Pretraživanje tekstova
"Cena jednog grama pčelinjeg otrova na međunarodnom tržištu iznosi od 150 do 300 dolara. To bi Zapadnom Balkanu moglo da donese solidan finansijski efekat", smatra prof. Ljubomir Rakidžiev.
Srbija i Makedonija su se udružile, kako bi pripremile projekte za konkurisanje u evropskim fondovima u proizvodnji mednih tinktura za vrhunske sportiste i lekova na bazi pčelinjeg otrova. Naime, stručni timovi visokoobrazovnih institucija iz ove dve zemlje, uključeni u rad "Konzorcijuma Inovator 2013" i "Akcelerator Inovator 2013" iz Novog Sada, započeli su ovaj posao.
"Cena jednog grama pčelinjeg otrova na međunarodnom tržištu iznosi od 150 do 300 dolara. Region Zapadnog Balkana pčelari sa oko 150.000 rojeva, posebno kvalitetnih u Srbiji, Makedoniji, delu Bugarske i Rumunije. To bi moglo da donese solidan finansijski efekat", smatra predsednik Skupštine Konzorcijuma prof. Ljubomir Rakidžiev, a pišu Novosti.
Iz namenskih "horizon" fondova dostupno je, preko inovativnih projekata, od 250.000 do čak pet miliona evra po firmi. Veruje se da bi samo u Srbiji u dva proizvodna kapaciteta moglo da se uposli oko 350 ljudi sa oko 70 visokoosposobljenih stručnjaka.
Ljudi iz struke su Nada Plavša sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koja je prošle godine vodila petočlani tim eksperata za stručno osposobljavanje 13 pčelara iz opština Ražanj i Novi Sad za proizvodnju pčelinjeg otrova na Fruškoj gori. Tim profesora Mića Mladenović sa katedre za pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu radi na komercijalizaciji 16 proizvoda mednih tinktura namenjenih vrhunskim sportistima, a projekat za pčelinji otrov vodi profesor Snežana Brćić sa timom stručnjaka Medicinsko-farmaceutskog fakulteta u Novom Sadu.
Foto: Topp-digital-Foto / Pixabay
Izvori
Tagovi
Pčele Pčelinji otrov Apitoksin Srbija Makedonija Konzorcijum Inovator 2013 Akcelerator Inovator 2013
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje