Odbijam realnost, reče netko. Iluzija je da će ovo stati, ovo je nova realnost. Sintetizirana urea pružala nam je priliku da vrlo jednostavno na samom gospodarstvu napravimo tekuće dušično gnojivo za folijarnu prihranu svih biljnih vrsta. K... Više [+]

Odbijam realnost, reče netko. Iluzija je da će ovo stati, ovo je nova realnost. Sintetizirana urea pružala nam je priliku da vrlo jednostavno na samom gospodarstvu napravimo tekuće dušično gnojivo za folijarnu prihranu svih biljnih vrsta. Kaže čovjek u prilogu iz plodova zemlje, 900 kuna za 100 kila. Znali smo da je to krivo, ali kao sa svakom drogom, pa tako i s ovom za naše biljke brzo smo se navukli. I tako od sredine 50-tih godina prošlog stoljeća. Skidanje s iste biti će teško i bolno, kao i skidanje sa ruskog plina. Odabrati živjeti bez mrene na očima, znači isključiti se s autopilota matrice i ne loviti tuđe agende. Toliko i hvala.

Početkom 2023. godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima članica Europske unije. U Republici Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. P... Više [+]

Početkom 2023. godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima članica Europske unije. U Republici Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni prijedlog sa sjednice otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu. (?) Vlada je u značajne promjene zakona krenula kako bi osigurala da se na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja.
Značajne promjene dogodit će se i kad je u pitanju davanje državnog zemljišta u zakup, a poljoprivrednici su dosad iskazivali nezadovoljstvo načinom na koji jedinice lokalne samouprave daju u zakup to zemljište, pa se često događalo da ga dobiju oni koji se poljoprivredom ne bave, dok poljoprivrednici koji šire proizvodnju do zemljišta ne mogu doći. Iz novog zakona tako nestaju odredbe koje su omogućavale privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta.
Poljoprivredno zemljište davat će se u zakup javnim natječajem koji bi se, kao i onaj o prodaji, trebao provoditi elektronički. Kupnja na natječaju će se ostvarivati na osnovi prikupljenih bodova, a veći broj bodova dobiva onaj tko na poljoprivrednom zemljištu ostvaruje višu dodanu vrijednost, a pomaže i domicilnost, odnosno nastanjenost u lokalnoj jedinici koja daje zemljište u zakup, mladost, ekološka proizvodnja i spremnost na udruživanje s drugim poljoprivrednicima.

Ono što svakom farmeru treba - TOPLA VODA. Solarni vakumski kolektori s vakumskim cijevima najnovije tehnologije omogućuje grijanje vode čak i tijekom zimskih mjeseci te predstavlja odličan izbor za grijanje tople vode na farmama. Visoki va... Više [+]

Ono što svakom farmeru treba - TOPLA VODA.
Solarni vakumski kolektori s vakumskim cijevima najnovije tehnologije omogućuje grijanje vode čak i tijekom zimskih mjeseci te predstavlja odličan izbor za grijanje tople vode na farmama. Visoki vakum u vakumskim cijevima solarnog vakumskog kolektora čini solarni vakumski kolektor višestruko učinkovitijim od klasičnog kolektora. Konstrukcija solarnog vakumskog kolektora predstavlja najnoviju tehnologiju izrade vakumskih cijevi promjera 100mm i suhog spoja unutar kolektora. Solarni vakumski kolektor svojim učinkom nadmašuju sve ostale tipove kolektora čak i zimi. Najnovija 4. generacija solarnog vakumskog kolektora maksimalno je učinkovita tijekom cijele godine, ne samo tijekom ljetnih mjeseci. Korištenjem tehnologije suhe grijačeg spoja unutar vakumske cijevi, solarni vakumski kolektor osigurava nam korištenje zagrijane tople vode čak i zimi. Razmislite o ovome, Željko Serdar.

Mesne pasmine uključuju 3% ukupne populacije krava, a najbrojnije su: Charolais, Angus ( crni i crveni tip ), Hereford i Limousine. Od manje zastupljenih pasmina mogu se izdvojiti: Blonde d’Aquitaine, Salers, Aubrac i Škotsko visinsko goved... Više [+]

Mesne pasmine uključuju 3% ukupne populacije krava, a najbrojnije su: Charolais, Angus ( crni i crveni tip ), Hereford i Limousine. Od manje zastupljenih pasmina mogu se izdvojiti: Blonde d’Aquitaine, Salers, Aubrac i Škotsko visinsko govedo ( Highland ). Pored ovih specijaliziranih mesnih pasmina koje se uzgajaju prvenstveno putem sustava-krava tele, veliku važnost ima simentalska pasmina ( mesni tip ), koja se može koristiti samo u proizvodnji goveđeg mesa.

