Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti pčela
  • 01.02.2019. 10:00

Američka trulež - bolest zatvorenog pčelinjeg legla

Američka trulež ili kuga legla spada u red najopasnijih pčelinjih bolesti na svetu. Izaziva je bakterija Paenibacillus larvae, koja prilikom razmnožavanja formira veoma otporne spore.

Foto: Bigstock / Kosolovskyy
  • 2.191
  • 42
  • 0

Spore u starom saću i košnicama mogu da opstanu i do 35 godina, a da pritom sačuvaju infektivnost. Na 110 stepeni Celzijusovih u autoklavu izdrže 30 minuta, u ključalom vosku na 125 stepeni izdrže 20 minuta, a u suvom tlu očuvaju infektivnost 228 dana.

Na samom početku bolesti gotovo nije moguće uočiti bilo kakvu kliničku sliku. Nakon što je leglo inficirano, treba da prođe oko tri nedelje kako bi se uočile prve promene. Tek nakon zatvaranja legla dolazi do promena na poklopčićima, koji postaju tamne boje. Sa druge strane, larve unutar ćelije su pretvorene u polutečnu masu.

"Postoji više tipova ove bakterije i to one koje inficiraju larvu i ubiju je za jedan do dva dana. Posle toga, pčele koje vode računa o higijeni košnice uginulu larvu izbace, pa tako pčelari ne registruju da postoji oboljenje u košnici. Međutim, takve bakterije su ređe. Dominantne su one koje polako ubijaju larvu. Simptomi i znaci bolesti javljaju tek kad se leglo poklopi - u zatvorenom leglu“, na predavanju održanom u Bečeju kazao je dr vet. med. Nemanja Jovanović  sa Fakulteta veterinarske medicine Beograd.

Dijagnoza se postavlja u laboratoriji

Primarni izvori zaraze su bolesne i uginule larve, med, polen u košnici, saće, ramovi i unutrašnji zidovi košnica, dok med iz tela košnice spada u sekundarne izvore.  Prenosnici ove bakterije su i pčelinji krpelj varoa destruktor, voskov moljac, muve i paraziti.

Zarazu prenosi i sam pčelar i to seobom pčela na pašu slabih i zaraženih zajednica, kupoprodajom rojeva, pozajmljivanjem pribora, samostalnom izradom satnih osnova i nesterilisanim voskom.

"Bolest će se najčešće javiti u slabijim društvima i tamo gde nije adekvatna higijena. Često se dešava da slabe košnice, koje u sebi imaju određenu količinu hrane, u uslovima kada nema paše budu meta grabeži jakih košnica. Pčele iz jakih košnica sa drugog pčelinjaka napadaju slabu košnicu koja boluje od američke truleži. Pokradu joj med i na taj način prenesu infekciju u svoju košnicu. To je, takođe, jedan od načina širenja zaraze između košnica", kazao je Jovanović.

Ukoliko se ne vodi računa, kupoprodaja rojeva može biti još jedan uzrok širenja bolesti.

"Prilikom kupovine rojeva, preporuka je da se od pčelara prodavca traži i lekarsko uverenje da roj koji kupuje ne boluje od nekih patogena, bilo da se radi o američkoj truleži ili nekoj drugoj bolesti pčela", napominje on.

Pravu dijagnozu američke truleži moguće je postaviti u laboratoriji. Pčelari bi trebalo da uzmu uzorak obolelog legla i to saće 10x10 centimetara, ili ukoliko nisu sigurni gde je leglo najviše obolelo mogu iseći saće iz celog rama, uviti ga u hartiju i poslati u laboratoriju na analizu.

Kako uočiti prisustvo američke truleži?

Od momenta infekcije do stvaranja kraste na larvama treba oko dva meseca.

"Ukoliko se bolest dijagnostikuje pre toga, imaćete pravo na nadoknadu štete. Kada prilazite košnicama osetićete neprijatan miris koji podseća na lepak za drvo. Kada se skine poklopac sa košnice miris postaje intenzivniji i podseća na miris užeglih jaja, odnosno pokvarene ribe. S obzirom da je reč o bolesti legla, u jednom momentu se i smanjuje brojnost pčela. Kada izvadite jedan od takvih ramova iz centra moći ćete da vidite sliku prošaranog, odnosno raštrkanog legla. Kada zabodemo parče šibice ili čačkalice u larvu koja boluje od američke truleži može da se zapazi razvlačenje te mase. Ukoliko se nađu kraste država će smatrati da niste savesno pčelarili i na vreme pregledali vaše pčele, a onda gubite pravo na nadoknadu štete", objašnjava Jovanović.

Zaražene košnice i opremu spaliti

Ova bolest se ne leči. Sprovodi se radikalan metod – spaljivanje košnica.

"Pčele koje se nalaze u tom pčelinjaku se uguše. Spaljuje se sve, sem metalnog pribora. Njega treba dezinfikovati hemijskim sredstvima. Važno je i pitanje šta raditi sa pčelinjacima koji se nalaze u krugu tog pčelinjaka koji je oboleo. Naime, u poluprečniku od kilometar i po od pčelinjaka gde je centar zaraze ostali pčelinjaci se stavljaju pod prismotru. Neophodno je izvršiti redovne preglede i analize kako bi se utvrdilo odsustvo ili prisustvo te bolesti", istakao je dr vet. med. Nemanja Jovanović.

Imunitet pčela najvažniji

Američka trulež javlja se u košnicama lošeg kondicionog statusa. Uzročnici ove bolesti nalaze se unutar košnice, a da li će doći do ispoljavanja bolesti ili ne zavisi od pčela sa jakim imunitetom. Takođe, važna je i dobra higijena u košnicama. Samo jake pčelinje zajednice moći će da se izbore sa ovom bakterijom, da je drže pod kontrolom i ne dozvole joj da se razvije.


Tagovi

Američka trulež pčela Bolesti pčela Zatvoreno leglo Spaljivanje košnica


Autorka

Zorana Ljubojev

Više [+]

Diplomirana novinarka. Sarađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čoveka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sve lepote dunjinog cveta