Nedovoljna edukacija poljoprivrednika o primeni pesticida, jedan je od razloga za strah pčelara kada pčele sele na prolećnu pašu. Uljana repica je dragocena ispaša, ali je i veliki rizik za trovanje i pomor pčela, pa pčelari apeluju da se repica ne prska u punom cvetu i da ih ratari upozore pre nego što počnu tretman insekticidima.
Mnogi pčelari saglasni su u vezi s tim da je uljana repica dragocena ispaša pčela. Ipak, oni svake godine strahuju zbog nekontrolisanog zaprašivanja te kulture i to baš u vreme cvetanja.
Kako prenosi RTV toga je, naravno, svestan i iskusni pčelar Milorad Mastilović, koji ovih dana pažljivo prati upozorenja o eventualnom zaprašivanju uljane repice. Mastilović objašnjava da se on i ostali pčelari trude da pčele odnesu na uljanu repicu u momentu kada ona već procveta oko 20%.
Jedan od razloga za to je taj što, prema njegovom mišljenju, ljudi još nisu dovoljno edukovani da nijednu kulturu ne prskaju dok je u punom cvetanju. Mastilović dodaje da se pčelari boje da njihove pčele ne nastradaju kada odu na ispašu na uljanu repicu, koja je tretirana u cvetu. Rizik je prevelik i zbog što, ako se pčele tada otruju, pčelari mogu da ostanu, ne samo bez meda sa uljane repice, nego i bez bagremovog meda.
Savetodavka u PSS Sombor Jelena Perenčević naglašava da tretman insekticidima treba ograničiti na period pre cvetanja ili u krajnjoj nuždi na samom početku cvetanja uljane repice, jer je tada manja opasnost od pomora pčela. Ona ističe da je veoma važno da ratari upozore pčelare najmanje 24 ili 48 sati pre primene insekticida. Perenčevićeva dodaje da su svi insekticidi štetni za pčele bez obzira na to šta piše na njihovoj deklaraciji.
To potvrđuje i pčelar Ivan Periškić i napominje da njegove kolege pčelari obavezno i bez odlaganja treba da kontaktiraju zaštitare i upravnike parcela na koje izvode pčele na ispašu, da bi znali kada je bezbedno da košnice sele na uljanu repicu. Periškić objašnjava da je karenca nakon primene insekticida najmanje sedam dana, odnosno da je tek nakon toga tretirana uljana repica bezbedna za zdravlje pčela.
Pčelar iz Sombora Milorad Mastilović kaže da pčelari teško nadoknađuju štetu u slučaju pomora pčela. Oporavak je dug i mukotrpan, pa se neretko događa da mnogi odustanu od bavljenja pčelarstvom. On apeluje na ratare da ne prskaju uljanu repicu kada je u punom cvetu, jer trovanje i uginuće pčela smanjuje broj oprašivača, bez kojih nema oprašivanja, a samim tim ni dobrih prinosa.
Foto: weeghdesign / Pixabay
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobijanja ulja. U semenu uljane repice ima oko 40 % ulja i oko 20 % belančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvetljenje i mazivo, a... Više [+]Izvori
Tagovi
Autor