Zbog pasminskih karakteristika i specifičnosti, uzgojni ciljevi su definirani za svaku pojedinu pasminu. Od primarne važnosti su dvije skupine svojstava:

tovna i klaonička svojstva – bitna za učinkovitu proizvodnju goveđeg mesa ( kapacitet rasta, bruto dnevni prirast, neto dnevni prirast, randman i tržna ( EUROP ) klasifikacija mesa )
svojstva fitnesa – važna je u učinkovitoj proizvodnji goveđeg mesa ( dugovječnost, plodnost, porodna masa, lakoća teljenja i prenatalna uginuća teladi ). Veliki značaj mesne pasmine imaju u mliječnim stadima, gdje je cilj uporabnim križanjem s mesnim bikovima dobiti kvalitetno tele za tov.
Provedba uzgojnih aktivnosti odvija se prema važećim uzgojnim programima, koji predstavljaju temelj rada uzgojnih organizacija. Najvažniji ciljevi su očuvanje ili poboljšanje pasmine, ovisno o tomu radi li se o ugroženoj ili komercijalnoj pasmini.

U Republici Hrvatskoj djeluje pet uzgojnih organizacija, koje su ovlaštene za provedbu uzgojnog programa pojedine pasmine. U onih pasmina u kojih ne postoje uzgojne organizacije, provedbu uzgojnih programa obavlja ovlaštena ustanova tj. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) u suradnji sa uzgajivačima.
Služba za razvoj govedarstva HPA koordinira provedbu uzgojnih programa prema pasmini, a najvažnije aktivnosti su:
ažuriranje matične knjige,
odabir najboljih grla (npr. bikovske majke),
odabir teladi za genomsku selekciju,
izrada plana osjemenjivanja prema modelu planskog sparivanja,
kontrola uzgoja u srodstvu,
odabir i ocjena bikova za prirodni pripust,
ocjena vanjštine krava,
prikupljanje podataka o plodnosti itd.
Željko Serdar, HCOIE

Smilje – mediteransko zlato Ova biljka čiji se cvjetovi beru sve do desetog mjeseca naziva se mediteranskim zlatom. Ima predivne žute cvjetove. Prilikom berbe najvažnije je obratiti pažnju na način na koji to radite. Smilje je ugrožena vrst... Više [+]

Smilje – mediteransko zlato
Ova biljka čiji se cvjetovi beru sve do desetog mjeseca naziva se mediteranskim zlatom. Ima predivne žute cvjetove. Prilikom berbe najvažnije je obratiti pažnju na način na koji to radite. Smilje je ugrožena vrsta zbog svojih brojnih dobrobiti. Prilikom branja koristite se škaricama i NIKADA nemojte odrezati cijeli grm. Uvijek ostavite barem trećinu grma kako bi se bilja mogla dalje razmnožavati.

Ljekovito djelovanje
Liječi razne ožiljke na koži, zaustavlja krvarenja, smanjuje svrab kod zarašćivanja rana, pomlađuje kožno tkivo, potiče proizvodnju kolagena, pomaže liječenju akni, strija, dermatitisa, ekcema, psorijaze, rozacee, popucalih i lomljivih kapilara, pojačava optok limfe i cirkulaciju, pomaže kod reumatskih bolesti, alergija i virusnih oboljenja, liječi hematome i varikozne vene, djeluje kao prirodni analgetik, smanjuje bol i upale u mišićima te poboljšava cirkulaciju, smanjuje bol i oticanje hemoroida.
Zeljko Serdar, HCOIE

Novi član obitelji. Frantoio Olive Tree
Olea europaea ‘Frantoio’

Pozdrav ekipi AgroKluba, malo smo prošetali svojim farmom u vašoj majici.
Hvala još jednom.
Željko Serdar, HCOIE

Kako kaže ekipa Agrokluba - "Ukoliko procijenite da je tlo još uvijek hladno i neće dati dobre rezultate, sačekajte dok prvi korov ne iznikne. Što je dobro korovu, bit će i vašim biljčicama, stoga korov povadite i krenite u akciju". Idemo s... Više [+]

Kako kaže ekipa Agrokluba - "Ukoliko procijenite da je tlo još uvijek hladno i neće dati dobre rezultate, sačekajte dok prvi korov ne iznikne. Što je dobro korovu, bit će i vašim biljčicama, stoga korov povadite i krenite u akciju". Idemo sijati!

