Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinji ubod
  • 09.05.2023. 12:00

Alergičari na pčelinji otrov, terapija postoji!

U svetu postoji značajan broj osoba čiji organizam razvija ozbiljnije reakcije na ubod opnokrilaca. Bile to pčele, ose, stršljenovi ili čak bumbari, susret s njihovim otrovom za nekoga može da bude fatalan.

Foto: Depositphotos/DuxX73
  • 657
  • 44
  • 0

Prema dostupnim statističkim podacima alergija na otrov opnokrilaca može da se razvije kod 0,9-3,4 odsto dece i kod pet do 8,9 odsto odraslih, ali učestalost zavisi od osetljivosti osobe, geografske zone, klime, sezone i profesije.

Prema drugim podacima, među osetljivima na ubod insekata kod oko jedan do tri odsto slučajeva javlja se po život opasno stanje - anafilaktički šok. Samo u SAD-u godišnje umire oko 62 osobe od uboda jednog od opnokrilaca (pčela, osa ili stršljena). Čak 1.691 smrt usled alergijske reakcije na ubode zabeležene su u 23-godišnjem periodu u 32 evropske zemlje. Za Španiju u poslednjih 20 godina postoje podaci o 78 smrtnih slučajeva. Među njima je bilo najviše muškaraca iznad 65 godina, a ubodi su bili najčešći u letnjim mesecima.

Moguće reakcije na otrov

Najopasnije mesto za ubod su jezik, usta, grlo ili vrat. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višestrukih prethodnih uboda pa su češće kod profesionalaca. Veća je incidencija pogoršanja reakcije zato kod ljudi koji se bave pčelama, ili borave u njihovoj blizini. Osim toga, u okviru jedne porodice najčešće će više osoba pokazivati preosetljivost na pčelinji otrov što ukazuje i na naslednu komponentu.

Reakcija na pčelinji ubod se u grubo može podeliti na: blagu lokalnu, jaču lokalnu i sistemsku reakciju koja može da bude opasna po život. Blaga lokalna reakcija manifestuje se lokalnim crvenilom, oticanjem i boli u području uboda. Jača se prepoznaje po širem zahvaćanju npr. oticanju i crvenilu celog ekstremiteta. Ovakva reakcija ima vrhunac tek posle 48 h kada otok svrbi i češanjem se samo pogoršava. Tek za nekih pet dana simptomi će se potpuno povući.

Najozbiljnija je anafilaksa ili alergijska reakcija koja se manifestuje reakcijom celog organizma (sistema). Može da se manifestuje različitim znakovima od osipa na grudima, oticanja lica i usana, uznemirenošću, ubrzanim pulsom, vrtoglavicom ili naglim padom krvnog pritiska, grčevima i mučninom. Ali, najopasniji od svih simptoma su smetnje prilikom disanja. Ako ubodena osoba uoči da joj se grlo steže, da joj jezik otiče, i da teško diše, nema puno vremena za pozivanje pomoći.

Šta uraditi?

I pre nego što vas insekt ubode, možete s velikom sigurnošću saznati da li ste visoko osetljivi na njegov otrov. Radi se kožni test ("prick test") na otrov pčele, ose i stršljena kojom se prilikom na zagrebanu kožu nanosi mala količina otrova i posmatra se lokalna reakcija i pojava crvenila na mestu uboda. Dodatno, radi se i serološko testiranje krvi u laboratoriji gde se analizira povećana koncentracija IgE (specifičnih imunoglobulina) na otrove pojedinih insekata. Ali, hoćete li razviti analifaktički šok, može se samo pretpostaviti na osnovu prethodnih uboda i navedenih testova.

Alergičari imaju pravo na recept dobiti adrenalinski injektor (Foto: V. Mijat)

Oni alergičari koji su imali sreće prepoznati svoju alergiju pre nego što je došlo do fatalnog uboda često prestaju odlaziti u prirodu, na selo, u blizinu pčela i slično. Na recept, ove osobe imaju pravo da dobiju antihistamin, kortikosteroid i adrenalinski injektor (Epi-pen) koji drže u kući zbog predostrožnosti. Ali, iako imaju pravo na besplatni injektor ove osobe bi ga morale nositi sa sobom stalno u prirodu što i nije uvek praktično.

Terapija postoji, ali ne znaju svi za nju

Kao i druge alergijske reakcije, alergija na ubod insekata se ne može trajno izlečiti. Ali, u svetu se već decenijama rutinski sprovodi imunoterapija na pčelinji otrov. Prema različitim procedurama lekari postižu postepeno navikavanje pacijentovog organizma na male doze pčelinjeg otrova nakon čega sledi faza održavanja "otpornosti“ tokom nekoliko narednih godina. Taj oblik lečenja kod dece daje 100-postotnu zaštitu.

