"U najmanje 60 odsto pčelinjaka Srbije pčele su na ivici gladi, jer posle bagrema skoro da nema nikakve paše. Sledi prava katastrofa ako se vremenske prilike ne poprave, ali prognoze su i dalje očajne", rekli su iz SPOS-a.
U trenutku kada je treća bagremova paša pri kraju, već se može dati pouzdan osvrt na njene ukupne rezultate, kažu iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Iako je na trećem bagremu bilo unosa poslednjih dana, od 0,5 do tri kilograma dnevno, ukupna težina košnice na vagi nije očekivano napredovala. Veliki procenat vode u nektaru, česte kiše koje su ometale medenje, dovele su do toga da je bilo previše dana bez ikakvog prinosa, kao i dana sa debelim minusima u krajevima gde je kiša padala po ceo dan.
"U bagremovu pašu ušli smo sa praznim plodištima, jer su bagremu prethodili teški bespašni dani, a i posle bagrema, kod onih koji ne sele, takođe su usledili bespašni dani sa minusima od 500 do 1.500 grama dnevno, zavisno od lokacije, te su oni koji ne sele u velikoj većini ostali bez meda, čak i bez punih plodišta", kažu iz SPOS-a i dodaju da meda neće biti dovoljno ni za pčele.
Oni koji su selili imali su različite rezultate, ali kako saznaju sa terena, retki koji su uspeli da adekvatno pripreme svoja pčelinja društva za pašu, kao i da pravilno izaberu lokacije za svoje pčele, nemaju prosek veći od maksimalno šest do 10 kilograma po uzimljenoj pčelinjoj zajednici, i to na retkim lokacijama. Na žalost, takvih je jako malo, a samo 43 odsto pčelara se seli, dok se ove godine zbog klimatskih prilika mnogi nisu ni odlučili za selidbu.
"Posebno moramo da naglasimo da su u najmanje 60 odsto pčelinjaka Srbije pčele na ivici gladi, jer posle bagrema skoro da nema nikakve paše. Sledi prava katastrofa ako se vremenske prilike ne poprave, ali prognoze su i dalje očajne. Došli smo dotle da imamo pčelara kome je 30 košnica uginulo od gladi usred bagremove paše", kažu iz ovog saveza.
Mnogi pčelari napuštaju pčelarstvo zbog sve težih uslova pčelarenja, skoka cena inputa u pčelarstvu za 30 do 80 odsto i jako niskih tržišnih cena meda. Evropska komisija, iako je utvrdila da 50 odsto uvezenog meda u EU nije med, i dalje ništa ne preduzima po tom pitanju, te nade za skok cena, pored ogromnih količina meda na zalihama pre svega u Mađarskoj i Rumuniji, za sada na žalost nema na teritoriji Evrope.
"Tržište bagremovog meda u Evropi je i dalje blokirano, i tu se ništa nije promenilo. I dalje je malo kupaca koji hoće pravi med, ali i za njega maksimalno ucenjuju oko cene i uslova plaćanja, a sa tim cenama koje se ravnaju sa proizvodnom cenom meda, nema sreće. Nadamo se da će se, nakon što je potpisan Protokol o izvozu meda u Kinu, ubrzo završiti i registracija objekata za izvoz i da će se konačno stvoriti uslovi da naš med krene ka kupcima koji traže med vrhunskog kvaliteta", kažu iz SPOS-a.
Ono što im daje nadu jeste da se polako stvaraju uslovi za formiranje medljike i ako je ove godine stvarno bude bilo, preporučuju obaveznu selidbu na tu pašu, jer taj med može mnogo lakše da se proda po dobrim cenama. Takođe preporučuju obavezne selidbe na predstojeće paše lipe, suncokreta i planinskih livada, naročito ako se vremenski uslovi poprave, jer posle ovoliko vlage, uz dovoljno toplote, može biti odličnih prinosa na tim pašama.
Izvori
Tagovi
Autor