#mojepovrće
Uskoro #mojepovrće na maslacu sa puno češnjaka i špeka...njami.

Dobro razmisliti da li smo i mi sami doprinjeli kupovinom uvoznog. AGRANA Zucker GmbH sa svojim tvornicama u Tullnu i Lepoldsdorfu blizu Beča jedini je proizvođač šećera u Austriji. Zajednički kapacitet austrijskih tvornica za proizvodnju šećera od šećerne repe iznosi 400.000 tona šećera godišnje. M... Više [+]

Dobro razmisliti da li smo i mi sami doprinjeli kupovinom uvoznog. AGRANA Zucker GmbH sa svojim tvornicama u Tullnu i Lepoldsdorfu blizu Beča jedini je proizvođač šećera u Austriji. Zajednički kapacitet austrijskih tvornica za proizvodnju šećera od šećerne repe iznosi 400.000 tona šećera godišnje.
Magyar Cukor Zrt. posluje kao tvrtka kćer AGRANA Grupe u Mađarskoj. Sa svojom proizvodnjom u Kaposvaru i pakirnim centrom u Petohazi predstavlja glavnog proizvođača šećera u Mađarskoj i jednog od glavnih snabdjevača AGRAGOLD šećera za tržište Europske unije. To se kupuje u hrvatkim trgovačkim lancima. Taj šećer, sve ove godine, nisu kupovali svemirci već mi sami. Tako je sa voćem, povrćem, mesom, jajima, pastom za zube, deterdžentom, plinom... Istina boli, ali i oslobađa.

Komasacija poljoprivrednog zemljišta Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće. Vlasnici i posjednici zemljišta neće snositi troškove postupka Komasacija je skup administrativnih i tehničkih postup... Više [+]

Komasacija poljoprivrednog zemljišta
Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće. Vlasnici i posjednici zemljišta neće snositi troškove postupka
Komasacija je skup administrativnih i tehničkih postupaka kojima se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće, uređuju putne i kanalske mreže te sređuju vlasnički i drugi stvarnopravni odnosi na zemljištu.

Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta uređuju se načela za diobu komasacijske gromade, postupak za provođenje komasacije, troškovi komasacije, upravni nadzor te prekršajne odredbe.

Donošenjem Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta i provođenjem postupka komasacije omogućeno je okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta, uređenje putne i kanalske mreže te sređivanje vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa na zemljištu, radi njegovoga ekonomičnijeg iskorištavanja te stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

PROVOĐENJE KOMASACIJE
Komasacija se provodi na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina i godišnjih programa, koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Programe izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište na temelju stručnih analiza o provedbi postupka komasacije, a sukladno Programima izrađuje idejne projekte komasacije za pojedinu katastarsku općinu.

Komasacija se provodi tako da svaki sudionik komasacije dobiva za zemljište obuhvaćeno komasacijom novo zemljište u što manje čestica, u jednakoj vrijednosti, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja odnosno sudionika komasacije.

Za provođenje komasacije na poljoprivrednom zemljištu koje je po načinu uporabe vinograd, voćnjak, maslinik i ribnjak, komasacija se može provoditi samo ako na to pristane natpolovična većina vlasnika, a bez njihovog pristanka ako se radi o katastarskim česticama površine do 0,5 hektara.

Prije pokretanja postupka komasacije Agencija za poljoprivredno zemljište saziva skup vlasnika zemljišta, radi upoznavanja sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti komasacija.

Rješenje o pokretanju postupka komasacije donosi Agencija za poljoprivredno zemljište, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede.

Za provođenje postupka komasacije propisana su sljedeća komasacijska tijela:
Županijsko komasacijsko povjerenstvo
Državno komasacijsko povjerenstvo
Odbor sudionika komasacije
Posebno povjerenstvo koje utvrđuje stvarno stanje, raspravlja odnose nastale samovlasnim zauzećem zemljišta
Povjerenstvo za procjenu zemljišta.