Poslednjih 30-ak godina brojnim je naučnim istraživanjima potvrđena efikasnost sprovođenja specifične imunoterapije (SIT) ili drugim imenom "venom immunotherapy (VIT)". U radu "Goldbera A. & Confino-Cohen R." ispitana je efikasnost senzibilizacije sprovedene u prvoj nedelji nakon postizanja doze održavanja. Pacijenti su prolazili konvencionalnu ili brzu imunoterapiju dosegnuvši održavajuću dozu otrova. Nakon toga izazvana je reakcija pčelinjim ubodom. Čak 88,2 odsto tih pacijenata je tolerisalo novi ubod. Nekih 5,3 odsto razvilo je blagu lokalnu reakciju u obliku osipa, dok je 6,6 odsto razvilo blagu sistemsku reakciju. Njima je povećana održavajuća doza na 200-250 mcg otrova. Svi su oni tolerisali ponovljeni ubod posle nedelju dana bez posledica.

Svrha hiposenzibilizacije jeste normalizacija specifičnih i ukupnih IgE u krvi, tako da organizam više ne reaguje sistemski na ubode. Lečenje je dugotrajno i sprovodi se kroz tri do pet godina, s učinkovitošću 80 do 100 posto. Najčešće kontraindikacije za sprovođenje specifične imunoterapije su trudnoća, bolesti imunog sistema, maligne bolesti, bolesti sistema krvotoka i teške respiratorne bolesti.

Samopomoć kod reakcije na ubod

Pčelinji otrov sastoji se od različitih enzima i biološki toksičnih supstanci kao što su melitin, fosfolipaza A2, hijaluronidaza, histamin i apamin. Udelom od čak 50 odsto najzastupljeniji je melitin koji može uzrokovati upalnu reakciju, citolizu, hemolizu i rabdomiolizu.

Osoba koja je upravo ubodena i oseća se loše treba da zadrži hladnokrvnost i ostane smirena. Najvažnije je da se pažljivo udalji od košnice i izbegne još koji ubod, posle toga brzo sastrugati noktom žaoku na mestu uboda, i pozvati pomoć ili zamoliti osobu u blizini da pozove pomoć. Ukoliko već poseduje injektor, ključno je posle poziva medicinskoj službi pravilno ga aplicirati. 

Statistika uspešnosti

Specifična imunoterapija ili još jednim nazivom, hiposenzibilizacija otrovom insekata danas se smatra jedinom učinkovitom metodom lečenja preosetljivosti. Sprovodi se kod pacijenata koji su posle uboda insekta imali teške sistemske reakcije kao i kod kojih je reakcija bila umerena, ali su izloženiji budućim ubodima (npr. pčelari, poljoprivrednici).

Prema radu Ruiz Leon B. i dr. iz 2020. godine i prema radu Rosiek-Biegus i dr. iz 2022. godine imunoterapija pčelinjim otrovom jedini je efikasni način zaštite osoba od pojave teških alergijskih reakcija usled uboda insekata iz roda Hymenoptera.

Frižider porodice s dva alergičara: epipen za dete i odraslog, i rezervni, kortikosteroid, antihistaminici

Prema dosadašnjim istraživanjima imunoterapija otrovom ose ima uspeh kod 91-96 odsto pacijenata, dok je terapija pčelinjim neznatno slabija i 16 do 25 odsto pacijenata ne reaguje na nju. Kod imunoterapije pčelinjim otrovom tri do šest puta češće se javljaju alergijske nus-pojave. Različiti uspeh ove dve terapije verovatno je delimično posledica kompleksnosti sastava pčelinjeg otrova. Do danas je u njemu identificirano 12 alergena. Osobe koje su osetljive na pčele, ne treba da budu osetljive na ose i obrnuto jer je antigenska sekvenca potpuno različita između njihova otrova i među njima ne postoji međudelovanje.

Specifična alergenska terapija otrovom opnokrilaca je osnovna za osobe s utvrđenom alergijom na isti. Naučni rad iz 2017. (Božek A. i Kolodziejczyk K.) uporedio je sigurnost ovog konvencionalnog, brzog i ultrabrzog protokola i utvrđeno je da su brza i ultrabrza imunoterapija sigurnije od konvencionalne. Na bezbednost imunoterapije nisu uticale godine, pol pacijenta, ali ona je bila povezana s upotrebljenim reagensom, zdravstvenim stanjem pacijenta i lekovima koje inače uzima.

A ako i dalje niste sigurni da li ste alergični i da li trebate da prođete ovu terapiju, javite se lekaru ili izbegavajte opasne situacije.


Tagovi

Hymenoptera Opnokrilci Pčele Ose Stršljenovi Alergije Otrov Anafilaksa Anafilaktički šok Epi-pen Injektor


Autorka

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci. Iza sebe ima bezbroj različitih poslova, a još je toliko drugih interesuje. Gaji koke i koze. Ima plastenik s povrćem, košnice i voćnjak. Ne želi da oda koliko ima godina. Njen moto glasi: “Jedini neuspeh u životu je ne pokušati!”

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]