Pretraživanje tekstova
Pored pčelara, ugroženi su i potrošači meda, ali i evropska poljoprivreda jer joj preti masovno napuštanje pčelarenja od strane razočaranih pčelara, pa su evropski pčelari odlučili da formiraju Evropski pčelarski savez.
Usled mnogobrojnih problema u pčelarskom sektoru Evrope, pre svega po pitanju ogromnog procenta falsifikata meda na tržištu, evropski pčelari su odlučili da formiraju Evropski pčelarski savez, kako bi se pred nadležnim organima adekvatno borili za spas pčelarstva koje je ugroženo, stoji na sajtu SPOS-a.
Pored pčelara, ugroženi su i potrošači meda, ali i evropska poljoprivreda jer joj preti masovno napuštanje pčelarenja od strane razočaranih pčelara, što bi vodilo u drastično smanjenje broja pčela i prinosa u poljoprivredi zbog smanjenog oprašivanja pčelama. Veliki doprinos smanjenju broja pčela daje i nekontrolisano trovanje pčela pesticidima, te je neophodno uvesti dodatne vidove podrške pčelarstvu.
Osnivačka skupština Evropskog pčelarskog saveza (EBA), održaće se u Beogradu 10. februara 2024. godine u 15 sati u Svečanoj sali Upravne zgrade Beogradskog sajma.
Svoje prisustvo na Osnivačkoj skupštini potvrdili su predstavnici saveza i udruženja koji su pristupili EBA i to iz Slovenije, Mađarske, Poljske, Nemačke, Rumunije, Bugarske, Grčke, Ukrajine, Litvanije, Malte, Irske, Velike Britanije, Italije, Srbije, Severne Makedonije, Crne Gore, Republike Srpske… Prisustvovaće predsednik "Deutscher Imkerbund e.V." iz Nemačke Elman Torsten, kao predstavnik svih pčelara Germanskog govornog područja, Georgi Todorov Tjutindžiev iz Bugarske i Andri Bažin iz Ukrajine, koji će kao posmatrači prisustvovati Osnivačkoj skupštini i posle njenog završetka doneti odluku o pristupanju.
Očekuje se da će sedište EBA biti ustanovljeno na teritoriji EU, gde će se voditi najveća borba za prava pčelara i potrošača.
Evropski pčelarski savez će aktivno sarađivati sa svim pčelarskim organizacijama u Evropi, uz podržavanje svih aktivnosti Svetske pčelarske federacije "Apimondija", na unapređenju pčelarstva, uz ukazivanje na lokalne evropske probleme koje moramo da rešavamo na lokalnom evropskom nivou.
Tagovi
Evropski pčalarski savez Evropski pčelari Elman Torsten Georgi Todorov Tjutindžiev Andri Bažin Apimondija
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.