Županijsko komasacijsko povjerenstvo određuje posebnu usmenu raspravu sudionika i drugih, radi utvrđivanja površina i vrijednosti zemljišta koje se osigurava za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja, odnosno sudionika komasacije i područja na kojima će se sudionicima komasacije dodijeliti nova zemljišta te radi utvrđivanja načela za osnivanje novih zemljišnih čestica, nakon koje izvođač stručnih geodetskih poslova izrađuje prijedlog diobe komasacijske gromade. Nakon toga se održava usmena raspravu o nadiobi zemljišta, na koju se pozivaju svi sudionici komasacije i druge stranke koje sudjeluju u postupku komasacije.

Županijsko komasacijsko povjerenstvo donosi i izvršava rješenje o komasaciji.

Utvrđena je novčana kazna za sprječavanje uvođenja sudionika komasacije u posjed zemljišta koja su im dodijeljena i predložen je način rješavanja započetih, a nedovršenih postupaka komasacije prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

TROŠKOVI KOMASACIJE
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta neće snositi troškove postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta. Sredstva potrebna za izvršenje višegodišnjih i godišnjih programa osiguravaju se u državnome proračunu Republike Hrvatske, proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz sredstava fondova Europske unije (program ruralnog razvoja), sredstava donacija, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.

Troškovi komasacijskih operacija osiguravat će se iz dva izvora i to:
sredstava Europskog fonda za ruralni razvoj u okviru kojeg je u Programu ruralnog razvoja mjerom - Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, predviđena potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provođenju mjera komasacije poljoprivrednog zemljišta
državnog proračuna Republike Hrvatske.

Zaključak

Stvorit će se uvjeti da sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodnju kvalitetne hrane uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Produktivnost rada u poljoprivredi danas je na oko 20 % od EU-15 prosjeka, dok je produktivnost poljoprivrednog zemljišta na razini oko 50 % u usporedbi s EU-27. Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit u gotovo svim poljoprivrednim proizvodima osim žitarica i uljarica, a u trgovini ribom suficit. Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje povezana je s malom prosječnom veličinom poljoprivrednih površina i rascjepkanošću. Donošenjem novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pokrenut će se rješavanje problema rascjepkanosti zemljišta, a time i razvoja ruralnog prostora. Veća očuvanost tla i okoliša u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU je prilika za rast hrvatske poljoprivrede. Razvoj „pametnih sela” uključivat će investicije u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet.

Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije ( HCOIE )

Njega voćnjaka tijekom zime. Radovima u voćnjaku tijekom zime pripremamo stabla za rod, smanjujemo brojnost štetnika i infekcijski potencijal raznih patogena. Zimska rezidba najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica.

May all your carrots grow long and straight, may the foxes be struck blind by your chickens, may your customers love cooking your food in their kitchens, may the rains be gentle on your pastures, may your fields grow with soil, may your ear... Više [+]

May all your carrots grow long and straight,
may the foxes be struck blind by your chickens,
may your customers love cooking your food in their kitchens,
may the rains be gentle on your pastures,
may your fields grow with soil,
may your earthworms dance with celebration,
may the wind be always at your back,
your children rise up and call you blessed,
and may we all leave a better world than we found…
Zeljko Serdar

Korak naprijed ili korak prema samouništenju?! Dva primjera koji pokazuju da više ništa neće biti kao prije. Primjer 1. Zbog novog zakona o sjemenu raste nezadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika. Prema njemu vlasnici OPG-ova više neće moći... Više [+]

Korak naprijed ili korak prema samouništenju?!
Dva primjera koji pokazuju da više ništa neće biti kao prije.
Primjer 1.
Zbog novog zakona o sjemenu raste nezadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika. Prema njemu vlasnici OPG-ova više neće moći koristiti vlastito sjeme i prodavati plodove koje bi od njega dobili.
Svaki OPG pa i najmanji zaljubljenik sjemena i bilja ima više kutijica ili staklenki sjemena povrća i raznog mirisnog bilja, no već u prvoj polovini 2021. sa stupanjem na snagu novog zakona o sjemenu većina će postati ilegalna. Svi se slažemo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu (moraju) biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast (te biti prilagođene klimatskim uvjetima), kao i (posjedovati karakteristike) po kojima su poznate. Ovaj dio koji sam stavio u zagradu osobno me muči i daje naslutiti modificiranje, u prirodi se ništa ne mora i nema garancije. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu (mora) biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju (garanciju) identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive. Igramo se Boga, a to nismo. Naravno da će se (za sada) napravit iznimke kod autohtonog sjemena koje će se na poljoprivrednim gospodarstvima koristiti isključivo za prehranjivanje te iste obitelji. Molim, dali ovo netko vidi?!

Primjer 2.
Članak 48.
(2) Trgovinom reprodukcijskim sadnim materijalom i sadnicama na veliko može se baviti pravna ili fizička osoba koja ima zaposlenog diplomiranog inženjera agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke odnosno prvostupnika agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke.

(4) Trgovinom reprodukcijskim sadnim materijalom i sadnicama na malo može se baviti pravna ili fizička osoba koja u svakoj prodavaonici ima zaposlenog djelatnika sa završenim IV. (četvrtim) stupnjem obrazovanja poljoprivredne struke.

PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 84.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
9. ako se bavi trgovinom reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica u suprotnosti s odredbama članka 48. ovoga Zakona
Baš se veselim odlasku u Bauhaus da popričam s diplomiranim inženjerom agronomije s vrtnog odjela. Naravno, šalim se. Lako za njih, ali onaj mali OPG uz staru cestu kraj Pirovca, Lovinca, Plitvičkih, Valpova ili Ivankova...
Javna rasprava o novom zakonu je završena, a kako ministarstva i struka smatraju da je riječ o nečem neophodnom, male su mogućnosti da će se od njega odustati ili da će doživjeti veće promjene. Željko Serdar, HCOIE

Katarina Rabus i sin preteča tvornice Sljeme? Možda nekog zanima CRTICA IZ POVIJESTI Povijest tvrtke Rabus započela je još 1871. godine kada je otac Filipa Rabusa na uglu Ilice i Preradovićeve ulice otvorio prodavaonicu suhomesnate robe i kobasica „Rabus“. Kada mu je umro otac, tada još maloljetni s... Više [+]

Katarina Rabus i sin preteča tvornice Sljeme? Možda nekog zanima CRTICA IZ POVIJESTI
Povijest tvrtke Rabus započela je još 1871. godine kada je otac Filipa Rabusa na uglu Ilice i Preradovićeve ulice otvorio prodavaonicu suhomesnate robe i kobasica „Rabus“. Kada mu je umro otac, tada još maloljetni sin Filip Rabus preuzeo je zajedno sa svojom maćehom Katarinom Rabus upravljanje tvrtkom. Pošto mu je 1902.godine umrla maćeha, Filip Rabus preuzeo je cjelokupan posao i pozicionirao tvrtku kao jednu od najuspješnijih tvornica suhomesnate robe u ovom dijelu Austro-Ugarske Monarhije.
Nakon velikih ulaganja i dogradnji, već je 1920. godine tvornica u Sesvetama bila jedna od najmodernijih i najvećih tvornica suhomesnate robe. „Kata Rabus i sin“ 1929. godine prenosi se u registar društvenih tvrtki pod istim nazivom te novi suvlasnici postaju Vili Schneider – Hafer, Ivan Kovač i Josip Schmidt. Kasnije te godine tvrtka u registar upisuje proširenje poslovanja te se od tada bavi proizvodnjom kobasica, prodajom masti, salama, suhomesnate robe, svježeg mesa i svježe slanine. Tvrtka 1930.godine povećava svoju proizvodnju na konzerviranu ribu, prodaju svih vrsta mesa u svježem, sušenom ili konzerviranom stanju te na razne delikatese, kao maslac i sl. Iste godine „Kata Rabus i sin“ proizvode svoju tehnološki najsloženiju polukonzerviranu šunku pod imenom „EUROPAHAM“. Bližu povijest i gašenje Sljemena vjerujem da znate, ali ipak vrijedi ponoviti. Sve počinje odlukom o pretvorbi PIK Sljeme iz društvenog poduzeća u dioničko društvo (d.d.) koji je donio radnički savjet 11. 6. 1992 godine. Temeljni kapital Sljemena je bio utvrđen na iznos od 60 milijuna njemačkih maraka (DM). PIK Sljeme je bilo privatizirano 1994 godine tako što je samo poduzeće kreditiralo 610 ortaka, odnosno PIK Sljeme je plaćalo obveze ortaka za kupnju dionica. 2001 Sljeme je preuzelo poduzeće Finagra iz Zagreba za svega 787 tisuća kuna (HRK) (201 tisuća DEM), tj. Hrvatski fond za privatizaciju prodao je dionice po cijeni od 3,90 HRK za dionicu, a što je samo 1 posto nominalne vrijednosti dionice. Dionice su sveukupno nominalno vrijedile 20 milijuna DEM. U Fondu su tako nisku cijenu opravdavali insolventnošću poduzeća, tvrdilu su da je Sljeme tada bilo neprekidno blokirano šest mjeseci. Državni ured za reviziju Hrvatske je pak zaključio da je Sljeme bilo insolventno samo osam dana, te da nije bilo uvjeta za donošenje odluke o prodaji dionica po stečajnim uvjetima. Predsjednik Fonda za privatizaciju u to vrijeme je bio HSLS-ov Hrvoje Vojković, a predsjednik Upravnog odbora SDP-ov Slavko Linić. 2006 godine nad Sljemenom je bio pokrenut stečaj. Sljeme je likvidirano 2006 godine iako je bilo među najpoznatijim mesnim industrijama i jedan od najvećih izvoznika na američko tržište. Eto, mogli smo pisati o njima ali sad pišemo o Kineskom Muyuan Foods-u. Toliko i hvala. https://www.agroklub.com/stocarstvo/najveci-kompleks-svinjogojskih-farmi-na-svijetu-proizvodit-ce-21-milijun-grla-godisnje/64887/

Agrošumarstvo ili poljošumarstvo predstavlja širok pojam, no najčešće se opisuje kao sistem koji uključuje namjernu sadnju drvenastih trajnica na usjevima ili pašnjacima. Star je nekoliko tisuća godine, točnije koristio se još prije 6000 go... Više [+]

Agrošumarstvo ili poljošumarstvo predstavlja širok pojam, no najčešće se opisuje kao sistem koji uključuje namjernu sadnju drvenastih trajnica na usjevima ili pašnjacima. Star je nekoliko tisuća godine, točnije koristio se još prije 6000 godina. Moderan način života je promijenio i stav prema poljoprivredi pa je tako agrošumarstvo s vremenom postajalo sve manje zastupljeno i prepustilo svoje mjesto industrijskoj proizvodnji.
Široko korištenje agrošumarstva moglo bi imati veliku ulogu u prelasku na održive okolišne prakse u dugoročnom razdoblju, a također bi pomoglo i proizvođačima na ekonomskom nivou u povećanju prinosa, te korištenje biomase drveta, kroz malčiranje, kao prirodno gnojivo za usjeve.
Kroz jačanje svijesti o klimatskih promjenama, gubitku bioraznolikosti i naglom povećanju proizvodnje hrane u posljednjih par godina, agrošumarstvo se ponovno otkriva kao "spasonosno novo rješenje" aktualnih problema. "Umjesto jedne godišnje berbe, možete ih imati nekoliko. Umjesto jednog usjeva koji nosi profit, imat ćete ih četiri, pet"- Željko Serdar, HCOIE #PRRRH

"Umjesto jedne godišnje berbe, možete ih imati nekoliko. Umjesto jednog usjeva koji nosi profit, imat ćete ih četiri, pet"- Željko Serdar https://euractiv.jutarnji.hr/euractiv/hrana-i-poljoprivreda/razvoju-agrosumarstva-nedostaje-sustavna-podrska-na-europskoj-i-nacionalnoj-razini-15007804?fbclid=IwA... Više [+]

"Umjesto jedne godišnje berbe, možete ih imati nekoliko. Umjesto jednog usjeva koji nosi profit, imat ćete ih četiri, pet"- Željko Serdar https://euractiv.jutarnji.hr/euractiv/hrana-i-poljoprivreda/razvoju-agrosumarstva-nedostaje-sustavna-podrska-na-europskoj-i-nacionalnoj-razini-15007804?fbclid=IwAR0Ly4pS3eQ_Tx62Nco1AyJ6_qaRqWpswdL17cVALUI1A0vHXdf6NAmMChI Pročitajte dio mog intervjua za potrebe Euractiva Europske komisije.